Stručni članak

Autor u članku razmatra pitanje je li u brakorazvojnoj parnici pokrenutoj sporazumnim zahtjevom za razvod braka, dopušteno da obje stranke (bračne drugove) zastupa isti opunomoćenik (odvjetnik). Mišljenje je autora da iz razloga koje u članku podrobno obrazlaže to ne bi trebalo dopustiti jer bi opunomoćenik (odvjetnik) u toj situaciji dolazio u sukob interesa, jer stranke u brakorazvodnom postupku nemaju nužno iste interese.

Stručni članak

Uvođenje zakonske obveze za poslodavca da imenuje službenika za zaštitu osobnih podataka, predstavlja značajan napredak u ostvarenju prava na zaštitu privatnosti radnika. Prijašnja mogućnost poslodavca da imenuje tako značajnu osobu koja će voditi računa o pravilnoj i zakonitoj uporabi osobnih podataka radnika očigledno nije zadovoljavala stvarne potrebe zaštite tog segmenta prava na zaštitu privatnosti radnika. Službenik za zaštitu osobnih podataka radnika postao je Novelom Zakona o zaštiti osobnih podataka (Nar. nov., br. 130/11) ključna figura, zadužena za zaštitu zakonitosti pri uporabi i obradi osobnih podataka radnika, jer imenovanjem nekog radnika ili radnice na tu dužnost, dolazi do izražaja povjerenje i poslodavca i radnika prema toj osobi, budući da joj se u ruke daju ovlasti za brigu o tom značajnom dijelu radnih odnosa.

Stručni članak

Parlamentarni izbori održani su 4. prosinca 2011. U povodu smjene vlasti, ostvarenja demokracije, a nadasve o poštovanju temeljnog načela Ustava Republike Hrvatske vladavine prava piše prof. dr. sc. Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor, kroz povijesni pregled smjena vlasti ustavne demokracije, piše o određenim problemima na koja trebaju demokratske stranke obratiti pozornost, jer je to test, kako ističe autor, kojim se periodično podvrgava ustavni sustav. Napominjemo da smo u Informatoru, u broju 6021-6022 od 19. i 23. studenog 2011., uz prilog zakona za provođenje ovih izbora, objavili i tekst o provođenju izbora i nužnim promjenama u izbornom zakonodavstvu te mogućim prijedlozima rješenja.

Stručni članak

U Republici Hrvatskoj trgovanje stranom gotovinom dopušteno je bankama i štednim bankama te ovlaštenim mjenjačima*. Za razliku od banaka i štednih banaka, ovlašteni mjenjači mogu trgovati stranom gotovinom samo s fizičkim osobama. Prema članku 46. stavak 1. Zakona o deviznom poslovanju* (u nastavku teksta: ZDP)* mjenjački poslovi kojima se mogu baviti ovlašteni mjenjači čine otkupljivanje i prodavanje strane gotovine za gotovinu u kunama te otkupljivanje čekova koji glase na stranu valutu za gotovinu u kunama. Sve dok je uporaba strane gotovine pri plaćanjima u Republici Hrvatskoj ograničena*, za pružanje usluge mijenjanja novca u zemlji razvijenoga turizma kakva je Republika Hrvatska, bit će veliki interes poduzetnika-ovlaštenih mjenjača. U nastavku autor iznosi informacije u vezi s recentnim promjenama propisa kojima je uređeno poslovanje ovlaštenih mjenjača te su navedeni podaci o visini i valutnoj strukturi prometa ovlaštenih mjenjača u Republici Hrvatskoj.

Stručni članak

Zahtjevi pravne sigurnosti i vladavine prava, iz članka 3. Ustava, traže da pravna norma bude dostupna adresatima i za njih predvidljiva, tj. takva da oni mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i obveze da bi se prema njima mogli ponašati. Adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka mora se smatrati sastavnim dijelom načela vladavine prava na području svih grana prava. Zanemarivanje tih zahtjeva ugrozilo bi druge sastavnice načela pravne sigurnosti kao dijela načela vladavine prava, osobito zahtjeve za jedinstvenom primjenom prava te poštovanjem učinaka pravomoćnih presuda i drugih odluka tijela državne i javne vlasti. Autorica, stoga, u ovom članku kroz ustavnosudsku praksu ukazuje koliko su značajna načela vladavine prava, odnosno pravna sigurnost građana.

Stručni članak

Najsofisticiranija pravila u svezi s ograničenjem, odnosno izuzećem od zahvaćanja ovrhom, dakle pljenidbe predmeta ovrhe, ovršni zakoni sadržavaju kad uređuju zaštitu ovršenika prilikom ovrhe na plaći. To vrijedi i za Ovršni zakon iz 1996. s izmjenama i dopunama i za Ovršni zakon iz 2010. koji u pretežnom dijelu stupa na snagu 1. siječnja 2012., a baš su njegove odredbe o izuzećima pri pljenidbi plaće stupile na snagu već u prosincu 2010. Složenost tih pravila dolazila je do izražaja i u odbacivanju ovrhovoditeljevih prijedloga za određenje ovrhe (na ovršenikovoj plaći) ako nisu sadržavali »sve potrebne podatke«. Promjena u definiranju osnovice izuzeća, do koje je došlo sredinom 2008., još i danas izaziva dvojbe oko načina provedbe - prema rješenju ili prema zakonu. Uz podsjećanje na pravila oba zakona, te posebno u kontekstu novih rješenja u javnoovršiteljskoj ovrsi, autor iznosi i argumentira stajalište da unošenje zakonskih pravila o izuzećima u prijedlog i rješenje o ovrsi nije nužnost, a ako se unose, da taj dio rješenja, iako prividno dio izreke, zapravo znači samo napomene provoditelju rješenja.

SENTENCE

Spor radi naknade štete prouzročene radniku na radu je spor iz radnog odnosa, a ne imovinskopravni spor za naknadu štete, a činjenica što spor nije okončan u roku od šest mjeseci ne mijenja njegovu pravnu prirodu

SENTENCE

Cesionar, da bi uspio u sporu protiv cesusa, mora dokazati da je cedent bio vjerovnik prenesenog potraživanja (to jest da je cedent ispunio svoju obvezu proizašlu iz obveznog odnosa s cesusom) kojeg je ugovorom o cesiji prenio na cesionara

SENTENCE

Rok koji određuje službena osoba za ispunjavanje uvjeta za izdavanje građevinske dozvole nije prekluzivni rok

SENTENCE

Okolnost da je ovršenica maloljetna ne ovlašćuje ovrhovoditelja da tražbinu ostvaruje na plaći njene majke i zakonske zastupnice

Vi pitate - mi odgovaramo

Moraju li poslovi pravnog zastupanja županije biti klasificirani u okviru radnog mjesta u potkategoriji višeg savjetnika?

Vi pitate - mi odgovaramo

Smatra li se vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca (čl. 42. st. 4. Zakona o radu), prekovremenim radom? Ako je visina naknade za pripravnost određena pravilnikom o radu, a ne ugovorom o radu, može li poslodavac imati problema u možebitnom inspekcijskom nadzoru? Napominjem da poslodavac nema sklopljen kolektivni ugovor.

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kojim je odbačena revizija kao nedopuštena, podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka?

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li odvjetničko društvo koje je organizirano kao trgovačko društvo i upisano u sudski registar, dužno plaćati naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma?

Vi pitate - mi odgovaramo

Ima li opća bolnica status tijela javne vlasti, u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama?