1. Uvod
Državni proračun Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu izrađen je na temelju makroekonomskih projekcija koje predviđaju zaustavljanje petogodišnje recesije, uz pokretanje trenda gospodarskog rasta, potaknutog dostupnim ubrzavanjem investicijskog ciklusa javnih poduzeća. 

Projekcija prihoda državnog proračuna temelji se na očekivanom oporavku i jačanju gospodarske aktivnosti, izmjenama u poreznom sustavu, jačanju porezne discipline te fiskalnim učincima članstva u Europskoj uniji. 

Kretanje rashoda državnog proračuna određeno je troškovima financiranja visokog javnog duga te rashodima vezanim uz članstvo Republike Hrvatske u EU. U odnosu na novi plan 2013. godine, u 2014. godini potrebno je osigurati dodatna sredstva za financijske rashode, doprinos proračunu EU te rashode povezane uz financiranje projekata iz EU fondova, dok se uštede očekuju u kategorijama rashoda za zaposlene zbog uvedenog centralnog obračuna plaća (COP) i smanjenja zaposlenih u javnom sektoru, uz daljnju neisplatu regresa i božićnica. 

Kretanje ostalih kategorija rashoda drži se pod kontrolom, smanjuje se nacionalni izvor financiranja za subvencije, dok će izdvajanja za mirovine, zdravstvo i socijalne naknade biti određena provođenjem reformi u navedenim sustavima.

Republici Hrvatskoj predstoji niz procedura ekonomskog upravljanja ustrojenih na razini Europske unije. To se prije svega odnosi na Pakt o stabilnosti i rastu, čiji je cilj osigurati održivost javnih financija. Ako deficit opće države prijeđe 3%, a dug 60% BDP-a, pokreće se korektivna procedura prekomjernog deficita, čiji je cilj u najkraćem realnom roku dostići predviđene razine.

Europska komisija već je najavila pokretanje procedure prekomjernog deficita. Tijekom studenoga i prosinca definirat će se, a u siječnju 2014. godine usvojiti program fiskalne prilagodbe, koji će Vijeće EU zahtijevati od Republike Hrvatske. Ako se ukaže potrebnim, Vlada RH ponudit će i dodatne mjere smanjenja proračunskog manjka, koji će u tom slučaju ugroziti predstavljene makroekonomske projekcije. Treba naglasiti da uz procedure usmjerene održivosti javnih financija postoji i niz dodatnih procedura ekonomskog upravljanja, obuhvaćenih Europskim semestrom, koje pokrivaju sva područja društva i koja su prije svega usmjerena osiguranju makroekonomske ravnoteže kroz provođenje strukturnih reformi. 

2. Makroekonomske projekcije
U 2014. godini očekuje se umjeren oporavak ekonomske aktivnosti te je projiciran realan rast bruto domaćeg proizvoda od 1,3%. Promatrano prema komponentama bruto domaćeg proizvoda s rashodne strane, glavni pokretač gospodarskog rasta u 2014. godini ponovno će biti bruto investicije u fiksni kapital, za koje je projiciran rast od 7,6%, na temelju intenziviranja investicijske potrošnje, kako od strane javnih poduzeća tako i od strane opće države. Zbog nastavka nepovoljnih kretanja na tržištu rada u prvom dijelu 2014. godine, prolongiranja procesa razduživanja kućanstava praćenog realnim smanjenjem akumulirane imovine stanovništva, kao i pod utjecajem provedenih te očekivanih mjera fiskalne konsolidacije, potrošnja kućanstava ostat će slaba i u 2014. godini, kada je projiciran njezin neznatan realni rast od 0,2%. S druge strane, pozitivno će na raspoloženje kućanstava djelovati povoljnija ukupna gospodarska kretanja u uvjetima niske inflacije potrošačkih cijena. Utjecaj pristupanja EU na povjerenje potrošača mogao bi se osjetiti i u 2014. godini, a posebno ako bude dao pozitivan impuls stabilizaciji i oporavku cijena imovine privatnog sektora i tako posljedično olakšao postupno vraćanje ravnoteže na tržištu nekretnina. Umjereno realno smanjenje državne potrošnje od 1,5% u 2014. godini odražava provođenje fiskalne prilagodbe s rashodne strane proračuna. 

