Informator broj 5988-5989 od 27. srpnja 2011. i 03. kolovoza 2011.

UVODNIK

Koji su to »drugi važeći izvori« hrvatskog građanskog prava

Predmet ovog članka je analiza odredaba Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr. 76/10 i 85/10 - proč. tekst) i to odredbe članka 117. stavak 3. (u proč. tekstu čl. 118. st. 3.). Naime, posljednjom su Promjenom Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 76/10) u članku 117. stavak 3. dodane riječi »i drugi važeći izvori prava«. Autor, prof. emerit. dr. sc. NIKOLA GAVELA, u ovom prvom nastavku, govori o tome koji su to »drugi važeći izvori« hrvatskog građanskog prava u odnosu na pravna pravila bivšeg prava i običajnog prava. U sljedećem broju lista donijet ćemo drugi nastavak u kojem autor razmatra daljnje formalne izvore našeg građanskog (privatnog) prava, u odnosu na određenje Ustava RH da sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava.
Autor: Nikola Gavella, prof. emerit. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Sadržaj

Koji su to »drugi važeći izvori« hrvatskog građanskog prava
Autor: Nikola Gavella

Stručni članak

Predmet ovog članka je analiza odredaba Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr. 76/10 i 85/10 - proč. tekst) i to odredbe članka 117. stavak 3. (u proč. tekstu čl. 118. st. 3.). Naime, posljednjom su Promjenom Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 76/10) u članku 117. stavak 3. dodane riječi »i drugi važeći izvori prava«. Autor, prof. emerit. dr. sc. NIKOLA GAVELA, u ovom prvom nastavku, govori o tome koji su to »drugi važeći izvori« hrvatskog građanskog prava u odnosu na pravna pravila bivšeg prava i običajnog prava. U sljedećem broju lista donijet ćemo drugi nastavak u kojem autor razmatra daljnje formalne izvore našeg građanskog (privatnog) prava, u odnosu na određenje Ustava RH da sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava.

Porezno oslobođenje pri izvozu u okviru putničkog prometa
Autor: Nikola Vukić

Stručni članak

Oporezivanje prometa dobara i usluga uređeno je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost1 i Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost2. Kada se radi o izvozu dobara i usluga, tada se spomenutim propisima posebno reguliraju porezna oslobođenja pri izvozu. U članku autor opširnije obrađuje porezna oslobođenja u okviru putničkog prometa kada se radi o izvozu, uz navođenje konkretnog primjera, gdje je prikazano koje je obrasce potrebno popuniti i dostaviti na nadležnu instituciju radi povrata poreza.

Ugovor o doživotnom uzdržavanju
Autor: Stjepan Sabljarić

Stručni članak

Ugovor o doživotnom uzdržavanju reguliran je člankom 579.-585. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 i 41/08). Autor u članku analizira odredbe Zakona o obveznim odnosima, daje odgovarajuću sudsku praksu te iznosi shvaćanja o pojedinim pitanjima, važnim za praksu. U članku se autor osobito bavi oblikom ugovora o doživotnom uzdržavanju i upisu tog ugovora u javne knige. Članak ćemo objaviti u dva dijela.

Kazneno djelo zlouporabe osiguranja u sudskoj praksi
Autor: Gordana Mršić

Stručni članak

Veliki udjel u ukupnom kriminalitetu u Republici Hrvatskoj predstavljaju imovinski delikti, i to kako u odnosu na ukupan broj počinjenih kaznenih djela, tako i u odnosu na broj osuđenih osoba, a od kojih se izvjestan broj odnosi na zloporabu osiguranja. U ovom članku posebno se bavimo zlouporabom osiguranja iz članka 225. Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11 - u nastavku teksta: KZ), s obzirom na čestu pojavu u praksi. Naime, autorica dr. sc. GORDANA MRŠIĆ prikazuje pojavne oblike kaznenog djela zlouporabe osiguranja i prijevare, te konkretni slučaj s izraženim stajalištima sudova glede dvojbenih situacija utvrđenja obilježja kaznenog djela zlouporabe osiguranja (čl. 225. KZ-a) i kaznenog djela prijevare (čl. 224. KZ-a).

Pravni promet nekretnina tijekom postupka osnivanja ili obnove zemljišnih knjiga
Autor: Ana-Marija Končić

Stručni članak

edan od bitnih sadržaja Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra u Republici Hrvatskoj, poznatijeg pod nazivom »Uređena zemlja«, bio je i niz postupaka novih izmjera katastarskih općina tamo gdje se zemljišna knjiga ne vodi ili je posve neažurna. Međutim, sama izmjera katastarske općine ne znači i automatsko sređivanje katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka. Dovršena izmjera tek je tehnička podloga, odnosno polazna točka nakon koje slijedi postupak izlaganja na javni uvid podataka prikupljenih tijekom izmjere te postupak sastavljanja uložaka nove zemljišne knjige. Ti postupci osnivanja dugotrajni su pa i višegodišnji i provode se ponajprije na područjima gdje postoji interes za pravni promet nekretnina. Ovim se člankom nastoje ponuditi odgovori na neka pitanja koja se javljaju u prometu nekretnina koje se nalaze na područjima gdje je u tijeku postupak osnivanja ili obnove zemljišnih knjiga.

