Stručni članak

S obzirom na to da prije nego što su i najavljene ustavne promjene o nezastarijevanju kaznenog progona političkih ubojstava te, u određenom obliku, uopće iznesene na javnu raspravu, očito se zna da će se mijenjati i ustavna »pozicija Ustavnog suda«1. Našu opću i stručnu javnost korisno je podsjetiti na neke osnovne crte ustavnog položaja Ustavnog suda Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Ustavni sud). O tome opća javnost malo zna, a u stručnoj se javnosti, osim u udžbeničkoj literaturi, relativno malo prostora posvećuje ustavnosudskoj problematici, premda je u zadnjih nekoliko godina Ustavni sud donio više odluka kojima je značajno utjecao na oblikovanje i sadržaj našeg ustavnog poretka. Ako se, dakle, želi »mijenjati pozicija Ustavnog suda« valja ponajprije znati što će se mijenjati. Autor akademik Davor Krapac, stoga, u ovom članku raspravlja o općem pojmu i svrsi modernih ustavnih sudova, potom nastoji objasniti zašto ustavni sudovi nisu instancijski sudovi te opisuje kakav je njihov postupak, da bi, nakon kratkog orisa razvitka ustavnog sudovanja u Republici Hrvatskoj bili sistematizirani glavni unutarnji i vanjski izvori ustavnosudskog postupka i metode njihova tumačenja. Ovu temu nastavit ćemo objavljivati u rubrici »Ustavno pravo – prilog Ustavni vidici«.

Stručni članak

Dana 23. srpnja 2013. stupio je na snagu Zakon o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom (Nar. nov., br. 94/13), kojim se poduzetnicima daje mogućnost reprogramiranja poreznog duga nastalog do 31. siječnja 2013. na rok do 36 mjeseci. Zahtjev za reprogramom poduzetnici mogu podnijeti u roku 60 dana od dana stupanja na snagu, što znači do 20. rujna 2013. Porezni dug utvrđen sa stanjem na dan 31. siječnja 2013. nastao iz poduzetničke djelatnosti s osnove poreza, doprinosa i drugih javnih davanja, predstavlja dospjeli i neplaćeni porezni dug poduzetnika - fizičkih osoba koje obavljaju registriranu samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja te trgovačkih društava i drugih pravnih osoba (osim financijskih i kreditnih institucija), a do sada nisu podnijeli prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe te kojima nije odobravan reprogram duga prema prije donesenim zakonima o mjerama naplate poreznog duga prouzročenog gospodarskom krizom ili je reprogram donesen, ali je zbog neplaćanja mjesečnih anuiteta ukinut. U prvom dijelu ovog članka, autorica piše o poreznom dugu i javnim davanjima koja se ne mogu reprogramirati, o subjektima primjene Zakona, naplati poreznog duga, utvrđivanju visine duga, provođenju usklađenja, sastavljanju službene zabilješke, a u drugom dijelu autorica daje konkretan primjer.

Stručni članak

Pitanje nastanka i naknađivanja tzv. optantske imovne može biti predmet različitih upravnih i sudskih postupaka. Tako taj pravni institut, koji postoji od 1947., i nadalje izaziva prijepore i nedoumice. U ovom članku autor raspravlja i piše o kakvim se prijeporima radi i kako su oni u tri pravna postupka riješeni, a koji su vođeni glede nekretnina koje su do sklapanja Ugovora o miru s Republikom Italijom 1947. bile u vlasništvu talijanskih državljana, koji su dali opcijsku izjavu za zadržavanje talijanskog državljanstva, odnosno za neprihvaćanje jugoslavenskog državljanstva.

Stručni članak

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13) stupio je na snagu 1. srpnja 2013. Novine uvedene novim Zakonom odnose se na pravnu stečevinu Europske unije te na uređenje pojedinih prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za koje se, tijekom primjene prije važećeg Zakona, pokazalo da ih je potrebno urediti na drukčiji način.

