Informator broj 6015-6016 od 29. listopada 2011. i 05. studenog 2011.

UVODNIK

Hrvatska ustavnost u Europskoj uniji

U Cavtatu je od 19. do 22. listopada 2011. održan znanstveni skup - Konferencija »Europa i enciklopedija: kultura i kodifikacija«, u organizaciji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i Pravnog, Ekonomskog i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U ovom broju objavljujemo znanstveno priopćenje prof. dr. sc. BRANKA SMERDELA, predstojnika Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje je izložio na tom skupu 20. listopada 2011. pod naslovom »Hrvatska ustavnost u Europskoj uniji«. U priopćenju se dr. sc. Branko Smerdel bavi izuzetno zanimljivim pitanjem o važnosti i čuvanju Ustava Republike Hrvatske u pristupanju EU i važnosti da prilikom ulaska u takvu međunarodnu zajednicu sačuvamo svoj identitet i zalažemo se za svoje interese pravnim sredstvima te upućuje u ovom priopćenju na komparativne primjere koje bi valjalo slijediti.
Autor: prof. dr. sc. Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Sadržaj

Hrvatska ustavnost u Europskoj uniji
Autor: Branko Smerdel

Stručni članak

U Cavtatu je od 19. do 22. listopada 2011. održan znanstveni skup - Konferencija »Europa i enciklopedija: kultura i kodifikacija«, u organizaciji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i Pravnog, Ekonomskog i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U ovom broju objavljujemo znanstveno priopćenje prof. dr. sc. BRANKA SMERDELA, predstojnika Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje je izložio na tom skupu 20. listopada 2011. pod naslovom »Hrvatska ustavnost u Europskoj uniji«. U priopćenju se dr. sc. Branko Smerdel bavi izuzetno zanimljivim pitanjem o važnosti i čuvanju Ustava Republike Hrvatske u pristupanju EU i važnosti da prilikom ulaska u takvu međunarodnu zajednicu sačuvamo svoj identitet i zalažemo se za svoje interese pravnim sredstvima te upućuje u ovom priopćenju na komparativne primjere koje bi valjalo slijediti.

Rokovi u poreznom postupku
Autor: Berislav Matković

Stručni članak

U poreznom postupku rokove možemo podijeliti na zakonske rokove - to su rokovi određeni zakonom ili drugim propisom, rokovi koji su odredivi unutar zakonom propisanog roka i rokove koji su prepušteni poreznom tijelu koje vodi postupak. Rokovi u poreznom postupku imaju istaknutu ulogu, osobito kad su u korist poreznog obveznika radi ostvarivanja određenog prava ili interesa. Isto tako, rokovi su važni i pri ispunjavanju obveza poreznih obveznika prema poreznim tijelima, a nepoštovanje tih rokova sankcionirano je kao prekršaj. O tome autor opširnije piše u nastavku, uz konkretne primjere.

Načela međunarodne koordinacije mirovinskih sustava
Autor: Mihovil Rismondo

Stručni članak

U Informatoru, u broju 6012, od 19. listopada 2011. objavili smo članak autora mr. sc. Mihovila Rismonda, u kojem smo definirali međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju, njihovo mjesto u hrvatskom pravnom sustavu te važenje tih ugovora s obzirom na osobe. U ovom broju nastavljamo s tom temom te pišemo o načelima međunarodnih ugovora na kojima se temelji međunarodna koordinacija mirovinskih sustava, njihovoj važnosti u primjeni, osobito pri tumačenju pojedinih odredaba međunarodnih ugovora i nacionalnih zakonodavstava u spornim situacijama.

Utvrđivanje i određivanje kvantitete prava i obveza stranaka
Autor: Matija Stokić

Stručni članak

Na davno položenim temeljima, u smislu slobodne ocjene iz članka 223. Zakona o parničnom postupku, netom je izvedena nadogradnja Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 57/11), tako da je mogućnost odlučivanja o postojanju odlučnih činjenica prema slobodnoj ocjeni znatno proširena. O solidnosti, pak, samih temelja odavno postoje dvojbe. Autor analizira nedostatke, u pravilu, o slobodnoj ocjeni, a zaključke analize predlaže kao smjernice za reformu tog pravila koje se zasniva na potrebi ovlašćivanja parničnog suda da, kad je to nužno, kvantitetu prava i obveza stranaka utvrdi samo do stupnja vjerojatnosti.

