List Informator
UVODNIK
Pravo na obiteljski život
- primjerenost izrečene zaštitne mjere
U svojim odlukama koje se odnose na pitanje prava na obiteljski život, Ustavni sud ističe da se možebitne povrede prava na poštovanje obiteljskog života iz članka 35. Ustava Republike Hrvatske i prava na poštovanje obiteljskog života iz članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, moraju ispitivati na način da se paostupak koji je prethodio ustavnosudskom, sagledava kao jedinstvena cjelina, neovisno o vrsti postupka (upravni, sudski) i tijelima koja ga provode (tijela socijalne skrbi, sudovi). Osnovni smisao sadržaja navedenih odredaba je zaštita pojedinca od arbitrarnog miješanja javne vlasti u obiteljski život. Miješanje u pravo na obiteljski život predstavlja istodobno njegovu povredu, osim ako je u skladu sa zakonom, ako ima legitiman cilj i nužno je u demokratskom društvu. Stoga u ovom članku autorica piše o sadržaju Odluke Ustavnog suda, broj U-III-6502/2010 od 4. srpnja 2013., i pažljivoj procjeni težine prekršaja i izricanje zaštitne mjere.
Autor: Sandra Marković, viša ustavnosudska savjetnica
Sadržaj
Stručni članak
U svojim odlukama koje se odnose na pitanje prava na obiteljski život, Ustavni sud ističe da se možebitne povrede prava na poštovanje obiteljskog života iz članka 35. Ustava Republike Hrvatske i prava na poštovanje obiteljskog života iz članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, moraju ispitivati na način da se paostupak koji je prethodio ustavnosudskom, sagledava kao jedinstvena cjelina, neovisno o vrsti postupka (upravni, sudski) i tijelima koja ga provode (tijela socijalne skrbi, sudovi). Osnovni smisao sadržaja navedenih odredaba je zaštita pojedinca od arbitrarnog miješanja javne vlasti u obiteljski život. Miješanje u pravo na obiteljski život predstavlja istodobno njegovu povredu, osim ako je u skladu sa zakonom, ako ima legitiman cilj i nužno je u demokratskom društvu. Stoga u ovom članku autorica piše o sadržaju Odluke Ustavnog suda, broj U-III-6502/2010 od 4. srpnja 2013., i pažljivoj procjeni težine prekršaja i izricanje zaštitne mjere.
Stručni članak
Putnička agencija je svaka osoba koja u svojstvu nalogodavca ili zastupnika ugovara, savjetuje i organizira putnicima, pojedinačno ili u grupama, putničke aranžmane, uključujući smještaj u hotelima, gostinjskim kućama, hostelima, objektima za odmor i svim drugim smještajnim objektima (putovanje zračnim, kopnenim ili pomorskim putem organizira izlete i sve drugo što je obično ili uobičajeno povezano s turističkom djelatnošću). U putničke agencije ubrajaju se i organizatori putovanja i agencije koje organiziraju pojedinačna putovanja. S obzirom na specifičnosti pružanja usluga putničkih agencija u turizmu, Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13) propisao je i uredio, u svojim odredbama, poseban postupak oporezivanja putničkih agencija, o kojima autor opširnije piše u nastavku. U ovom, prvom dijelu članka autor općenito piše o vrstama usluga putničkih agencija, posebnom postupku oporezivanja te kada se primjenjuje poseban postupak i kako taj postupak oporezivanja djeluje u praksi. U drugom dijelu pisat ćemo više o mjestu oporezivanja putničkih agencija, uz primjere.
Stručni članak
U Informatoru, u broju 6206-6207 od 28. i 31. kolovoza 2013., objavili smo prvi dio članka koji se odnosio na odredbe Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) i Direktive EU, a koje se tiču određivanja radnog vremena. U prvom dijelu članka pisali smo o definiciji radnog vremena, oblicima radnog vremena te rasporedu radnog vremena. U ovom broju dovršavamo tu temu koja se bavila osobitostima novele Zakona o radu (Nar. nov., br. 73/13), pišući o evidenciji radnog vremena te odnosima, stankama i ograničenjima u primjeni odredaba o radnom vremenu.
Stručni članak
Zakon o najmu stanova (Nar. nov., br. 91/96, 48/98 -mOdluka USRH, 66/98 - ispr. Odluke USRH i 22/06) regulira specifično prijelazno rješenje u slučajevima kad stanari stanuju u stanovima koji su ostali u privatnom vlasništvu, a stan im je dan na korištenje od radne organizacije u kojoj su radili. U tim slučajevima, pod Zakonom propisanim uvjetima, i te osobe imaju pravo na otkup stana od privatnog vlasnika po povoljnijim uvjetima, kao da stanuju u društvenom stanu. O jednom takvom slučaju odlučivao je i Ustavni sud u Odluci, broj: U-III-634/2012, od 10. srpnja 2013., a u ovom članku dat ćemo prikaz bitnih elemenata slučaja kao i pravnih stajališta u svezi s tim specifičnim zakonskim rješenjem.
