Stručni članak

Krajem srpnja 2013. Porezna uprava donijela je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, koji je upućen na Vladu Republike Hrvatske te izglasan u Hrvatskom saboru, 27. rujna 2013. Zakon o porezu na dohodak1, stupio je na snagu 1. siječnja 2005. te je do sada doživio izmjene i dopune u više navrata. U nastavku teksta donosimo kratak pregled novosti u oporezivanju dohotka koje su propisane novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, a koje se, između ostalog, odnose na oporezivanje dividendi, izjednačavanje prava na osobni odbitak rezidenata Republike Hrvatske i rezidenata ostalih država članica Europske unije, podnošenje godišnje porezne prijave, kao i druge izmjene i dopune Zakona, o čemu autorice pišu u ovom članku.

Stručni članak

U skladu s odredbama članka 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 - u nastavku teksta: Zakon o PDV-u) i članka 2. i 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13 - u nastavku teksta: Pravilnik o PDV-u) samo isporuke dobara i usluga, uvoz i stjecanja unutar Europske unije (u nastavku teksta: EU) koji su u okviru područja primjene poreza na dodanu vrijednost i koje se odvijaju ili se smatra da se odvijaju u Republici Hrvatskoj (u nastavku teksta: RH) predmet su oporezivanja PDV-om u RH, ako se ne primjenjuje neko od oslobođenja. Kad porezni obveznik koji djeluje kao takav, obavlja određenu transakciju uz naknadu, a ta transakcija je u okviru područja primjene PDV-a ili se smatra takvom, potrebno je utvrditi gdje se obavlja isporuka tih dobara ili gdje se pruža usluga, stjecanje unutar EU ili uvoz dobara. Transakcije koje, se u skladu s člankom 12.-28. Zakona o PDV-u, obavljaju izvan RH nisu predmet oporezivanja PDV-om u Republici Hrvatskoj, čak i kad porezni obveznik koji djeluje kao takav obavlja tu transakciju uz naknadu. Sukladno tome, pitanje primjenjuje li se oslobođenje na isporuku dobara i usluga, stjecanje unutar EU ili uvoz (bez prava na odbitak), relevantno je samo kad je vezano uz isporuke, stjecanja unutar EU ili uvoz koji se, u skladu sa zakonskim odredbama, obavlja u RH. Autor u članku opširno pojašnjava mjesto isporuke u slučaju povezanih isporuka, odnosno isporuka u nizu.

Stručni članak

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 - u nastavku teksta: ZV) u prijelaznim i završnim odredbama sadržava posebna pravila o povezivanju etažnog vlasništva sa suvlasništvom nekretnine, pri čemu dolazi do pretvorbe društvenog vlasništva na zemljištu i zajednčkim dijelovima zgrade u korist vlasnika posebnog dijela nekretnine prema inverziji načela »superficies solo cedit«. Pravila ZV-a o povezivanju etažnog vlasništva zgrade sa suvlasništvom nekretnine koja su sadržana u prijelaznim i završnim odredbama tog Zakona, posebna su pravila, a ne opća koja su sadržana u odredbama članka 66.-78. ZV-a te se takva posebna pravila odnose na uspostavu jedinstva nekretnine i posebnih dijelova zgrade samo kad je zgrada ili zemljište u društvenom vlasništvu. Postupak povezivanja eta`nog vlasništva sa suvlasništvom nekretnine je zemljišnoknji`ni postupak u kojem je nužno prijedlog za uknjižbu utemeljiti na zakonom propisanim ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis. Stoga u članku razmatramo zakonske pretpostavke propisane prijelaznim i završnim odredbama ZV-a, sudsku praksu i relevantnu pravnu teoriju koja se odnosi na pretvorbu društvenog vlasništva povezivanjem etažnog vlasništva sa suvlasništvom nekretnine, prema prijelaznim i završnim odredbama ZV-a.

