Stručni članak

U članku razmatramo institute stjecanja bez osnove i protuovrhe te njihov međusobni odnos. Polazimo od odredaba Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08) koji su prema prijelaznim i završnim odredbama Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 139/10) još uvijek na snazi, a i ne razlikuju se bitno od uređenja tog instituta prema novom Zakonu.

Stručni članak

Autorica u članku donosi prikaz Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, glede valjanosti Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Dodatak) - Strukovni kolektivni ugovor za liječničku i stomatološku djelatnost, sklopljen samo s jednom stranom, ako je na području za koje se sklapa zastupljeno više sindikata. Ustavni sud Republike Hrvatske, naime, u Odluci, broj: U-III-3501/2010 od 16. ožujka 2011. (Nar. nov., br. 37/11), potvrdio je stajalište sudova da Dodatak već sklopljenom Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, kojim se na drukčiji način rješavaju prava samo jedne grupacije zdravstvenih djelatnika, mogu sklopiti samo one iste ugovorne strane koje su sklopile Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Stručni članak

U Informatoru, u broju 5996-5997 od 24. i 27. kolovoza 2011., objavili smo prvi dio članka u kojem smo pisali o sivoj ekonomiji i novom Zakonu o zabrani i sprječavanju neregistrirane djelatnosti (Nar. nov., br. 61/11) koji je donesen u svrhu suzbijanja najčešće zastupljenog oblika sive ekonomije, a to je obavljanje neregistrirane djelatnosti. Predmet naše analize bila je tema - što se smatra neregistriranom djelatnošću kao i sudioništvo u neregistriranoj djelatnosti. U ovom, drugom nastavku pišemo o nadzoru nad primjenom odredaba Zakona o zabrani i sprječavanju neregistrirane djelatnosti, koje se odnose na kazne za prekršitelje i provođenje inspekcijskog nadzora koji je povjeren središnjim tijelima državne uprave.

Stručni članak

Predmet ovoga članka je prikaz Pravilnika o sigurnosti igračaka, koji je objavljen u Nar. nov., br. 2 od 4. siječnja 2011. godine (u nastavku teksta: Pravilnik), a koji je u najvećem dijelu stupio na snagu 20. srpnja 2011. godine (osim odredaba članka 21., članka 24., članka 25. stavka 11., članka 29., članka 30. stavka 1., članka 31., članka 34., članka 38. stavka 2., članka 38. stavka 4., 6., 7. i 8., članka 39., članka 40., članka 42. i dijelova Priloga II. koji se odnose na Europsku komisiju i države članice Europske unije, a koje stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji). Predmetnim Pravilnikom u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske prenose se odredbe Direktive 2009/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o sigurnosti igračaka.

Stručni članak

U Informatoru broj 5990/5991, 5992/5993 i 5994/5995 od 3. i 6. 8. 2011., 10. i 13. 8. 2011. i 17. i 20. 8. 2011. pisali smo o sadržaju odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 90/11), koji je stupio na snagu 10. kolovoza 2011. U ovom broju nastavljamo s temama iz područja prostornog uređenja i gradnje, pišući o temeljnim odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koji je objavljen u Nar. nov., br. 90/11, a stupio je na snagu 10. kolovoza 2011. Stoga autorica Josipa Blažević-Perušić, dipl. ing. arh., državna tajnica Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, piše o odredbama toga Zakona, kojim se uređuju uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada uvažavanjem prostornih, socijalnih, gospodarskih i tehničkih uvjeta. U članku osobito razrađujemo određene pojmove koji su se na savjetovanju Novog informatora o prostornom uređenju i gradnji, održanom 15. rujna 2011. u Zagrebu, pokazali dvojbenima u praksi. U provođenju ovog Zakona Vlada Republike Hrvatske donijela je i Uredbu o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru (Nar. nov., br. 101/11), o čemu ćemo pisati u jednom od sljedećih brojeva lista.

Stručni članak

Zakonom o porezu na dohodak1 propisane su odredbe koje se odnose na oporezivanje stipendija u sustavu poreza na dohodak. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak2, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2010., proširena je odredba o neoporezivim stipendijama, tako da se neoporezivim stipendijama smatraju i one stipendije koje se isplaćuju iz proračuna Europske unije te stipendije koje isplaćuju zaklade, fundacije i druge ustanove pod propisanim uvjetima. Iznosi neoporezivog dijela stipendija, kao i načini i uvjeti pod kojima se stipendije, radi ostvarivanja prava na neoporezivi dio, mogu isplatiti, uređeni su odredbama Pravilnika o porezu na dohodak.3 Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak4, koji je stupio na snagu 4. studenoga 2010., propisan je način vođenja i sadržaj evidencija za stipendije koje studentima, pod propisanim uvjetima, isplaćuju odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja. Nadalje, propisana je mogućnost neoporezivih isplata stipendija i za školovanje u inozemstvu. U prvom dijelu članka pišemo o stipendijama na koje se ne plaća porez na dohodak, a u drugom dijelu, koji ćemo objaviti u jednom od sljedećih brojeva lista, govorit ćemo o stipendijama koje podliježu oporezivanju porezom na dohodak.

