List Informator
UVODNIK
Mediji – moć bez pravog nadzora
- odgovorno st nakladnika medija za novčanu naknadu štete
Autor u članku piše o odgovornosti medija i novinara (autora) za novčanu naknadu štete zbog uvredljive, klevetničke, difamirajuće i slične objavljene informacije, kao o jednom od oblika odgovornosti za takvu vrstu »informacije«. Novčanu odštetu žrtvi medijskog nasilja sagledava u dvije funkcije: a) kao zadovoljenje (satisfakciju) neposredno oštećenoj osobi; b) kao važan društveni korektiv koji bi trebao djelovati preventivno, tj. da nakladnici u strahu od visoke odštete ne dopuštaju objavljivanje uvredljivih, klevetničkih i tome sličnih informacija, odnosno da informacije temelje na provjerenim činjenicama. Svrha je članka upozoriti samo na ona postupanja medija kojima se ne poštuju temeljna ljudska prava i kojima se bez argumenata teško povrjeđuju prava osobnosti, i to s gledišta građanske odgovornosti medija isplatom odštete. Autor razmatra razloge zbog kojih je nužno osigurati sudski nadzor nad moći medija, kao i način i probleme koji se pojavljuju u ostvarivanju sudske zaštite. Također razmatra i pitanje iznosa (visine) novčane odštete kao važnog elementa u stvaranju klime u kojoj će se mediji svojom moći koristiti društveno odgovorno, odnosno kao elementom generalne prevencije, jer se tako upozoravaju ostali mediji na nedopuštenost određenog oblika ponašanja. O ovoj temi autor je govorio na tradicionalnom savjetovanju pravnika pod nazivom »Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Opatija 24. i 25. listopada 2013.« na kojem su predavali eminentni pravni stručnjaci. Savjetovanje je održao »Organizator d.o.o.« iz Zagreba.
Autor: Ivica Crnić, dipl. iur., odvjetnik u Zagrebu
Sadržaj
Stručni članak
Autor u članku piše o odgovornosti medija i novinara (autora) za novčanu naknadu štete zbog uvredljive, klevetničke, difamirajuće i slične objavljene informacije, kao o jednom od oblika odgovornosti za takvu vrstu »informacije«. Novčanu odštetu žrtvi medijskog nasilja sagledava u dvije funkcije: a) kao zadovoljenje (satisfakciju) neposredno oštećenoj osobi; b) kao važan društveni korektiv koji bi trebao djelovati preventivno, tj. da nakladnici u strahu od visoke odštete ne dopuštaju objavljivanje uvredljivih, klevetničkih i tome sličnih informacija, odnosno da informacije temelje na provjerenim činjenicama. Svrha je članka upozoriti samo na ona postupanja medija kojima se ne poštuju temeljna ljudska prava i kojima se bez argumenata teško povrjeđuju prava osobnosti, i to s gledišta građanske odgovornosti medija isplatom odštete. Autor razmatra razloge zbog kojih je nužno osigurati sudski nadzor nad moći medija, kao i način i probleme koji se pojavljuju u ostvarivanju sudske zaštite. Također razmatra i pitanje iznosa (visine) novčane odštete kao važnog elementa u stvaranju klime u kojoj će se mediji svojom moći koristiti društveno odgovorno, odnosno kao elementom generalne prevencije, jer se tako upozoravaju ostali mediji na nedopuštenost određenog oblika ponašanja. O ovoj temi autor je govorio na tradicionalnom savjetovanju pravnika pod nazivom »Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Opatija 24. i 25. listopada 2013.« na kojem su predavali eminentni pravni stručnjaci. Savjetovanje je održao »Organizator d.o.o.« iz Zagreba.
