List Informator
UVODNIK
Zakon o umirovljeničkom fondu
U ovom članku dajemo prikaz odredaba Zakona o provođenju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998. g. (Nar. nov., br. 105/04) i Zakona o umirovljeničkim fondovima (Nar. nov., br. 93/05). Ukazuje se na najvažnija određenja tih propisa te se ukratko komentiraju predviđena rješenja.
Autor: Mihovil Rismondo, mr.sc.
Sadržaj
Stručni članak
U ovom članku dajemo prikaz odredaba Zakona o provođenju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998. g. (Nar. nov., br. 105/04) i Zakona o umirovljeničkim fondovima (Nar. nov., br. 93/05). Ukazuje se na najvažnija određenja tih propisa te se ukratko komentiraju predviđena rješenja.
Stručni članak
Borba protiv protupravnog stjecanja novca u Hrvatskoj započela je prije osam godina, točnije 26. lipnja 1997. g. kad je u Hrvatskom saboru usvojen Zakon o sprječavanju pranja novca. S obzirom na to da je pranje novca protupravna radnja prikrivanja izvora nelegalno stečenog novca, donošenje tog Zakona ima svrhu legaliziranja borbe protiv tako stečenog novca i njegovog kasnijeg pretvaranja u legalni novac koji bi se koristio za različite namjene. Donesenim Zakonom propisuju se mjere i radnje za sprječavanje pranja novca, a ne kažnjavanje zbog pranja novca jer je to regulirano kaznenim zakonom. Tijekom osmogodišnje »borbe«, odnosno njegove primjene, stečeno je veliko iskustvo u primjeni, odnosno operacionalizaciji samog Zakona. Prije svega to se odnosi na kontrolu, otkrivanje i sprječavanje pranja novca od strane pravnih i fizičkih subjekata u bankovnom, financijskom i pravnom sustavu, prilikom obavljanja poslovnih transakcija.
Stručni članak
Predmet članka je odredba čl. 298. Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/02, 111/03 i 105/04) kojom je regulirano kazneno djelo »izbjegavanje carinskog nadzora«. Stoga autorica mr. sc. GORDANA MRŠIĆ u članku opisuje slučaj u kojem je tužitelju (podnositelju ustavne tužbe), pogrešno utvrđena kaznena odgovornost i izrečena kazna u smislu odredbe 298. Kaznenog zakona, a koji se nije (jer nije bio niti donesen) primjenjivao u vrijeme počinjenja djela. Očita pogrešna primjena mjerodavnog materijalnog prava, u ovom konkretnom slučaju, uzrokovala je povredu ustavnog prava propisanu odredbom članka 31. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 41/01 - proč. tekst i 51/01 - isp.). Autorica istovremeno analizira: odluku suda prvog stupnja i odluku drugog stupnja te sadržaj ustavne tužbe i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, ukazujući pritom i na relevantne odredbe Kaznenog zakona, Carinskog zakona (Nar. nov., br. 78/99, 94/99, 73/00, 92/01 i 47/ 03), Zakona o oružju (Nar. nov., br. 46/97) i odredbe drugih propisa.
Stručni članak
U članku se razmatra obračun obveza iz plaća i na plaće, posebice doprinosa u slučajevima kad radnik radi kod dvaju i više poslodavaca, odnosno puno i nepuno radno vrijeme. Autor na nekoliko primjera prikazuje postupak obračuna te izvješćivanja nadležnih tijela (Porezne uprave i REGOS-a), koja mora obaviti poslodavac na odgovarajućim obrascima.
Stručni članak
U tekstu se analiziraju neke od povreda radnih obveza na temelju kojih poslodavci izvanredno otkazuju ugovor o radu. Uz povrede radne obveze, opisuju se i okolnosti u kojima te povrede predstavljaju opravdan razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu, s obzirom na to da težina povrijeđenog dobra, a time i opravdanost otkazivanja nije uvjetovana samo povredom radne obveze već i nizom drugih okolnosti, ovisno o specifičnosti svakog pojedinog slučaja.
