List Informator
UVODNIK
Mirovinsko osiguranje - ostvarenja i očekivanja
Naš mirovinski sustav temelji se na odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. siječnja 1999., a više je puta mijenjan i dopunjavan. To je, moglo bi se reći, trodijelni sustav, samo u jednom svom segmentu temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti. Taj dio predstavlja, tzv. prvi mirovinski stup koji ima javni karakter i nalazi se u nadležnosti Vlade Republike Hrvatske i resornog ministarstva. Drugi je stup utemeljen na individualnoj kapitaliziranoj štednji i u privatnom je vlasništvu, a treći stup je dobrovoljno mirovinsko osiguranje temeljeno na načelu individualne kapitalizirane štednje u privatnom vlasništvu. Kako se svi ti modeli primjenjuju u praksi, što je ostvareno, a što se tek očekuje i u kojoj mjeri naš mirovinski sustav treba prilagoditi onome u Europskoj uniji, te o drugim aktualnim pitanjima, za čitatelje našeg lista odgovore je dao gospodin MILE RUKAVINA, dipl. iur., ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Sadržaj
Stručni članak
Naš mirovinski sustav temelji se na odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. siječnja 1999., a više je puta mijenjan i dopunjavan. To je, moglo bi se reći, trodijelni sustav, samo u jednom svom segmentu temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti. Taj dio predstavlja, tzv. prvi mirovinski stup koji ima javni karakter i nalazi se u nadležnosti Vlade Republike Hrvatske i resornog ministarstva. Drugi je stup utemeljen na individualnoj kapitaliziranoj štednji i u privatnom je vlasništvu, a treći stup je dobrovoljno mirovinsko osiguranje temeljeno na načelu individualne kapitalizirane štednje u privatnom vlasništvu. Kako se svi ti modeli primjenjuju u praksi, što je ostvareno, a što se tek očekuje i u kojoj mjeri naš mirovinski sustav treba prilagoditi onome u Europskoj uniji, te o drugim aktualnim pitanjima, za čitatelje našeg lista odgovore je dao gospodin MILE RUKAVINA, dipl. iur., ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Stručni članak
U Informatoru br. 5298 od 15. 12. 2004. g. započeli dio smo s obradom teme »Postupanje s podnescima stranaka u upravnom postupku« te smo objavili vrste i načine predaje podnesaka prema Zakonu o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91 i 103/96 - Odluka USRH), postupanje tijela, sadržaj podnesaka, uredsko poslovanje u upravnom postupku te tijela koja obavljaju poslove uredskog poslovanja, kao i ustrojavanje pisarnice. U ovom članku nastavljamo s obradom teme pišući o postupanju s podnescima stranaka i uredskom poslovanju pomoćnim uredskim upravnim pristojbama, radnjama u i glavnim i knjigama te Istovremeno donosimo ogledne primjere podnesaka koji mogu poslužiti našim čitateljima, kao jedna od mogućnosti i pomoć u radu pri donošenju te vrste akata.
Stručni članak
Predmet ovog članka je Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, br. U-lll-2840/2002 od 7. srpnja 2004., objavljene u Nar. nov., br. 100/04, kojom je ukinuto rješenje Upravnog suda Republike Hrvatske, br. Us-7000/2000-7 u vezi sa člankom 32. Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 53/91,9/92 i 77/92).
Stručni članak
Hrvatski je sabor na svojoj sjednici 26. studenoga 2004. izglasao donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu poslovnoga prostora (u nastavku teksta: Novela Zakona o zakupu).
Stručni članak
Poslodavci-fizičke osobe (građani) mogu obavljati gospodarsku djelatnost sami - kad ostvaruju vlastiti, uvjetno rečeno, pojedinačni (osobni) dohodak u zakonom propisanim oblicima i vrstama i u zajedništvu kao supoduzetnici ili suvlasnici kad ostvaraju i zajednički dohodak. Poslodavci-fizičke osobe mogu, također, istodobno ostvarivati osobni i zajednički dohodak u jednoj ili više djelatnosti. Ako poslodavac-fizička osoba ostvaruje samo zajednički dohodak, kod godišnjeg utvrđivanja poreza (godišnja porezna prijava poreza na dohodak) on se u prijavi iskazuje na poziciji zajedničkog dohotka, a to je istodobno i cjelokupni osobni dohodak poslodavca. U sklopu članka autor ponajprije s poreznog aspekta analizira sve oblike gospodarskog zajedništva te s aspekta zajedničkog dohotka i u konačnici dohotka pojedine fizičke osobe.
Stručni članak
U Informatoru br. 5298 od 15. 12. 2004. g. objavili smo prvi dio ovog članka, u kojem smo dali prikaz odredaba Pravilnika o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga koje reguliraju univerzalne poštanske usluge, plaćanje poštanskih usluga i kakvoću obavljanja univerzalnih poštanskih usluga. U nastavku se, uz kratak komentar i potrebna objašnjenja, daje prikaz odredaba navedenog Pravilnika, kojima se uređuje prijam poštanskih pošiljaka i njihovo uručenje. Posebno se razmatraju odredbe kojima se regulira uručenje sudskih pismena i pismena po upravnom postupku, kad se uručuju putem davatelja poštanskih usluga. Na kraju se prikazuje postupak za podnošenje pritužbi i postupak za ostvarivanje naknade štete i drugih potraživanja.
SENTENCE
Prijava prebivališta kao dokaz stalnog stanovanja nije dovoljan dokaz da bi se moglo utvrditi činjenicu stalnog stanovanja.
SENTENCE
Za odlučivanje u sporu u povodu hipotekarne tužbe nije nadležan trgovački sud ni onda kad su obje stranke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, a založno pravo je osnovano radi osiguranja potraživanja iz trgovačkih ugovora.
SENTENCE
Zahtjev za sudski raskid ugovora o radu ne može se istaknuti tek u žalbi.
SENTENCE
Poništavanjem rješenja kojim je priznato pravo na obnovu u ratu oštećene obiteljske kuće, poništava se i ugovor sklopljen u svezi s obnovom uz obvezu vraćanja iznosa primljenog za obnovu.
SENTENCE
Naručitelj radova ugradnje dizala u nekretninu, solidarno s izvođačem odgovara za štetu koja je nastala u svezi s izvođenjem radova.
SENTENCE
Nakon izvještajnog ročišta stečajni upravitelj je dužan bez odgode unovčiti imovinu koja ulazi u stečajnu masu, ako to nije suprotno s odlukom vjerovnika.
Vi pitate - mi odgovaramo
Tko odlučuje o potrebi prijama na slobodna radna mjesta u državnoj službi i koji je postupak propisan prije raspisivanja natječaja, odnosno objavljivanja oglasa za prijam u državnu službu?
Vi pitate - mi odgovaramo
Molim da nam razjasnite članak 301.a Zakona o trgovačkim društvima. Naime, nije nam sasvim jasno što znači to da je za valjanost ugovora, kojim se dioničko društvo obvezuje prenijeti na drugog imovinu čija je vrijednost veća od četvrtine iznosa temeljnog kapitala kad to znači strukturnu promjenu društva, potrebna odluka glavne skupštine donesena na način propisan člankom 301. Zakona o trgovačkim društvima, osim ako se istodobno s tim ne mijenja predmet poslovanja društva?
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li se odbiti pretporez na temelju računa koji sadržava samo naziv kupca, opis isporučene robe i cijenu te robe?