Na temelju očekivanja rasta uvozne potražnje hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, u 2014. godini predviđen je rast izvoza roba i usluga od 2,3%, koji će tako, uz bruto investicije u fiksni kapital, dati jedini značajan pozitivan doprinos gospodarskom rastu. U skladu s rastom finalne potražnje, a ponajviše pod utjecajem rasta bruto investicija u fiksni kapital koje imaju izražen udjel uvozne komponente, realan rast uvoza roba i usluga iznosit će u 2014. godini 2,5%. Slijedom opisanih kretanja izvoza i uvoza roba i usluga, neto izvoz će i u 2014. zadržati negativan predznak, iako će njegov doprinos u gospodarskom rastu biti smanjen u odnosu na 2013. godinu. 

U 2014. godini predviđa se daljnje usporavanje inflacije na 2,0%, pri čemu će uvozni inflatorni pritisci, kao odraz očekivanog kretanja cijena sirovina na svjetskom tržištu, i dalje biti potisnuti, dok bi domaći inflatorni pritisci mogli tek blago ojačati, s obzirom na projiciranu slabu dinamiku osobne potrošnje te očekivani blagi rast jediničnog troška rada. Blagi pozitivan utjecaj na kretanje indeksa potrošačkih cijena doći će po osnovi povećanja međustope poreza na dodanu vrijednost te izmjena u trošarinskom sustavu, dok zasad nisu predviđeni drugi administrativni utjecaji. 

 
Sredinom godine očekuje se zaustavljanje negativnih trendova na tržištu rada te se predviđa blagi rast anketne zaposlenosti od 0,3% te smanjenje stope nezaposlenosti na 17,3% u 2014. godini. U skladu s projiciranim kretanjem gospodarskog rasta, zaposlenosti te bruto plaća, u 2014. godini prosječna će produktivnost, slično kao i jedinični trošak rada, zabilježiti blagi rast.

U sljedećim se godinama promatranog razdoblja očekuje postupan oporavak potrošnje kućanstava te ubrzanje njezinog realnog rasta na 1,5% u 2015. te 2,2% u 2016. godini.

Državna potrošnja će se i u 2015. godini nastaviti smanjivati, međutim slabijim intenzitetom u odnosu na 2014. godinu, dok bi u 2016. godini trebala ponovno početi rasti. Tako je, nakon realnog smanjenja od 1,5% u 2014., predviđeno smanjenje državne potrošnje od 0,4% u 2015. godini te rast od 0,6% u 2016. godini. Projekcija rasta bruto investicija u fiksni kapital iznosi 7,5% u 2015. te 5,9% u 2016. godini. Naime, od 2015. godine nadalje, s izraženijim oporavkom ekonomske aktivnosti u zemlji i međunarodnom okruženju, sektor poduzeća iznova bi trebao imati financijske mogućnosti i motivacije za investicijsku potrošnju pa se očekuje postupan oporavak privatnih investicija, pri čemu se znatan pozitivan doprinos očekuje i od sredstava iz fondova EU. Izvoz roba i usluga ubrzat će svoj realni rast na 3,4% u 2015. te 4,2% u 2016. godini. Tako će u posljednjoj godini projekcijskog razdoblja izvoz roba i usluga dati najveći pojedinačni pozitivan doprinos gospodarskom rastu. Uz predviđeno jačanje inozemne potražnje za hrvatskim proizvodima i uslugama, pri čemu se dodatan impuls u kratkom roku očekuje od veće atraktivnosti Republike Hrvatske povezane sa samim članstvom u EU, takva projekcija pretpostavlja i relativno nisku razinu te znatno usporavanje pada domaćeg udjela na izvoznim tržištima prema kraju projekcijskog razdoblja, što u najširem smislu podrazumijeva ostvarivanje zadovoljavajuće razine integriranosti izvoznog sektora u zajedničko tržište EU u srednjem roku. 

