List Informator
UVODNIK
Financiranje izborne kampanje u predsjedničkim izborima
U financiranje izborne kampanje obično se angažiraju velika sredstva čije porijeklo i prave iznose političke stranke i kandidati u većini slučajeva nastoje prikriti ne bi li tako u javnosti stvorile dojam da se u kampanji ponašaju štedljivo i razborito, te da novac koji ulažu u kampanju ima legitimno porijeklo. Pojedina zakonodavstva ograničavaju iznose koji političke stranke, odnosno kandidati smiju uložiti u izbornu kampanju, a prisutna su i ograničenja druge naravi poput zabrane financiranja izbornih kampanja od strane inozemnih pravnih i fizičkih osoba, odnosno domaćih državnih tijela. U hrvatskom izbornom zakonodavstvu do donošenja Zakona o financiranju izborne promidžbe za izbor Predsjednika Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 105/04) ta pitanja predstavljala su pravnu prazninu. Preostaje, međutim, urediti istovrsna pitanja i u parlamentarnim i lokalnim izborima, jer se doneseni Zakon odnosi samo na predsjedničke izbore. U članku dr. sc. Mario Jelušić, docent na Katedri Ustavnog prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu analizira sadržaj donesenog Zakona uz prikaz nekih komparativnih rješenja.
Autor: dr. sc. Mario Jelušić
Sadržaj
Stručni članak
U financiranje izborne kampanje obično se angažiraju velika sredstva čije porijeklo i prave iznose političke stranke i kandidati u većini slučajeva nastoje prikriti ne bi li tako u javnosti stvorile dojam da se u kampanji ponašaju štedljivo i razborito, te da novac koji ulažu u kampanju ima legitimno porijeklo. Pojedina zakonodavstva ograničavaju iznose koji političke stranke, odnosno kandidati smiju uložiti u izbornu kampanju, a prisutna su i ograničenja druge naravi poput zabrane financiranja izbornih kampanja od strane inozemnih pravnih i fizičkih osoba, odnosno domaćih državnih tijela. U hrvatskom izbornom zakonodavstvu do donošenja Zakona o financiranju izborne promidžbe za izbor Predsjednika Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 105/04) ta pitanja predstavljala su pravnu prazninu. Preostaje, međutim, urediti istovrsna pitanja i u parlamentarnim i lokalnim izborima, jer se doneseni Zakon odnosi samo na predsjedničke izbore. U članku dr. sc. Mario Jelušić, docent na Katedri Ustavnog prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu analizira sadržaj donesenog Zakona uz prikaz nekih komparativnih rješenja.
Stručni članak
Jedno od osnovnih načela svakog postupka je načelo ekonomičnosti. To načelo nalaže da se postupak koji provodi tijelo državne uprave mora provesti sa što manje troškova i gubitka vremena za sve sudionike u postupku. Brzina i štednja ne mogu biti na štetu pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, a to znači da se ne smije propustiti bilo koja radnja postupka, koja je nužna za utvrđivanje pravog stanja stvari. Jedan od načina za provođenje tog načela je institut pravne pomoći, kojeg poznaje i Zakon o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91 i 103/96 - Odluka USRH - u nastavku teksta: ZUP). Opći je porezni zakon (Nar. nov., br. 127/00, 86/01 i 150/02 - u nastavku teksta: OPZ) je u člancima 93.-97. propisao način pružanja pravne pomoći poreznim tijelima radi bržeg i učinkovitijeg provođenja poreznog postupka. O tim aspektima autor opširnije piše u nastavku teksta.
Stručni članak
U članku se prikazuje slučaj iz međunarodnog poslovanja u svezi s postupkom priznanja strane sudske odluke donesene u konkretnom slučaju. Autor želi ukazati na zamke na koje poslovni subjekti mogu naići u poslovanju s međunarodnim elementom, odnosno upozoriti na nužnost dužne pažnje kod sklapanja međunarodnih trgovačkih ugovora glede ugovornih strana i sadržaja, da bi, u slučaju nepostupanja prema odredbama ugovora, bilo na kraju moguće tražbinu ostvariti prisilnim putem.
Stručni članak
Svaka organizacija, polazeći od svojih ciljeva, definira vlastite revizijske zahtjeve koji čine ishodište pri definiranju sadržaja i opsega revizijskih poslova i aktivnosti internog revizora. Ono što pritom nije sporno je činjenica da se sve aktivnosti internog revizora trebaju provoditi u skladu s temeljnim odrednicama postupka obavljanja interne revizije - standardima interne revizije, kodeksom profesionalne etike i drugim internim pravilima. Budući da na oblikovanje procesa interne revizije ili metodologije rada internog revizora u nekom poduzeću utječu brojni čimbenici, proces interne revizije nije standardiziran u mjeri u kojoj je to proces revizije financijskih izvještaja. Standardi interne revizije oblikovani su tako da njihov sadržaj daje samo temeljni okvir za definiranje pristupa obavljanju interne revizije, ostavljajući tako relativno široki prostor za oblikovanje metodologije III konkretnog sadržaja tog procesa u nekom poduzeću. Kakav će revizijskl pristup usvojiti neka organizacija ovisi o prethodnoj analizi bitnih utjecajnih čimbenika, kao što su pravila odbora za reviziju, profesionalna prosudba internih revizora, zahtjevi managementa i stečeno praktično iskustvo. Autor piše o planskom pristupu obavljanju interne revizije.