Procjena primjene dvaju suprostavljenih interesa kroz praksu Ustavnog suda
Autor: Sandra Marković

Stručni članak

Izdvajajući određene ustavnosudske odluke i rješenja, kao i pristup Ustavnog suda Republike Hrvatske dvama suprostavljenim interesima (načelo/test proporcionalnosti/razmjernosti) u ovom članku polazimo od članka 16. Ustava Republike Hrvatske. U velikom broju svojih odluka i rješenja, Ustavni sud polazi od toga da se ustavne slobode i prava mogu ograničiti samo iznimno zakonom da bi se zaštitile slobode i prava drugih ljudi, pravni poredak, javni moral i zdravlje (čl. 16. st. 1. Ustava). Međutim, i toj iznimnoj dopuštenosti ograničenja ustavnih sloboda i prava, ustavotvorac je kroz načelo razmjernosti dao okvire, jer je u članku 16. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr. 76/10 i 85/10 - proč. tekst) utvrđeno da svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

Insolventnost i gubici poduzetnika bez zaposlenih u 2010. godini
Autor: Mirko Grubišić

Stručni članak

U gospodarstvu Republike Hrvatske posluje gotovo 30% poduzetnika obveznika poreza na dobit koji nemaju zaposlenih. Iako nas ekonomska teorija uči da nove vrijednosti stvaraju rad i kapital, u praksi imamo poduzetnike bez zaposlenih. Ti poduzetnici ne posluju pozitivno već stvaraju gubitke i na njih otpada najveći dio nepodmirenih obveza. U ovom članku dajemo prikaz financijskih rezultata poslovanja poduzetnika, obveznika poreza na dobit, koji nemaju zaposlenih, na temelju godišnjih financijskih izvješća, pohranjenih u Registar godišnjih financijskih izvješća kod FINE, za razdoblje 2002.-2010.

Posredovanje za povremeni rad učenika i studenata
Autor: Nataša Novaković

Stručni članak

Dana 19. veljače 2011. stupio je na snagu novi Pravilnik o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem, objavljen u Narodnim novinama, broj 19/11., te je time prestao važiti raniji Pravilnik o obavljanju djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju (Nar. nov., br. 39/03). Slijedom toga, autorica piše o jednoj od bitnih novina u Pravilniku prema kojoj srednjoškolske ustanove mogu obavljati poslove posredovanja za povremeni rad samo svojih redovitih učenika u zemlji, a iznimno i za redovite učenike drugih srednjoškolskih ustanova sa sjedištem u istoj županiji, ali samo na temelju pisanog sporazuma, koji su dužne dostaviti Ministarstvu gospodarstva rada i poduzetništva. U članku se piše i o sklapanju ugovora, uvjetima za povremeni rad redovitih učenika i studenata te različitostima pri posredovanju za učenike i studente.

Povreda načela vladavine prava - zakonitost lišenja slobode
Sud: Ustavni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Lišenje slobode ne mora biti zakonito samo zato što je provedeno u skladu s postupovnim i materijalnopravnim odredbama unutarnjeg prava, već zakonitost lišavanja slobode podrazumijeva i to da unutarnje pravo udovoljava zahtjevima načela vladavine prava,to jest da je određeno, jasno i u razumnoj mjeri omogućuje predvidljivost posljedica koje mogu proizići iz određenog čina

Kupoprodaja stana stanaru
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Nositelj stanarskog prava koji je nakon razvoda zadržao stanarsko pravo, ovlašten je bez suglasnosti bivšeg bračnog druga zaključiti ugovor o kupoprodaji stana

Ugovorno osiguranje i povjerljivost podataka o zdravlju pacijenta
Sud: Županijski sud Zagreb

SENTENCE

Nije povrijeđeno pravo pacijenta na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja kad je sklapanjem ugovora o životnom osiguranju dao odobrenje osiguratelju da radi utvrđivanja važnih okolnosti u svezi s osiguranim slučajem traži dokaze o nastupu i posljedicama osiguranog slučaja, između ostalog i od ovlaštene zdravstvene ustanove ili liječnika

Upravni akt- prestanak mirovanja zastupničkog mandata
Sud: Upravni sud Zagreb

SENTENCE

Odluka Hrvatskog sabora, kojom nije prihvaćen prijedlog odluke Mandatno-imunitetnog povjerenstva Hrvatskog sabora o prestanku mirovanja zastupničkog mandata zastupnika i prestanku mandata za¬mjenika zastupnika, nije upravni akt

Godišnji odmor – rok za odobravanje

Vi pitate - mi odgovaramo

Čini li poslodavac teži prekršaj iz članka 293. stavak 1. točka 15. Zakona o radu ako se na zahtjev radnika, koji je dostavljen pet dana prije korištenja godišnjeg odmora, poslodavac s time suglasi i donese rješenje o korištenju godišnjeg odmora?

Isticanje cijena u ugostiteljstvu

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li ugostitelj više puta tijekom dana mijenjati cijene svojih usluga?

Lokalna samouprava – prijam u službu na neodređeno vrijeme

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li službenik primljen u službu na određeno vrijeme, biti primljen u službu na neodređeno vrijeme bez provedbe natječaja, primjenom odredbe članka 18. stavak 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi?

Obilježja lihvarskog ugovora

Vi pitate - mi odgovaramo

Radi li se o lihvarskom ugovoru kad je utvrđeno da je cijena dionica isplaćena u uvećanom iznosu, iako bi u nekom budućem vremenu, prodavatelj mogao eventualno pretrpjeti neku neodređenu štetu, pod uvjetom ako svoje dionice ne bi prodao?

Filteri