Stručni članak

U parnicama iz radnih odnosa nailazimo na različite novčane zahtjeve koje proizlaze iz rada ili su u svezi s radom. Tako Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) propisuje obveze isplaćivanja plaće, naknade plaće, otpremnine, naknadu štete zbog izvanrednog otkaza, naknadu štete uz sudski raskid ugovora o radu, naknadu štete zbog skrivljenog ponašanja radnika, naknadu štete zbog nesreće na radu, naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora, naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, naknadu za tehničko unapređenje, ugovornu kaznu zbog nepoštovanja ugovorne zabrane natjecanja, a u svezi s radom je i naknada štete zbog diskriminacije. Autor u članku analizira i piše o pravima radnika na te naknade te o njihovom poreznom statusu u sustavu poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja navodeći neka stajališta Ministarstva financija, Središnjeg ureda Porezne uprave u slučaju dvojbenih pitanja koja su se postavljala u praksi.

Stručni članak

Prema procjenama, od 80 do 120 milijuna Europljana su osobe s invaliditetom, što je od 10 do 15 % ukupne populacije država članica Vijeća Europe. Politika je u odnosu na osobe s invaliditetom dugo bila usmjerena samo na institucionaliziranje takvih osoba, medicinsku rehabilitaciju i socijalnu pomoć. Međutim, jedna od glavnih smjernica europske socijalne politike je unapređenje djelotvornog pristupa socijalnoj, ekonomskoj i pravnoj zaštiti osoba kojima je takva zaštita uistinu i potrebna, a imaju problema u njezinu ostvarivanju. Pojam se invalidnosti više ne vezuje samo za pomoć i ovisnost, već se sve više temelji na autonomiji i integraciji. Međutim, još uvijek je potrebno puno raditi na osvješćivanju ljudi u pružanju prijeko potrebna pomoći osobama s invaliditetom, kako bi im se omogućio normalan život u zajednici. Tomu pridonosi i praksa Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu (u nastavku teksta: Europski sud za ljudska prava). Stoga autori u ovom članku pišu o zaštiti koju pruža Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov., br. 18/97, 6/99 – proč. tekst, 8/99 – ispr., 14/02, 1/06 i 2/10 - u nastavku teksta: Europska konvencija) s posebnim osvrtom na pravo na pristup sudu.

SENTENCE

Neuvažavanje pravomoćnih presuda upravnih sudova u upravnim stvarima o kojima ovisi ishod konkretnog parničnog postupka može dovesti do povrede ustavnog prava na pravično suđenje

SENTENCE

Sporazum suvlasnika o uspostavljanju etažnog vlasništva smatra se njihovom odlukom o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina

SENTENCE

Tražbina prema društvu za isplatu dividende stječe se tek nakon donošenja odluke glavne skupštine društva, pa tražbinu nije stekao raniji imatelj dionica koji u vrijeme donošenja odluke skup¬štine nije više imatelj dionica

SENTENCE

Brodar nema pravo na ograničenje od odštetne odgovornosti ako je šteta posljedica njegove osobne krivnje. Pri tome se pod osobnom krivnjom brodara podrazumijeva krivnja fizičkih osoba koje u toj pravnoj osobi obavljaju rukovodeću ili neku drugu važniju funkciju, ali to nisu zapovjednik broda i članovi brodske posade

SENTENCE

Predmet nasljeđivanja ne može biti nekretnina za koju je ex lege nastupila nacionalizacija

SENTENCE

Kad je ugovor raskinut ne može se zahtijevati aneks tom ugo¬voru

SENTENCE

Ograničeno namirenje (samo za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi) sporednih tražbina odnosi se samo na tražbine koje proizlaze iz ovršnih isprava na temelju kojih je određena ovrha, a ne i na tražbine založnog vjerovnika za čiju korist osnovana hipoteka na prodanoj nekretnini

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li dovoljno da se odluka o odabiru najpovoljnije ponude objavi samo u Elektroničkom oglasniku javne nabave ili je svakom ponuditelju potrebno još i posebno dostaviti tu odluku?

Vi pitate - mi odgovaramo

Koji se zakon primjenjuje na izvršenje presude donesene prema prijašnjem Zakonu o upravnim sporovima?

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li radnik u slučaju stečaja poslodavca naslijediti prava koja mu pripadaju prema članku 3. Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca?

Vi pitate - mi odgovaramo

Trgovačko društvo nije dostavilo Financijskoj agenciji revizorsko izvješće. Kakve su, u tom slučaju, obveze Financijske agencije glede neizvršene dostave revizorskog izvješća trgovačkog društva?