informator: Pretežan broj umirovljenika još uvijek svoja prava ostvaruje samo po osnovi obveznog osiguranja na temelju međugeneracijske solidarnosti. Početkom 1999. godine provedena je reforma mirovinskog sustava. Molimo Vas, recite, što sada karakterizira ukupno stanje u našem mirovinskom osiguranju, temeljenom na međugeneracijskoj solidarnosti?

RUKAVINA: Mirovinsko osiguranje na temelju međugeneracijske solidarnosti samo je dio sadašnjeg hrvatskog mirovinskog sustava, koji je utemeljen i provodi se u tri stupa. Sada, a i još dugo, to će osiguranje biti jedini materijalni oslonac i izvor prihoda za većinu korisnika mirovina u Hrvatskoj, pa i onda kad se budu počele ostvarivati prve mirovine iz kapitaliziranog mirovinskog osiguranja u drugom i trećem stupu. Ukupno stanje u tom mirovinskom osiguranju karakteristično je po još uvijek nepovoljnom omjeru između broja aktivnih osigura-nika i broja umirovljenika, kao i velikom broju nezaposlenih u Hrvatskoj, koji ne pridonose u financiranju mirovinskog osiguranja. To je problem čije rješavanje ne ovisi samo o mirovinskom osiguranju i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje koji ga provodi, već ponajprije o gospodarstvenom kretanju i razvoju. S time je povezan i problem tzv. »sivog tržišta«, koji obuhvaća i tržište rada. Vjerujemo da će najavljene Vladine mjere, koje će se provoditi od 2005. godine i koje su usmjerene prema većoj kontroli i povećanju javnih prihoda, dovesti do pozitivnih učinaka i u tom pogledu.

Sljedeće na što valja obratiti pozornost, a što proizlazi iz zadaće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kao nositelja mirovinskog osiguranja međugeneracijske solidarnosti, je potreba transformacije Zavoda u modernu i učinkovitu javnu ustanovu, sposobnu odgovoriti svim zahtjevima koji za nju proizlaze iz zakonodavstva o mirovinskom osiguranju i posebnih propisa iz drugih područja, kojim se zaštićuju posebno ugrožene populacije, osobito one kao što su hrvatski branitelji i korisnici doplatka za djecu. U tom dijelu poslova iz odgovornosti Zavoda posebna pozornost bit će posvećena primjeni novog Zakona o pravima hrvatskih branitelja.

informator: Osobe koje su prije otišle u mirovinu, na neki su način u prednosti jer im je kao osnovica izračuna uzeto najpovoljnije razdoblje prosjeka plaća. To se razdoblje sada postupno povećava i rezultira snižavanjem razine mirovine. Osim toga, prema dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju iz 2002. godine najniža je mirovina, da tako kažemo, još niža, jer se kod izračuna prijevremene starosne mirovine preko polaznog faktora provodi i dodatno umanjenje te zaštitne mirovine, što prije navedenih dopuna nije bio slučaj. Ima i drugih primjera. Je li moguće uskladiti razlike koje su na taj način nastale između kvalitativno i kvantitativno istih vrsta mirovina ostvarenih u različitim razdobljima.

Pogotovo stoga što se najnovijim dopunama Zakona o  mirovinskom osiguranju iz 2004. godine i uračunavanjem dodatka u iznos mirovine te razlike samo produbljuju?

RUKAVINA: To Vaše pitanje pogađa srž problema s kojim će se u provedbi mirovinskog osiguranja međugeneracijske solidarnosti trebati također suočiti u sljedećoj godini. Naime, sad je već evidentna razlika između mirovina ostvarenih do 1998. godine i mirovina ostvarenih od 1999. godine. Razlozi za to su kompleksni i ne nalaze se samo u produljavanju razdoblja za izračun mirovine prema sadašnjim propisima, pa stoga zahtijevaju detaljnu analizu, koja će biti podloga za moguće mjere na tom području.

Što se tiče najniže mirovine i primjene polaznog faktora i na tu mirovinu, čini se da se tu radilo o propustu prigodom donošenja Zakona o mirovinskom osiguranju, što je uklonjeno izmjenama tog Zakona od 2002. godine, koje ste spomenuli. Naime, intencija zakonodavca je bila i ostala pro-duljavanje radnog vijeka, a institut najniže mirovine bez primjene polaznog faktora stimulirao je upravo na obrnuto ponašanje osiguranika.

informator: Danas imamo tzv. prvi stup mirovinskog sustava, dakle, onaj koji se kao obvezno osiguranje primjenjivao do 1999. godine. Drugi i treći stup provodi se preko privatnih mirovinskih fondova, i to obveznih i dobrovoljnih, a njima upravljaju mirovinska društva. Kakva je društvena kontrola tih fondova i na koji je način osigura-nik zaštićen od možebitnog stečaja i gubitka novca uloženog u takve fondove?

RUKAVINA: Odgovor na to pitanje pripadao bi više u odgovornost Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja - HAGENA, koja nadzire rad i poslovanje mirovinskih fondova i mirovinskih društava koji upravljaju njima.