Stručni članak
Malo je onih koji znaju da se danas za građenje, primjerice, obiteljske kuće ili garaže zapravo ne izdaje građevinska dozvola, nego rješenje o uvjetima građenja, odnosno u nekim slučajevima veće kvadrature, lokacijska dozvola s potvrdom glavnog projekta, no većina ljudi i dalje navedena odobrenja za gradnju pojednostavnjeno naziva građevinskom dozvolom, što je u etimološkom smislu i logično, no u formalnopravnom to svakako nije, budući da je prema današnjim propisima izdaje isključivo nadležno ministarstvo, i to samo za neke vrste građevina/zgrada. Zakonodavac se, stoga, odlučio na veliku promjenu. Naime, novi Zakon o gradnji planira vratiti upravo staru, dobru građevinsku dozvolu i spušta nadležnost za njezino izdavanje ponovno na prvostupanjska upravna tijela koja su do sada izdavala druga odobrenja za građenje.
Stručni članak
U hrvatskom predstečajnom pravu razvrstavanje vjerovnika u grupe ekskluzivno je pravo dužnika koji je pokrenuo postupak predstečajne nagodbe. Vjerovnici razvrstani prema grupama odlučuju glasovanjem o planu financijskog restrukturiranja, kao najvitalnijem pitanju cijelog postupka. Na temelju glasova vjerovnika, plan dužnika u konačnici »prolazi« ili »pada«. Kad postoji potrebna većina, plan je usvojen pa dužnik može nesmetano krenuti u novi početak, a vjerovnici očekivati povoljnije uvjete namirenja sukladno planu. Međutim, u svezi s razvrstavanjem vjerovnika opravdano je razmišljati i o mogućnostima njegove zloporabe od strane dužnika ili čak od strane samih vjerovnika. Dužnik plan može zloporabiti, primjerice, ucjenjujući vjerovnike prema načelu »take it or leave it«, dok vjerovnici dužnika mogu onemogućiti u realizaciji plana, prijavljujući čak i nepostojeća potraživanja. Mogućnosti zloporabe uočio je i zakonodavac pa je stoga pravila o »potrebnoj većini« višekratno mijenjao, tražeći najpogodniju varijantu. S druge strane, Stečajni zakon na nešto drukčiji način regulira pitanje kvalificirane većine za usvajanje stečajnog plana, a zabranjena je opstrukcija njegova usvajanja. Jedno je od ključnih pitanja postupka predstečajne nagodbe i stečajnog postupka, kome pripada koliko. Postoji dosta otvorenih pitanja koja se tiču glasovanja i usvajanja plana, njegove preinake, kao i postupanja u slučaju da predloženi plan ne dobije potrebnu većinu glasova, zbog čega navedenu problematiku analiziramo kao zasebnu temu.
Stručni članak
Mnogi proračunski korisnici koji su do sada bili definirani kao osobe koje nisu poduzetnici, a time niti porezni obveznici, kao i proračunski korisnici - porezni obveznici koji su obavljali isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza, i nisu se do sada susretali s obvezama podmirivanja PDV-a te podnošenja poreznih prijava, sada će to morati činiti, i to u slučajevima kad nabavljaju dobra iz drugih država članica ili kad im usluge obavljaju porezni obveznici iz drugih država članica, a mjesto obavljanja tih usluga, prema propisima o mjestu obavljanja usluga, je u Republici Hrvatskoj. U članku ukazujemo na razlike u poreznom tretmanu pojedinih isporuka koje obavljaju proračunski korisnici, kao i nabavu dobara od poreznih obveznika iz drugih država članica, od 1. srpnja 2013., u odnosu na rješenja koja su bila na snazi do 30. lipnja 2013. U sljedećem ćemo broju podrobnije obraditi plaćanje PDV-a na usluge temeljem tzv. prijenosa porezne obveze, ako proračunskim subjektima usluge obave porezni obveznici iz inozemstva.
Stručni članak
Ugovor o zajmu je ugovor kojim se zajmodavac obvezuje predati u vlasništvo zajmoprimcu određenu količinu novca ili drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje, poslije određenog vremena, vratiti istu količinu novca odnosno istu količinu zamjenjivih stvari. Ulazi u red najstarijih ugovora i sve do danas ima značajnu ulogu, kako u svakodnevnom, tako i u gospodarskom životu. Autor u članku, stoga, iznosi kratak povijesni osvrt na razvoj ugovora o zajmu i njegova glavna obilježja.