Stručni članak

Marka (eng. brand) može dodati značajnu vrijednost proizvodu/usluzi. Taj koncept poznat je kao brand equity. Brand equity je vrijednost (pozitivna ili negativna) marke, dodana na proizvod ili uslugu. To je inkrementalni profit (novčani tijek), dobiven za brendirani proizvod u usporedbi s konkurentskim proizvodom. Brand equity je platforma na kojoj može biti izgrađeno održivo konkurentsko pozicioniranje proizvoda/usluge, osiguravajući buduće zarade i povećanje vrijednosti za dioničare. Kako procijeniti vrijednost marke, opširnije piše autor.

Stručni članak

U srpnju 2011. godine održani su treći po redu izbori za manjinske predstavnike i vijeća, instituciju manjinskog sudjelovanja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (općinama, gradovima i županijama). Tako je nacionalnim manjinama omogućen neposredan utjecaj na rješavanje pitanja koja se na njih odnose ili, pak, utječu na njihov položaj ili prava, a u nadležnosti su lokalnog predstavničkog tijela i lokalnih izvršnih i upravnih tijela. Ti su izbori pokazali slab interes birača te, prema našem mišljenju, sve manjkavosti te institucije. Stoga autorica u ovom tekstu ukazuje na odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (Nar. nov., br. 155/02, 47/10 - Odluka USRH, 80/10 i 93/11 - Odluka USRH), analizira i iznosi svoje mišljenje o svrhovitosti i biti toga specifičnog instrumenta sudjelovanja nacionalnih manjina u životu lokalnih i područnih (regionalnih) zajednica.

SENTENCE

Pojedinac koji postupa u dobroj vjeri u načelu ima pravo pouzdati se u izjave koje daju državni ili javni dužnosnici (ili službenici) koji imaju ovlast na to, te ne bi trebala biti obveza pojedinca provjeravati pridržavaju li se državne vlasti svojih vlastitih unutarnjih pravila i postupaka nedostupnih javnosti

SENTENCE

Za štetu koju u obnašanju dužnosti nanese građaninu ili pravnoj osobi nepravilnim ili nezakonitim radom državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ne odgovara on već Republika Hrvatska

SENTENCE

Kad je oštećenik agresivnošću i višestrukim prijetnjama smrću kod štetnika izazvao strah koji ga je doveo u stanje bitno smanjene uračunljivosti u kojem stanju je pucao u oštećenika i usmrtio ga, doprinio je nastanku štete u dijelu od 40%

SENTENCE

Ako postoje dokazi da vlasnik broda nije ujedno i brodar, ne primjenjuje se zakonska presumpcija da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda. U tom slučaju dostava protivniku osiguranja, koji je vlasnik broda ali nije i brodar, obavljena putem zapovjednika broda, nije pravilno obavljena

SENTENCE

Ovlasti ranijeg stečajnog upravitelja prestaju trenutkom predaje isprave o imenovanju novom stečajnom upravitelju a predajom isprave o imenovanju novom stečajnom upravitelju, registarski sud može upisati promjenu stečajnog upravitelja neovisno od toga ima li prijašnji stečajni upravitelj još u posjedu potvrdu o svom imenovanju

SENTENCE

Upis vlasništva stečenog prenamjenom zajedničkih prostorija nije moguće provesti u zemljišnoj knjizi ako svi suvlasnici nekretnine nisu obuhvaćeni ovršnom sudskom odlukom odnosno ako isprava svih suvlasnika nije potpisana od strane svih osoba koje su uknjižene kao suvlasnici predmetne nekretnine

Vi pitate - mi odgovaramo

Odgovara li trgovinski zastupnik za ispunjenje obveze iz ugovora u čijem je sklapanju posredovao, ako je za to pisano jamčio kao običan jamac ili kao solidaran jamac?

Vi pitate - mi odgovaramo

Svojedobno smo dali u zakup građevinsko neizgrađeno zemljište s pravom na postavljanje privremenog montažnog objekta - kioska. Vrijeme zakupa davno je isteklo, ali zakupoprimac nije vratio zemljište i nije uklonio rečeni kiosk. Tim više, taj je kiosk prodao trećem i predao mu u posjed zemljište. Uzaludni su bili naši pozivi na predaju posjeda. Štoviše, izgradio je neke objekte. Zatražili smo od građevinske inspekcije uklanjanje rečenih građevina. Pravomoćnom presudom Upravnog suda Republike Hrvatske investitoru je naloženo uklanjanje poslovnih građevina, a drugom je presudom odbijena njegova tužba protiv zaključka o dozvoli izvršenja, kojom je određen način i rok izvršenja. Bespravna gradnja utvrđena je prije 20-ak godina. Proteklo je puno godina, ali izvršenje nije provedeno. U međuvremenu je stupio na snagu Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 90/11 od 2. kolovoza 2011.). Ovršenik nam prijeti da će podnijeti zahtjev za tzv. ozakonjenje nezakonito izvedenih objekata, a da se nada i da će građevinski inspektor prekinuti izvršenje rješenja o uklanjanju građevine dok se ne donese odluka o njegovom zahtjevu. Je li to moguće?

Vi pitate - mi odgovaramo

Jesmo li dužni radniku koji osporava opravdanost otkaza isplatiti cijelu pripadajući plaću za vrijeme dok nije radio, ako je za to vrijeme od HZZ-a primao naknadu za vrijeme nezaposlenosti?

Vi pitate - mi odgovaramo

Trgovačko smo društvo, registrirano za trgovinu na malo. Namjera nam je prodavati robu na štandu, na površini uz javnu cestu. Je li moguće takvu vrstu prodaje naše robe, osim registrirane djelatnosti, obavljati na površini uz javnu cestu prema našem odabiru i vlastitom nahođenju?