Takva pretpostavka temelji se na poduzetim i predstojećim strukturnim reformama prvenstveno usmjerenim prema jačanju troškovne konkurentnosti izvoznog sektora i polaganom strateškom proširivanju izvozne baze. S rastom finalne potražnje, realni rast uvoza roba i usluga ubrzat će na 4,3% u 2015. te 5,0% u 2016. godini. U čitavom projekcijskom razdoblju doprinos neto izvoza gospodarskom rastu bit će negativnog predznaka, ali će ostati ograničen. Ovdje napomenimo da, uzimajući u obzir projiciranu putanju gospodarskog rasta, očekivanje manjih doprinosa neto izvoza prema kraju promatranog razdoblja u usporedbi s predkriznim godinama, podrazumijeva strukturnu transformaciju domaćeg gospodarstva u smislu izvozne ekspanzije te određene supstitucije uvoza domaćom proizvodnjom. U posljednje dvije godine projekcijskog razdoblja očekuje se zadržavanje inflacije na stabilnoj razini od oko 2,0%. Paralelno s ubrzanjem gospodarskoga rasta, anketna stopa nezaposlenosti past će na 16,6% u 2015. te 15,8% u 2016. godini. U skladu s projiciranim kretanjem gospodarskog rasta, zaposlenosti te bruto plaća, prosječna produktivnost rada bilježit će rast od oko 1,0% do kraja projekcijskog razdoblja, dok će jedinični trošak rada u posljednje dvije godine ubrzati svoj rast na oko 1,5% krajem projekcijskog razdoblja.

Tablica 1: Projekcije osnovnih makroekonomskih pokazatelja

3. Prihodi državnog proračuna za razdoblje 2014. - 2016.
Ukupni proračunski prihodi za 2014. godinu planirani su u iznosu od 113,1 milijardu kuna, pri čemu prihodi poslovanja iznose 112,8 milijardi kuna, dok su prihodi od prodaje nefinancijske imovine planirani u iznosu od 265,5 milijuna kuna. Za 2015. godinu ukupni su prihodi projicirani u iznosu od 118,3 milijarde kuna, dok za 2016. iznose 122,8 milijardi kuna.

4.1. Obrazloženje rashoda po ekonomskoj klasifikaciji
Ukupni rashodi državnog proračuna za 2014. godinu iznose 130,5 milijardi kuna, za 2015. godinu 133,4 milijarde kuna i 2016. godinu 134,3 milijarde kuna, a čine ih rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine.

Od ukupnih rashoda poslovanja u 2014. godini najveći dio odnosi se na sljedeće:

• naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade (najvećim dijelom mirovine, zdravstvo i socijalne naknade) u iznosu od 64,3 milijarde kuna, što je za 288,5 milijuna kuna više u odnosu na plan 2013. te 

• na rashode za zaposlene u iznosu od 21,4 milijarde kuna, što je 734 milijuna kuna više u odnosu na plan 2013. godine. 

U 2015. godini rashodi poslovanja predviđeni su u iznosu od 130,6 milijardi kuna, a u 2016. godini u iznosu od 132,4 milijarde kuna (vidjeti tablicu 3).

5. Ukupan manjak državnog proračuna
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 113,1 milijardu kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 130,5 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2014. godinu iznosit će 17,5 milijardi kuna ili 5% bruto domaćeg proizvoda. 

U 2015. godini manjak državnog proračuna projiciran je na razini od 15,1 milijardu kuna ili 4,2% bruto domaćeg proizvoda, dok će se u 2016. godini kretati na razini od 11,5 milijardi kuna ili 3% bruto domaćeg proizvoda (vidjeti tablicu 4).

6.Račun financiranja državnog proračuna
Manjak državnog proračuna za 2014. godinu u iznosu od 17,5 milijardi kuna, financirat će se razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova. Pritom su ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja planirani u iznosu od 42,6 milijardi kuna, a ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova u iznosu od 25,2 milijarde kuna. 