Stručni članak
U članku autor, mr. sc. ROBERT PEČEK, dipl. iur. iz Zagreba, piše o čestim upravnim postupcima koji se vode radi povrata imovine ili određivanja naknade na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Nar. nov., br. 92/96, 92/99 - isp., 80/02 i 81/02 - isp.). Budući da često sve osobe ne sudjeluju u postupcima kao obveznici isplate naknade, a prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91 i 103/96) su trebale sudjelovati radi zaštite svojih interesa, autor iznosi stajališta u svezi s načinom kako takva osoba može ishoditi naknadno sudjelovanje u dovršenom, a često i pravomoćno okončanom upravnom postupku.
Stručni članak
Podzakonski se propisi često donose nakon proteka zakonom određenog roka za njihovo donošenje, što nije u skladu s načelom ustavnosti i zakonitosti. O toj je pojavi Ustavni sud Republike Hrvatske izvijestio i Hrvatski sabor. Autor članka zalaže se za energičnije djelovanje Ustavnog suda, sa svrhom suzbijanja te štetne pojave u pravnom sustavu Republike Hrvatske, smatrajući da postoje i druga rješenja kojima bi se postigla ista svrha, tj. da se podzakonski propisi počnu donositi u rokovima određenima zakonom.
SENTENCE
Odluka o prihvaćanju zahtjeva tužiteljstva da se određeni dokazi ne daju na uvid obrani, predstavlja povredu prava na pošteni postu pak kad su ti dokazi relevantni za ocjenu jesu li okrivljenici bili namamljeni na počinjenje djela.
SENTENCE
Kad se tužbeni zahtjev temelji na dvije osnove, a u svezi s jednom od njih je revizija s obzirom na vrijednost predmeta spora nedopuštena, revizijski sud nije ovlašten ocjenjivati navode revidenta koji se odnose na tu osnovu.
SENTENCE
Ako porezni obveznik ima opunomoćenika, sva pismena treba dostavljati opunomoćeniku.
SENTENCE
Okolnost da je vozilo oštećeno za vrijeme mobilizacije sama po sebi ne predstavlja dovoljnu osnovu za ocjenu pitanja odgovornosti Republike Hrvatske, već je potrebno utvrditi predstavlja li i u kojem dijelu ta šteta ratnu štetu za koju Republika Hrvatska ne odgovara.
SENTENCE
Nije zabranjena odredba ugovora o poslovanju tekućim računom prema kojoj banka obračunava kamate na nedopušteno negativno stanje i pripisuje ih na kraju obračunskog razdoblja.
SENTENCE
Ugovor između snimatelja - fizičke osobe i naručitelja snimanja - trgovačkog društva, ugovor je o djelu, a ne autorski ugovor. Za suđenje u sporu iz obveznopravnog odnosa između naručitelja djela i fizičke osobe snimatelja stvarno je nadležan općinski, a ne trgovački sud.
Vi pitate - mi odgovaramo
Ugovor o doživotnom uzdržavanju sklopljen je u skladu s odredbama Zakona o nasljeđivanju. Primatelj uzdržavanja je umro, a davatelj uzdržavanja prenio je na sebe vlasništvo nekretnina, kako je to bilo i ugovoreno, s time da je prethodno u zemljišnim knjigama bila upisana i zabilježba postojanja ugovora o doživotnom uzdržavanju. Iza primatelja uzdržavanja ostali su zakonski nasljednici. Oni pobijaju ugovor o doživotnom uzdržavanju zbog toga što smatraju da je ugovorom povrijeđeno njihovo pravo na nužni dio iza primatelja uzdržavanja. Je li to razlog za pobijanje ugovora o doživotnom uzdržavanju?
Vi pitate - mi odgovaramo
Mora li osoba, koja je stekla zvanje magistra znanosti, polagati državni stručni ispit?
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li bjanko zadužnicu izdati samostalni poljoprivrednik radi osiguranja naplate tražbine?
Vi pitate - mi odgovaramo
Je li oporeziv stopom od 0% poreza na dodanu vrijednost edukativni CD odobren i od nadležnog Ministarstva, kojim se učenike osnovnih škola interaktivno uvodi u primjenu osobnih računala?