Stručni članak
Razvoj radnog zakonodavstva u Republici Hrvatskoj započeo je nakon 1994., donošenjem Zakona o radu (Nar. nov., br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04 i 68/05 - u nastavku teksta: stari ZOR). Novi Zakon o radu donesen je 2009. (Nar. nov., br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13 - u nastavku teksta: ZOR). Stečajno je zakonodavstvo nakon stupanja na snagu 1. siječnja 1997., mijenjano i dopunjavano, kroz Stečajni zakon, osam puta (Nar. nov., br. 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12, 133/12 i 45/13 - u nastavku teksta: SZ), kao i donošenjem Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (Nar. nov., br. 114/03, 86/08 i 80/13 - u nastavku teksta: ZOOPR) te Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12, 144/12 i 81/13 - u nastavku teksta: ZFPPN). U sklopu ove teme je i socijalno zakonodavstvo putem Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/11 i 144/12 - u nastavku teksta: ZOD). Neposredan i osnovan cilj zakonodavca bio je nastaviti i održati kontinuitet razvoja radnog, socijalnog i stečajnog zakonodavstva. Stoga se predmetnim novelama pokušalo, u različitim opsezima, modificirati prethodno uređenje pojedinih dijelova i stečajne regulative i radnog zakonodavstva, prilagođavajući ih, potencijalno, boljim rješenjima temeljenim na europskim i međunarodnim iskustvima. Stoga, cilj je članka prikazati međunarodnu, europsku (i hrvatsku) regulativu položaja radnika u stečajnom postupku.
Stručni članak
Autor u ovom članku piše o sadržaju presude Visokog upravnog suda, poslovni broj Usž-205/2012-5 od 18. srpnja 2013., u kojoj Sud nije prihvatio navode sindikata o pogrešnoj primjeni materijalnog prava i odredbe članka 96.a Zakona o državnim službenicima (Nar. nov., br. 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11 i 34/12,49/12 - proč. tekst, 37/13 i 38/13). Ta presuda odnosi se na pravo pokretanja disciplinskog postupka protiv sindikalnog povjerenika. Naime, Novelom Zakona o državnim službenicima, kako autor članka navodi, »pomiren« je zahtjev da sindikalni povjerenik mora biti zaštićen zbog sindikalnih aktivnosti, da državni službenici moraju poštovati službenu dužnost, jer u protivnom snose disciplinsku odgovornost, i odredbu članka 14. Ustava Republike Hrvatske da su svi pred zakonom jednaki.
SENTENCE
Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 57/11), stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kn
SENTENCE
Postojanje mogućnosti protuovrhe ne isključuje pravo na podnošenje tužbe zbog stjecanja bez osnove
SENTENCE
Tražbine nižeg isplatnog reda, vjerovnici mogu u stečajnom postupku prijaviti tek ako ih stečajni sudac posebnim rješenjem na to pozove
SENTENCE
Maloljetan roditelj koji je zdrav i radno sposoban, i u životnoj dobi koja mu i pravno omogućava zapošljavanje te ostvarivanje prihoda, u obvezi je uzdržavati svoje maloljetno dijete
Vi pitate - mi odgovaramo
Kad je stranac dužan tražiti dozvolu boravka i u kojem roku?
Vi pitate - mi odgovaramo
Mora li izjavu o nekažnjavanju, u smislu članka 67. Zakona o javnoj nabavi, ovjeriti javni bilježnik?
Vi pitate - mi odgovaramo
U upravnom postupku na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 86/12) doneseno je rješenje o izvedenom stanju kojim je ozakonjena zgrada koja se nalazi na zemljištu u vlasništvu grada. Trgovačko društvo u čijem je vlasništvu zgrada, obratilo se gradu sa zahtjevom za prodaju zemljišta, na temelju odredbe članka 128. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) koji propisuje obvezu prodaje nekretnine bez javnog natječaja zemljišta koje čini građevnu česticu zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju na temelju posebnog zakona kojim se uređuje ozakonjenje nezakonitih zgrada. Je li moguća navedena prodaja na temelju odredbe članka 128. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, iako nije proveden postupak formiranja građevne čestice?
Vi pitate - mi odgovaramo
Ovlašteni revizor za svoje revizorsko mišljenje konsolidiranih financijskih izvještaja za 2012., priprema i koristi odgovarajuću radnu dokumentaciju. Na koji rok se čuva ta dokumentacija koju ovlašteni revizor upotrebljava za sastavljanje revizorskog mišljenja glede konsolidiranih financijskih izvještaja?