Stručni članak

Zakon o nasljeđivanju (Nar. nov., br. 48/03, 163/03 i 35/05) u svome drugome dijelu koji nosi naziv »Pravni temelj nasljeđivanja«, Glavi trećoj pod nazivom »Nasljednopravi ugovori«, između ostalog, regulira i ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života (pretka), i to člancima 105.-115. Prilikom zaključivanja ugovora o ustupu i raspodjeli imovine za života, imovina se raspodjeljuje i prelazi odmah na drugu osobu još za života ustupitelja, tj. onoga koji daje, odnosno ustupa svoju imovinu drugome. Takav oblik raspolaganja imovinom dopušten je samo između predaka i potomaka koji bi bili prema Zakonu pozivani na nasljedstvo, a nije dopušten prema trećima koji ne pripadaju krugu zakonskih nasljednika. Za valjanost takvog ustupa i dijeljenja imovine, Zakon traži da su ispunjene određene posebne pretpostavke i to: suglasnost sve djece i ostalih potomaka koji bi prema Zakonu bili pozvani na nasljeđivanje, potreba sastavljanja posebnog pisanog ugovora koji mora biti ovjeren od suca mjerodavnog suda ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta ili potvrđen od javnog bilježnika, činjenica da je imovina obuhvaćena ugovorom ustupiteljeva i da postoji u vrijeme sklapanja ugovora kao cjelokupna ili samo jedan njezin dio, odnosno kao pojedine ustupiteljeve stvari ili prava. O svim tim odrednicama više u nastavku teksta.

Stručni članak

U ovom članku autorica piše u povodu Rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-III-462/2010 od 10. rujna 2013. (Nar. nov., br. 120/13) kojim je Sud odbacio ustavnu tužbu s obrazloženjem da je tužba nedopuštena. Naime, Ustavni je sud, ipak, istaknuo da su jedinice lokalne samouprave, pod određenim pretpostavkama, ovlaštene podnijeti ustavnu tužbu, ali samo ako se njome ostvaruje zaštita protiv neustavnih zahvata u njihovo ustavno pravo na lokalnu samoupravu, tzv. komunalnu ustavnu tužbu.

SENTENCE

Zastara naknade štete za potraživanja maloljetnika počinje teći kad njegovi roditelji - zakonski zastupnici saznaju za štetu i štetnika

SENTENCE

Sporovi koji su pokrenuti prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečaja dovršit će se pred sudovima pred kojima su pokrenuti

SENTENCE

Nositelj prava na žig neće imati pravo na zaštitu od uporabe u trgovačkom prometu znaka koji je istovjetan ili sličan njegovom zaštićenom znaku bez obzira na to što tvrtka druge pravne osobe sadržava njegov zaštićeni žig, ako se utvrdi da je takvo korištenje u skladu s ustaljenom trgovačkom praksom, da korištenje tog imena ne dovodi javnost u zabludu i da se ne radi o nepoštenoj tržišnoj utakmici

SENTENCE

Da bi mogao s uspjehom tražiti određivanje sudske ovrhe na temelju rješenja javnog bilježnika kojim je ovrha određena na imovini ovršenika, ovrhovoditelj prethodno mora pokušati namiriti svoju tražbinu izvansudskom ovrhom, a o čemu ovrhovoditelj mora priložiti dokaz sudu

Vi pitate - mi odgovaramo

Molimo pojašnjenje članka 105. stavak 6. točka 2. Zakona o javnoj nabavi. Naime, nije nam jasno što ulazi u ukupnu vrijednost svih izmjena. Primjerice, ukupna vrijednost ugovora ne mijenja se, ali se mijenja cijena nekih elemenata i to tako da je cijena hardvera niža za 10%,a istodobno je cijena softvera veća za oko 10%. Smatra li se da je ukupna vrijednost svih izmjena u ovom slučaju 20% ili je izmjena do 10% sukladno Zakonu o javnoj nabavi, odnosno da je u ovom slučaju uopće nema?

Vi pitate - mi odgovaramo

Treba li upravni sud prilikom odlučivanja o prijedlogu za određivanje odgodnog učinka tužbe cijeniti i osnovanost tužbenih navoda?

Vi pitate - mi odgovaramo

Majka se moje stranke 1992. u ostavini iza njezina tadašnjega supruga (koji nije otac moje stranke), odrekla nasljednog dijela te je tada njezin sin i sin pokojnog naslijedio cijelu ostavinu. Sada je umrla majka moje stranke i u ostavini nema nekretnine čijeg dijela se ona odrekla 1992. Je li u tom slučaju odricanjem od nasljedstva izvršeno darovanje? Ima li danas moja stranka pravo na nužni dio imovine koje se njezina majka odrekla 1992. (jer da se nije tada odrekla, danas bi, nakon njezine smrti, ta imovina ušla u ostavinsku masu)?

Vi pitate - mi odgovaramo

Fizička je osoba na prodajnom mjestu prodavatelja, za izvršenu i obavljenu uslugu izvršila plaćanje čekom te usluge. Smatra li se takva naplata izvršene i obavljene usluge plaćanjem u gotovini i samim tim podliježe obvezi fiskalizacije?