Stručni članak

Europska unija (u nastavku teksta: EU), kao jedna od vrlo značajnih globalnih međunarodnih integracija, formirana je na teorijskim postavkama liberalnoga internacionalizma i na unutrašnjem i na vanjskom planu. Jedna od najznačajnijih karakteristika liberalnoga internacionalizma, koja je posebice implicirana u procesu europskih integracija, jest sustav četiri slobode: slobode kretanja ljudi tj. radne snage, kapitala, roba i usluga. Te su »slobode« temelj funkcioniranja EU od samog njezinog početka, tj. od 1957. godine, pa sve do danas, a na tome će se zasnivati i proces njezinog predstojećeg »istočnoga proširenja«. Kako se taj sustav »četiri slobode« referira na zemlje jugoistočne Evrope piše u nastavku teksta autor članka, dr. Mladen Staničić, ravnatelj Instituta za međunarodne odnose u Zagrebu. U prvom nastavku autor objašnjava pojam značenja »četiri slobode «, a u jednom od sljedećih brojeva lista donijet ćemo drugi nastavak članka koji govori o Republici Hrvatskoj i subregionalnoj funkcionalnoj suradnji.

Stručni članak

U Informatoru broj 5366-5367 od 10. i 13. 8. 2005. g. počeli smo s obradom teme radnih odnosa u zdravstvu. Ovaj je članak njegov svojevrsni nastavak, u kojem autorica piše o zaštiti života, zdravlja, privatnosti i dostojanstva radnika, zabrani diskriminacije, a ponajviše o prestanku radnog odnosa i programu zbrinjavanja viška radnika. Na kraju članka se donose i ogledni primjeri akata koji se moraju (ili mogu) donijeti vezano uz program zbrinjavanja viška radnika.

Stručni članak

Tema ovog članka su odredbe članka 92. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 41/01 - proč. tekst i 55/01 - isp.) te odredbe Zakona o pučkom pravobranitelju (Nar. nov., br. 60/92), kojima su utvrđena prava, dužnosti i ovlasti pučkog pravobranitelja. Autor ZVONIMIR JELINIĆ, asistent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, iznosi svoja stajališta i prijedloge, kao prilog raspravi de lege ferenda Zakona o pučkom pravobranitelju, te se zalaže za proširenje ovlasti pučkog pravobranitelja odnosno na pravo uvida u sudske spise, kao i za ovlast u kontroli i nadzoru sudova.

Stručni članak

U članku autor mr. sc. Đorđe GARDAŠEVIĆ, asistent na Katedri za ustavno pravo, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, piše o pravu na javno okupljanje, kao jednom od temeljnih prava iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Obrađuju se glavna pitanja vezana uz konkretizaciju prava na slobodu javnog okupljanja u praksi Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, kao što su zahtjev da javno okupljanje bude mirno, zatim određenje pozitivnih obveza država članica Konvencije u zaštiti prava na javno okupljanje te konačno, razmatraju se sudski standardi u preispitivanju valjanosti ograničenja na javno okupljanje.

Stručni članak

Načelo otvorenog pravosuđenja iznimno je značajno načelo našeg parničnog postupovnog prava i tek njegovom ugradnjom u parnični postupak u potpunosti se ostvaruju ustavna načela ravnopravnosti i jednakosti, omogućujući strankama obranu, ne samo od radnji protivne stranke, već i od pritajenih djelovanja suda koja se očituju kroz zauzimanje različitih stajališta o odlučnim činjenicama, potrebnim dokazima i pravnoj osnovi spora. Dodatno je dobilo na važnosti nakon novele Zakona o parničnom postupku 2003. godine, kad je kao dominantno usvojeno raspravno načelo u prikupljanju procesne građe. Osim kao instrument ostvarenja ustavnih načela ravnopravnosti i jednakosti, to je načelo pogodno i za povećanje učinkovitosti i brzine provedbe glavne rasprave, te omogućuje širu primjenu pravila o teretu dokaza. Prema zapažanjima autora njegova primjena u sudskoj praksi ne prati njegovo značenje dodatno potencirano noveliranim Zakonom o parničnom postupku, jer je prisutno shvaćanje načela otvorenog pravosuđenja tek kao deklaracije dobre volje i kozmetičkog dodatka Zakonu o parničnom postupku. Autor raščlanjuje odredbe članka 298. i članka 219. stavak 2. Zakona o parničnom postupku kojima su definirane ovlasti i obveze suda u ostvarenju načela otvorenog pravosuđenja, daje primjere primjene ovlasti iz navedenih članaka, a radi prevladavanja sadašnjeg nezadovoljavajućeg stanja iznosi prijedloge de lege lata i de lege ferenda za zaokret u sudskoj praksi k široj i dosljednijoj primjeni tog načela.

Stručni članak

SENTENCE

Republika Hrvatska odgovara, prema općim pravilima odgovornosti za štetu, samo za onu štetu koja nema karakter ratne štete.

SENTENCE

Činjenica neostvarivanja potrebnih rezultata rada ne čini osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa zbog koje nastavak radnog odnosa ne bi bio moguć.

SENTENCE

Zahtjev za izdavanje tabularne isprave radi uknjižbe prava vlasništva obveznopravni je zahtjev, koji zastarijeva u općem zastarnom roku.

SENTENCE

Kada dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inozemstvo ili strancima koji uživaju pravo imuniteta, valja je obaviti diplomatskim putem, ako međunarodnim ugovorom ili zakonom (Zakonom o parničnom postupku) nije nešto drugo određeno. Dostava u Republiku Italiju uređuje se tako da se sudski akti dostavljaju neposredno putem Ministarstva pravosuđa na službenom jeziku zemlje koja zahtijeva, a samo se popratno pismo sastavlja na službenom jeziku zamoljene države.

SENTENCE

Odluka Vlade Republike Hrvatske, Povjerenstva za upravljanje imovinom Republike Hrvatske, o osnivanju služnosti na nekretninama nije upravni akt.

Vi pitate - mi odgovaramo

Nacionalizacijom je oduzeto neizgrađeno građevinsko zemljište i brodica. Zatražili smo u otvorenom roku povrat, odnosno naknadu za tu oduzetu imovinu. Za građevinsko zemljište doneseno je djelomično rješenje kojim je utvrđeno pravo na naknadu za oduzeto neizgrađeno zemljište u obveznicama Republike Hrvatske, jer je isto izgrađeno i sa zgradom dano na korištenje trećim osobama, s time da će se dopunskim rješenjem odlučiti o visini naknade nakon donošenja mjerila za procjenu. O naknadi za oduzetu brodicu nije odlučeno, s obrazloženjem da nije donesen odgovarajući podzakonski akt o mjerilima za utvrđenje vrijednosti oduzetih brodova i brodica. Do kada moramo, nakon toliko godina, čekati na ostvarenje našeg prava na naknadu. Što možemo poduzeti da se požuri donošenje rješenja o naknadi.

Vi pitate - mi odgovaramo

Objavili smo poziv za nadmetanje izravnom pogodbom u pregovaračkom postupku. Jesmo li dužni tražiti suglasnost Ureda za javnu nabavu za takav način nabave, s obzirom na to da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 92/05) takva suglasnost više ne traži?

Vi pitate - mi odgovaramo

Kad nastaje porezna obveza u slučaju kad se ugovori plaćanje uz odgodu ili na kredit?