Upravni sporovi pune jurisdikcije
Autor: Biserka Špoljar

Stručni članak

U ovom članku autorica analizira odredbe važećeg Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 53/91, 9/92 i 77/92) koje se odnose na spor pune jurisdikcije te iznosi svoje mišljenje o primjeni tih odredaba. Kako je donesen i novi Zakon o upravnim sporovima, na sjednici Hrvatskog sabora od 29. siječnja 2010. i objavljen u Nar. nov., br. 20 od 12. veljače 2010., a stupa na snagu 1. siječnja 2012. tako autorica u ovom članku piše i o novoj upravnosudskoj reformi i sporovima pune jurisdikcije prema odredbama novog Zakona o upravnim sporovima. Naime, stupanjem na snagu novog Zakona o upravnim sporovima, 1. siječnja 2012. prestaje važiti, prema članku 91. toga Zakona, Zakon o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 53/91, 9/92 i 77/92). U jednom od sljedećih brojeva nastavit ćemo s obradom ove teme.

Porezni sustav

Stručni članak

Tumačenje poreznog statusa Hrvatski državljanin koji boravi i radi u inozemstvu, a u Republici Hrvatskoj je vlasnik stana, plaća doprinose i ima pravo na socijalno i zdravstveno osiguranje, smatra se tuzemnim poreznim obveznikom

Žugić protiv Hrvatske
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

Stranke imaju pravo davati primjedbe na pravosuđe kako bi zaštitile svoja prava, ali njihova kritika nikada ne smije prijeći u uvredu odnosno određene granice. Ako je jedina namjera bilo kojeg oblika izražavanja uvrijediti sud ili članove suda, odgovarajuća sankcija ne će, u načelu, predstavljati povredu članka 10. Konvencije

Ugovor o zakupu - plaćanje zakupnine
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Kad je obveza zakupnika na plaćanje zakupnine za poslovni prostor ugovorena uz valutnu klauzulu zakupodavac ima potraživanje u stranoj valuti koje se ispunjava u domaćoj valuti

Odgovornost nakladnika za objavljenu informaciju
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Kad su ispravak i/ili isprika objavljeni, treba smatrati da to predstavlja odgovarajuću naknadu pretrpljenoj nematerijalnoj šteti

Nagrada za rad članova nadzornog odbora
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Statutom dioničkog društva ne može se odrediti da samo pojedini članovi nadzornog odbora imaju pravo na naknadu za rad u nadzornom odboru. Visina nagrade ovisi o angažmanu pojedinih članova u radu nadzornog odbora te može biti različita za pojedine članove nadzornog odbora, no članovima nadzornog odbora koji obavljaju isti posao ne može se odrediti različita visina nagrade

Stečajni postupak - imenovanje člana odbora vjerov¬nika
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Stečajni sudac će imenovati novoga člana odbora vjerovnika ako bi zbog razrješenja pojedinog člana broj članova odbora vjerovnika bio manji od tri, a stečajni vjerovnici mogu na narednom ročištu/ skupštini vjerovnika isključiti člana kojeg je imenovao stečajni sudac i izabrati drugog člana odbora vjerovnika

Stranka u upravnom postupku - član udruge
Sud: Upravni sud Zagreb

SENTENCE

Član udruge nije stranka u postupku upisa promjena statuta udruge

Osiguranje - naknadna uplata premije
Sud: Županijski sud Zagreb

SENTENCE

Naknadnom uplatom premije nije obnovljena polica osiguranja u odnosu na dopunsko osiguranje od posljedica nesretnog slučaja za proteklo razdoblje, već je zaključen novi ugovor

Lokalna samouprava – trgovačko društvo za obavljanje komunalnih djelatnosti

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li trgovačko društvo koje je registrirano za komunalne djelatnosti i za druge komercijalne djelatnosti, obavljati komercijalnu djelatnost prometom robe i usluga prema trećim osobama?

Odgovornost indosanta

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li osoba koja indosira mjenicu ograničiti ili isključiti svoju odgovornost za isplatu mjenice?

Trajanje otkaznog roka kod ugovora o radu na određeno vrijeme

Vi pitate - mi odgovaramo

S radnikom smo sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme. Dva mjeseca prije isteka ugovora, zbog povrede radnih obveza, radnik je dobio otkaz. Pripadajući otkazni rok iznosio je mjesec dana, koji je radnik dva puta prekidao bolovanjima. S radnikom je, inače, ugovor o radu sklopljen do 30. rujna 2011. Tog datuma radniku je ostalo još 12 dana otkaznog roka, no izvijestili smo ga da mu je radni odnos prestao, jer je ugovor o radu istekao. Radnik se smatra oštećenim. Jesmo li u pravu?

Porez na dohodak na isplaćene zatezne kamate po izvansudskoj nagodbi

Vi pitate - mi odgovaramo

Prema izvansudskoj nagodbi, isplaćena je zatezna kamata, obračunana od strane poslodavca na neisplaćene plaće radniku. Podliježe li tako obračunana i isplaćena kamata oporezivanju porezom na dohodak?

Filteri