Taj nadzor uređen je odredbama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima od 1999. godine. Tim je Zakonom uspostavljena obveza mirovinskih društava da ulažu doprinose osiguranika u strogo određenu imovinu, pazeći pritom i na odgovarajuću disperziju tih ulaganja (prema pravilu »ne držati sva jaja u istoj košari«), kao i kontrola njihovog poslovanja, koju obavlja HAGENA, tako da to poslovanje bude u cijelosti transpa-rentno. Osim toga, a u slučaju poremećaja na tržištima na kojima se trguje imovinom u koju se ulažu doprinosi osiguranika u drugom stupu mirovinskog sustava, koji dovedu do negativnog prinosa pojedinih obveznih mirovinskih fondova, članovima tih fondova jamči se najniži prinos koji, ovisno o situaciji, može iznositi do eskontne stope Hrvatske narodne banke za odnosnu godinu. Taj prinos plaća se iz temeljnog kapitala mirovinskog društva, a ako je to nedovoljno - iz Državnog proračuna. I konačno, u slučaju lošeg poslovanja mirovinskog društva i kad se za to steknu određeni uvjeti HAGENA će oduzeti dozvolu za rad odnosnom mirovinskom društvu, a članovi mirovinskog fonda će svoje osobne račune prenijeti u novi obvezni mirovinski fond, kojem će nastaviti uplaćivati svoje doprinose do odlaska u mirovinu. Naime, sredstva osiguranika na njihovim osobnim računima u obveznim mirovinskim fondovima ne mogu biti predmetom stečaja ili ovrhe.

informator: Već spomenutim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je na snazi od 1. ožujka ove godine, unesene su još neke novine. Gospodine Rukavina, molimo Vas recite u kojoj je mjeri tom izmjenom poboljšan položaj umirovljenika?

RUKAVINA: Prema pretpostavljenim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (posljednje izmjene i dopune tog Zakona izglasao je Hrvatski sabor na svom zasjedanju od 3. prosinca 2004.), za koje ste postavili pitanje, položaj umirovljenika je, prije svega, poboljšan izmjenom načina usklađivanja mirovina, koje se sada usklađuju samo s rastom plaća, što se već odrazilo na posljednje povećanje mirovina od 4%. Drugo poboljšanje odnosi se na integriranje do

datka od 100,00 kn + 6% u iznos mirovine, što će se više osjetiti u sljedećim godinama, a treće se poboljšanje odnosi na povećani broj predstavnika umirovljenika u Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kojih je sada tri umjesto dva, što im daje veću težinu i mogućnost utjecaja pri donošenju odluka iz nadležnosti Zavoda.

informator: U općim pripremama za očekivani ulazak naše zemlje u Europsku uniju, usklađuje se hrvatsko zakonodavstvo s onim Europske unije. Provode li se u tom sklopu određene aktivnosti i u zakonskom uređivanju prava i obveza u našem mirovinskom osiguranju?

RUKAVINA: U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje već se obavljaju određene pripremne aktivnosti vezane za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, sa svrhom sagledavanja posljedica koje će pristupanje imati po hrvatsko zakonodavstvo i sustav mirovinskog osiguranja, kao i međunarodnu suradnju u mirovinskom osiguranju s državama članicama Europske unije, s kojima je danas Hrvatska vezana, ali će to biti samom činjenicom članstva u toj asocijaciji europskih država.

Može se kazati da velikih promjena po zakonodavstvo iz nadležnosti Zavoda (prvi stup) neće biti, ali će do značajnih promjena doći u dijelu koji se odnosi na međunarodnu suradnju. Naime, dosadašnje dvostrane ugovore o socijalnom osiguranju zamijenit će regulativa (uredbe) Europske unije i doći će do proširenja kruga država s kojima Hrvatska održava odnose i suradnju u mirovinskom osiguranju. S obzirom na to da je Hrvatska zemlja s velikom vanjskom migracijom, njezino

pristupanje Europskoj uniji rezultirat će potpunijom zaštitom hrvatskih građana koji su radili i bili osigurani u svih 25 država EU-a (danas 15 država) i članova njihovih obitelji, nego do sada. S druge strane, i građani tih država moći će ostvarivati ista prava iz hrvatskog mirovinskog osiguranja. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, s 50-godišnjom kontinuiranom praksom na tom području, bit će spreman na novi način postupanja kad Hrvatska postane punopravnom članicom Europske unije.

informator: U javnosti se s pozornošću prate aktivnosti mirovinskih udruga i Stranke umirovljenika vezane uz povrat duga umirovljenicima. Koliko Vi u tim aktivnostima sudjelujete te što možete reći o ostvarivanju tih zahtjeva?

RUKAVINA: Prema Zakonu o provođenju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998. g., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje treba izračunati pojedinačnu vrijednost obeštećenja za svakog umirovljenika na kojeg se odnosi navedeni Zakon. Utvrđene pojedinačne vrijednosti od svih korisnika mirovine bit će temelj za određivanje udjela u posebnom fondu koji će u tu svrhu biti osnovan. Rok za obavljanje tog posla je 5. kolovoza 2005. g. U Zavodu su u tijeku poslovi vezani uz izvršenje obveza iz tog Zakona i možemo kazati da će sve biti obavljeno u predviđenom roku.

informator: Gospodine ravnatelju, hvala Vam na razgovoru