U strukturi ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja u 2014. godini najznačajniji dio zauzimaju primici od izdanih vrijednosnih papira, i to s iznosom od 26,4 milijarde kuna. Najveći dio tih primitaka odnosi se na zaduživanje putem inozemnih obveznica, u iznosu od 14,2 milijarde kuna. Planirano zaduživanje inozemnim i domaćim zajmovima iznosi 14,1 milijardu kuna, a očekivani primitak od privatizacije iznosi 2 milijarde kuna. Ostatak ukupnih primitaka odnosi se na primitke ostvarene povratima danih zajmova, u iznosu od 80,5 milijuna kuna.

U strukturi ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova najveći dio, u iznosu od 13,7 milijardi kuna, čine izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova. Najveći dio tih izdataka čini otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od financijskih institucija izvan javnog sektora, u iznosu od 11,1 milijardu kuna. Od preostalog dijela izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova izdaci za otplatu glavnice za izdane obveznice iznose 8,8 milijardi kuna. Ukupni izdaci za dionice i udjele u glavnici u planu za 2014. godinu iznose 1,2 milijarde kuna, dok na izdatke za dane zajmove otpada 1,4 milijarde kuna.

Kretanje ukupnog manjka proračuna te kretanje ukupnih razina izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova do kraja srednjoročnog razdoblja utjecat će na razinu ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja. Naime, u 2015. godini ukupan manjak od 15,1 milijardu kuna i ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova na razini od 23,2 milijarde kuna, bit će pokriveni primicima od financijske imovine i zaduživanja, u iznosu od 38,3 milijarde kuna. U 2016. godini ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja iznosit će 27,1 milijardu kuna, kao rezultat ukupnog manjka, u iznosu od 11,5 milijardi kuna te izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova u iznosu od 15,6 milijardi kuna. (vidjeti tablicu 5.)

7. Izvanproračunski korisnici
Ukupni prihodi poslovanja izvanproračunskih korisnika u 2014. godini planirani su u iznosu od 6,4 milijarde kuna, dok su u 2015. projicirani u iznosu od 7,4 milijarde kuna, a u 2016. godini u iznosu od 8,9 milijardi kuna. 

Najznačajniji su:

- prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada (udjel od 45,8% u 2014.), koji su u 2014. i 2015. planirani u iznosu od 2,9 milijardi kuna, a u 2016. godini u iznosu od 3 milijarde kuna (najveći dio odnosi se na prihode vodnog gospodarstva Hrvatskih voda te ostale pristojbe i naknade Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost);

- pomoći, koje su planirane u iznosu od 2,7 milijardi kuna za 2014. godinu, za 2015. i 2016. godinu u iznosu od 3,6 milijardi kuna odnosno 4,8 milijardi kuna (rast tih prihoda proizlazi iz financiranja projekata iz EU fondova);

- prihodi od imovine, koji su za 2014. godinu planirani u iznosu od 704,4 milijuna kuna (najveći dio čine ostali prihodi od financijske imovine odnosno premije osiguranja depozita kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka), za 2015. i 2016. godinu projicirani su u iznosu od 765 milijuna kuna odnosno u iznosu od 810,4 milijuna kuna; 

- prihodi od prodajeproizvoda i roba te pruženih usluga i prihodi od donacija planom za 2014. godinu iznose 112,2 milijuna kuna, a za 2015. i 2016. godinu projicirani su u iznosu od 173,8 milijuna kuna odnosno 228,5 milijuna kuna;

- preostali dio odnosi se na kazne, upravne mjere i ostale prihode, koji su u razdoblju 2014.-2016. planirani u iznosu od 2,5 milijuna kuna. 

Promatrajući po pojedinim izvanproračunskim korisnicima, najveće planirane prihode poslovanja za promatrano srednjoročno razdoblje bilježe Hrvatske vode, Hrvatske ceste i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji zajedno čine u prosjeku oko 90% ukupnih prihoda poslovanja izvanproračunskih korisnika.

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine u promatranom srednjoročnom razdoblju planirani su na razini od 100.000,00 kuna, što se u cijelosti odnosi na prihode od prodaje stambenih objekata Hrvatskih voda.

Ukupni rashodi poslovanja izvanproračunskih korisnika u 2014. godini planirani su u iznosu od 5 milijardi kuna, a u 2015. i 2016. projiciraju se u iznosu od 6,5 milijardi kuna odnosno 7,9 milijardi kuna. 

