Stručni članak

Informatoru, u broju 6168, od 17. travnja 2013., objavljen je prvi dio članka o nadzoru nad primjenom ZUP-a i rješavanju upravnih stvari. Uz objašnjenja zakonskih postavki upravnog nadzora, članak se odnosi na uvođenje transparentnosti u primjeni ZUP-a kao i rješavanja upravnih stvari, što će se ostvarivati primjenom jedinstvene Metodologije izvješćivanja, sukladno obvezi utvrđenoj Zaključkom Vlade Republike Hrvatske, od 19. srpnja 2012. U prethodnom članku objavljen je dio statičkih podataka koji će se prikupljati sukladno Metodologiji izvješćivanja, a u ovom broju objavljujemo preostali dio statičkih podataka kao i podatke koji su promjenjivi, ovisno o upravnoj stvari, predviđeni u sadržaju Metodologije.

Stručni članak

Autor piše o zakonskim pretpostavkama i sudskoj praksi u slučaju kad radnik kojem je nezakonito prestao ugovor o radu ili mu je na drugi način nezakonito prestao radni odnos, zahtijeva vraćanje na rad prijašnjem poslodavcu, a poslodavac ga odbija dobrovoljno primiti na rad. U radu se ukazuje na neusklađenosti i nejasnoće u propisima radnog, parničnog i ovršnog prava te se predlažu mogućnosti tumačenja radi provedbe tih propisa u praksi. Upućuje na mogućnost privremenog i trajnog vraćanja na rad.

Stručni članak

U članku razmatramo prijelaz slučajnog rizika po ugovoru o djelu i ugovora o građenju, sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05, 41/08 i 125/11) i Posebnim uzancama o građenju te mogućnostima ugovornog reguliranja podjele i snošenja takvih rizika. S obzirom na navedenu regulativu, ukazujemo na inačice prijelaza i raspodjele rizika za slučajnu propast ili oštećenje stvari (djela), materijala i oprema te na odgovornost za ostale štetne posljedice nastalog rizika. Ujedno navodimo najkarakterističnije vrste rizika koji se javljaju. Posebno ukazujemo na činjenice koje djeluju na tzv. »pravednu raspodjelu rizika« među ugovornim stranama, jer nepravedna podjela latentni rizik i njegove štetne posljedice samo može povećati, a nikako smanjiti. Kod toga će ipak imati presudnu ulogu u primjeni možebitne kogentne zakonske odredbe i ugovor stranaka glede raspodjele i snošenja rizika zbog gubitka ili oštećenja i ostalih štetnih posljedica koje time nastaju.

Stručni članak

Dana 6. veljače 2013. na snagu je stupio Pravilnik o uvjetima, načinu i postupku prijeboja potraživanja prema državnom proračunu s poreznim dugom (Nar. nov., br. 15/13 - u nastavku teksta: Pravilnik). Pravilnikom se uređuju postupak prijeboja potraživanja poreznog dužnika prema državnom proračunu s obvezom po osnovi poreznog duga i redoslijed namirivanja za pojedine vrste poreza. Do sada je Općim poreznim zakonom1 bila propisana mogućnost prebijanja neospornih poreznih dugova iz poreznodužničkog odnosa. Izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona2 (u nastavku teksta: OPZ), mogućnost prijeboja s poreznim dugom proširena je i za obveze koje nisu isključivo vezane uz poreznodužnički odnos i koje su nastale na temelju neke druge pravne osnove. Naime, člankom 115. stavak 3. OPZ-a propisano je da će se poreznom dužniku koji ima dospjelo potraživanje prema državnom proračunu, a istodobno ima evidentirane obveze na ime poreznog duga, iznos potraživanja do iznosa duga obustaviti radi prijeboja s poreznim dugom. O svemu tome pišemo opširnije u nastavku.

Stručni članak

Predmet ovog članka su odredbe članka 62. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, i to stavak 2., koji utvrđuje kao jednu od pretpostavki dopuštenosti ustavne tužbe, zbog povrede ustavnih prava, iscrpljenost dopuštenog pravnog puta. Stavkom 3. ovog članka utvrđeno je da je u stvarima u kojima je dopušten upravni spor, odnosno revizija u parničnom ili izvanparničnom postupku, pravni put iscrpljen nakon što je odlučeno i o tim pravnim sredstvima. Stoga, u ovom članku autorice prikazuju postupanje Ustavnog suda Republike Hrvatske u slučaju kad je ustavna tužba podnesena protiv drugostupanjske odluke, a revizija nije podnesena, a dopuštena je u slučaju kad se ne može sa sigurnošću utvrditi je li revizija dopuštena te kad je istodobno s ustavnom tužbom podnesena i revizija Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

SENTENCE

Ustavni sud ne ulazi u način na koji nadležni sudovi računaju rokove i primijenjuju mjerodavne zakonske odredbe, uključujući i odredbe o zastari, ipak, činjenica da su nadležni sudovi u tumačenju i primjeni mjerodavnog materijalnog prava zanemarili bitneokolnosti slučaja, predstavlja povredu prava na pravično suđenje

SENTENCE

Dostava stranci smatra se obavljenom dostavom pismena punomoćniku za primanje pismena, te stranka ne može osnovano tražiti povrat u prijašnje stanje zbog propusta punomoćnika za primanje pismena da joj pravovremeno dostavi odluku suda protiv koje se može podnijeti žalba

SENTENCE

Primjenom odredbe članka 156. ZUP-a, koja pruža opću supsidijarnu zaštitu od postupanja javnopravnih tijela, podnositeljima prijava u postupcima javnog natječaja i internog oglasa omogućena je zaštita njihova ustavnog prava na pristup javnim službama pod jednakim uvjetima

SENTENCE

Zahtjev za naknadu oduzete imovine smatra se podnesenim u roku iz članka 7. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi, ako podnositelj zahtjeva, koji je strani državljanin, nije raspolagao propisanim dokazom o hrvatskom državljanstvu, stečenom na temelju članka 30. stavak 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu, već je takav dokaz pribavio nakon 1. srpnja 1997.

Vi pitate - mi odgovaramo

Koji su uvjeti da bi se ostvario upis u svojstvu proizvođača poljoprivrednih ekoloških proizvoda u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji?

Vi pitate - mi odgovaramo

Iz kojih se sredstava može povećati temeljni kapital dioničkog društva. Mogu li se za to koristiti zakonske rezerve društva?

Vi pitate - mi odgovaramo

Ima li radnik, koji na zahtjev poslodavca u otkaznom roku ne mora dolaziti na posao, pravo na isplatu naknade za prijevoz na posao i s posla?

Vi pitate - mi odgovaramo

Trgovačko društvo je dužno izraditi i godišnje izvješće u kojem između ostalog, treba prikazati i izloženost društva možebitnim rizicima. Koji su to rizici kojima društvo mora prikazat svoju izloženost u godišnjem izvješću?