Stručni članak
U Informatoru br. 5250 od 30. 6. 2004. g. objavili smo prvi dio članka o razlozima pobijanja upravnog akta u upravnom sporu prema članku 10. Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 53/91, 9/92 i 77/92). U tom članku iznijeli smo razloge zbog kojih se može pobijati upravni akt u upravnom sporu, i to što u upravnom aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen Zakon, propis utemeljen na Zakonu ili drugi zakonito donesen propis ili opći akt, kad je upravni akt donijelo nenadležno tijelo i kad u upravnom postupku nije potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje. U ovom broju dovršavamo temu pišući o sadržaju članka 10. Zakona o upravnim sporovima, o razlozima pobijanja upravnog akta kad stranci nije pružena mogućnost sudjelovanja u upravnom postupku, o prekoračenju ovlasti koje su dane nadležnom tijelu kad rješava prema slobodnoj ocjeni, te ostale nezakonitosti koje mogu biti razlogom za pobijanje upravnog akta. Istovremeno donosimo i aktualnu sudsku praksu uz primjenu tog instituta.
Stručni članak
Nužnost stalnog povećanja konkurentnosti proizvoda i usluga s intenzivnom orijentacijom na izvoz postaju temeljni strategijski ciljevi poslovanja naših gospodarskih subjekata. U toj orijentaciji sve se više iskazuje potreba za primjenom modernih organizacijskih oblika poslovanja među koje spadaju i klasteri (cluster). Ti moderni organizacijski oblici poslovanja usmjereni su u pravcu izgradnje i provedbe decentralizirane, fleksibilne i inovativne organizacije. Oblikovanje klastera u praksi se provodi grupiranjem dijelova (poslovnih funkcija) društva, primjerice: proizvodnje, marketinga, istraživanja i razvoja i dr., ili cijelih društava unutar jedne grane ili grupacije, u svrhu ostvarivanja proizvoda i usluga takvih obilježja koja će biti konkurentna na tržištu, što je posebno važno u izvozu proizvoda i usluga. Danas se klasteri u svijetu primjenjuju u mnogim djelatnostima, a u hrvatskom gospodarstvu postoje aktivnosti za oblikovanje klastera u tekstilnoj, obućarskoj, drvoprerađivačkoj, metaloprerađivačkoj i informacijskoj djelatnosti. Značenje, oblikovanje i funkcioniranje klastera u industriji obrađuje se u ovom stručnom članku, dok se u sljedećem broju daje praktični primjer klastera.
SENTENCE
Pravo stvarne služnosti ne može se steći na temelju usmenog ugovora koji je realiziran, kad nije izvršen upis u zemljišne knjige koji upis ima konstitutivan karakter za stjecanje prava stvarne služnosti pravnim poslom.
SENTENCE
Odluka Gradske skupštine o osnivanju ustanove za upravljanje športskim objektom nije upravni akt.
SENTENCE
Za suđenje u sporu radi utvrđenja neistinitosti isprave pod nazivom »konačni prijedlog stečajnog plana« pokrenutom protiv stečajnog upravitelja, nadležan je trgovački sud.
SENTENCE
Nakon što je prvostupanjski sud donio rješenje o izvršenju u odnosu na dužnika, sud nije mogao izvršiti rješenjem o ispravku subjektivno preinačenje rješenja o izvršenju te izmijeniti naziv dužnika i navesti drugu pravnu osobu kao dužnika.
SENTENCE
Sud može odbiti tužbeni zahtjev za vraćanje na rad iako nije pravomoćno odlučeno o prestanku radnog odnosa kad radnik i u slučaju da je ta odluka nezakonita, ne bi imao pravo vratiti se na rad, budući da su u međuvremenu ispunjene pretpostavke za prestanak radnog odnosa navršenjem 65 godina života i 20 godina staža.
SENTENCE
Javnu rasvjetu treba smatrati komunalnom djelatnošću.
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li jedinica lokalne samouprave raspolagati nekretninama u njezinom vlasništvu i prema kojim propisima osnivanjem trgovačkog društva ili druge pravne osobe, u koju bi unijela sve nekretnine (zemljište) u vlasništvu te jedinice; navedena pravna osoba u ime jedinice raspolagala bi tim nekretninama tako da 50% temeljnog kapitala (nekretnine) kroz vaučere (zapise) podijeli stanovnicima te općine, a 10% mještanima na čijem se području nalaze te nekretnine, i to sve bez naknade te bi nositelji vaučera njima raspolagali i s istima trgovali na tržištu vrijednosnih papira, ali bez mogućnosti prodaje udjela?
Vi pitate - mi odgovaramo
Platili smo zatezne kamate po stopi višoj od sada dopuštene. Može li se zahtijevati povrat po odredbama o stjecanju bez osnove?
Vi pitate - mi odgovaramo
Podliježe li oporezivanju kamata kod diskonta mjenice koju je pravna osoba na ime osiguranja naplate izdala drugoj pravnoj osobi?