U najvećem dijelu odnose se na sljedeće:

-materijalne rashode, koji su planirani u iznosu od 2,8 milijardi kuna (te čine 55,5% ukupnih rashoda poslovanja za 2014. godinu). U 2015. i 2016. godini ti rashodi projicirani su u iznosu od 2,9 milijardi kuna, a u najvećoj mjeri odnose se na usluge tekućeg i investicijskog održavanja, i to kod Hrvatskih cesta i Hrvatskih voda;

- ostale rashode, koji su za 2014. planirani u iznosu od 778,5 milijuna kuna, a projekcijama za 2015. i 2016. godinu u iznosu od 2,1 milijardu kuna odnosno 3,4 milijarde kuna, a najveći dio tih rashoda čine kapitalne pomoći Hrvatskih voda, što je povezano s predviđenim povećanjem povlačenja sredstava iz EU fondova odnosno s osiguranjem lokalne komponente za korištenje EU fondova; 

- financijske rashode na koje planom za 2014. godinu otpada 15,5% ukupnih rashoda poslovanja odnosno 779,1 milijun kuna, u 2015. i 2016. godini 882,2 milijuna kuna odnosno 903,5 milijuna kuna, pri čemu najveći dio čine kamate za primljene kredite i zajmove od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora Hrvatskih cesta;

- pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna, koje iznose 326,3 milijuna kuna odnosno zauzimaju 6,5% ukupnih rashoda poslovanja u 2014. godini, dok se za 2015. godinu projiciraju na razini od 336,5 milijuna kuna, a za 2016. na razini od 372,5 milijuna kuna;

- rashodi za zaposlene, koji udjelom od 5,7% u planu za 2014. godinu, iznose 288,1 milijun kuna, dok se projekcijom za 2015. i 2016. godinu predviđaju u iznosu od 292,4 milijuna kuna odnosno 305,3 milijuna kuna. 

- subvencije planirane u iznosu od 20,2 milijuna kuna za 2014. te za 2015. i 2016. godinu u iznosu od 11,6 milijuna kuna odnosno 12,5 milijuna kuna;

- naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade planirane su u iznosu od 50,2 milijuna kuna za 2014. godinu, u 2015. godini u iznosu od 2,2 milijuna kuna, a u 2016. godini u iznosu od 1,2 milijuna kuna.

Promatrajući po pojedinim izvanproračunskim korisnicima, najveće planirane rashode poslovanja bilježe Hrvatske vode, Hrvatske ceste te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na koje zajedno, u promatranom srednjoročnom razdoblju, otpada prosječno 97% ukupnih rashoda poslovanja svih izvanproračunskih korisnika. 

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvanproračunskih korisnika planom za 2014. godinu iznose 3,1 milijardu kuna, a projekcija za 2015. i 2016. godinu iznosi 2,4 milijarde kuna odnosno 2,6 milijardi kuna. Pritom se najveći dio tih rashoda odnosi na rashode za nabavu građevinskih objekata Hrvatskih cesta i Hrvatskih voda.

Ukupno planirani prihodi od 6,4 milijarde kuna i rashodi od 8,1 milijardu kuna, čine manjak od 1,7 milijardi kuna ili 0,5% BDP-a u 2014. godini. Projicirani manjak za 2015. iznosi 1,5 milijardi kuna, a za 2016. godinu 1,6 milijardi kuna, što predstavlja udjel u bruto domaćem proizvodu od 0,4%. Planom za 2014. godinu razlika prihoda i rashoda financirat će se ukupnim primicima od financijske imovine i zaduživanja, u iznosu od 3,9 milijardi kuna, uz istovremeno planirane ukupne izdatke za financijsku imovinu i otplate zajmova u iznosu od 1,5 milijardi kuna. U 2015. i 2016. godini ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja iznosit će 4 milijarde kuna odnosno 4,8 milijardi kuna. Ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova u 2015. iznosit će 1,8 milijardi kuna, dok će u 2016. godini bilježiti razinu od 2,5 milijardi kuna.