Stručni članak
Ekspanzija elektroničke trgovine izražena putem interneta, masovnog korištenja »pametnih telefona«, chip kartica na blagajnama prodajnih lanaca, sve većeg porasta on line trgovanja, koje je praktički dovelo do toga da potrošači mogu preko računala, kod kuće, kupiti gotovo sve, a da ne moraju ići u najbližu trgovinu pa čak i trgovački lanac, znači nov i složen izazov za zakonodavstvo Europske unije. Postojeća pravila i zakoni u svojim odredbama nisu mogli pretpostaviti takav fenomen, tako da i nisu mogli utjecati na neke troškove koji se, posebice, odnose na naknade glede međubankarskih plaćanja kad se radi o platnim i kreditnim karticama. To se posebice odnosi na ograničenje porasta tih troškova, što se posebno ističe u novoj regulativi Europske unije glede platnog prometa, koja se sada nalazi u proceduri donošenja, o čemu autor opširnije piše u nastavku.
SENTENCE
Radnik ima pravo na plaću u visini ugovorenoj ugovorom o radu, ukoliko radnik nije potpisao aneks i pristao na smanjenje plaće
SENTENCE
Osoba odnosno tijelo s javnim ovlastima nije oslobođena plaćanja sudskih pristojbi u sporu za isplatu dividende protiv trgovačkog društva čiji je dioničar jer takav zahtjev ne proizlazi iz njezinih javnih ovlasti niti je s njima u vezi
SENTENCE
Dužnost predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave je, prilikom donošenja odluke o komunalnoj naknadi, razraditi područja zona ovisno o pogodnosti položaja i komunalnoj opremljenosti
SENTENCE
Stjecanje uvjeta za starosnu mirovinu oštećenika (obrtnika), ne predstavlja okolnost koja bi nužno imala za posljedicu izmjenu novčane rente s osnova izgubljene zarade, jer to ne predstavlja razlog koji obvezatno dovodi do prestanka obrta, pa u tom slučaju oštećenik ima pravo birati između odlaska u starosnu mirovinu ili nastavka obavljanja obrtničke djelatnosti
Vi pitate - mi odgovaramo
Škola je iznajmila školsku sportsku dvoranu. Ukupna zakupnina za 2012. iznosila je oko 30.000,00 kuna. Osim zakupa sportske dvorane ima i prihod od najma jednog školskog stana u visini od 300,00 kuna mjesečno te uplatu za otkup jednog školskog stana na temelju sudske presude. Osim toga roditelji sufinanciraju topli obrok za učenike 4,00 kune dnevno, a toliko topli obrok plaćaju i zaposlenici. Molimo da nam odgovorite kakve obveze ima škola prema novom Zakonu o PDV-u?
Vi pitate - mi odgovaramo
Treća osoba, koja se protivi ovrsi na određenom predmetu zato jer je vlasnik predmeta ovrhe, upućena je na parnicu radi proglašenja da je ovrha na tom predmetu nedopuštena. Koga mora tužiti, samo ovršenika ili, osim njega, i ovrhovoditelja?
Vi pitate - mi odgovaramo
Ima li u slučaju nastupa osiguranog slučaja, iz Zakona o osiguranju depozita (nastupanje stečajnog postupka), trgovačko društvo pravo na obeštećenje i do kojeg su iznosa depoziti osigurani te koliki je broj računa u kreditnoj instituciji osiguran?
Vi pitate - mi odgovaramo
Na koji se način mogu sklopiti ugovori o privremenom odlaganju građevinskog otpada na privremenim odlagalištima s obzirom na izmjenu propisa, odnosno Zakona o komunalnom gospodarstvu i donošenju novog Zakona o održivom gospodarenju otpadom i drugih propisa