Stručni članak

U posljednje su vrijeme zabilježena pojačana nastojanja Europske unije (u nastavku teksta: EU) da učvršćivanjem svoje vanjske i sigurnosne politike, pokušava postati značajniji politički čimbenik u globalnoj strukturi sigurnosti, kako bi u budućnosti mogla postati relevantniji partner SAD-a i tako pridonijeti transformaciji paradigme međunarodnih odnosa iz sadašnjeg unilateralizma u  multilateralizam. Jedan od preduvjeta za to jest i izgradnja subregionalne sigurnosne strukture u Jugoistočnoj Europi i prihvaćanje zemalja regije u proces »istočnog proširenja«. To je vrlo složen zadatak s obzirom na oružane konflikte, razaranja i krovoprolića koja su se u posljednjih deset godina (i više) događala na tom području. Unatoč tome sigurnost u »stražnjem dvorištu Europe«, kako se kolokvijalno naziva ta regija, uvjet je sigurnosti u cijeloj EU, i šire, a najveće jamstvo za to jest prilagođavanje tih zemalja standardima i kriterijima EU-a te nakon toga njihovo punopravno članstvo. Jedan od preduvjeta za to jest primjereni gospodarski razvoj i u tom smislu primjerena razina međusobne gospodarske suradnje. Riječ je, dakle, o ekonomskom aspektu sigurnosti ili uzajamnom utjecaju ekonomskog razvoja i sigurnosti, što se sve može interpretirati i kao sigurnosni aspekt ekonomskog razvoja. O tome autor piše u nastavku teksta ovog članka.

Stručni članak

Autor u članku razmatra problematiku pružanja usluga iz turističke djelatnosti kad takve usluge pruža turističko seljačko gospodarstvo, odnosno seljačko domaćinstvo. Ta tema posebno je obrađena s poreznog stajališta i sa stajališta obveznih doprinosa.

Stručni članak

U broju 5243 lista Informator dali smo prikaz Konačnog prijedloga zakona o kamatama uz obrazloženje pojedinih odredaba Zakona, koji je donesen na sjednici Hrvatskog sabora od 2. srpnja 2004. g. S obzirom na značenje i važnost primjene tog Zakona u praksi, u ovom broju donosimo cjelovit tekst Zakona o kamatama onako kako je izglasan na sjednici Hrvatskog sabora i objavljen u Narodnim novinama br. 94 od 12. srpnja 2004. g.

Stručni članak

S obzirom na široko područje koje obuhvaća ugostiteljstvo i različiti porezni položaj pojedinih vrsta ugostiteljskih usluga, autorica članka s poreznog gledišta razmatra ugostiteljske usluge koje se odnose na pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane; pripremanje i posluživanje pića i napitaka te pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu (catering), dok hotelijerska djelatnost i usluge smještaja u kampovima, domaćinstvima i plovnim objektima nisu obuhvaćeni u tom smislu.

Stručni članak

Informatoru br. 5251- 5252 od 3. i 7. 7. 2004. objavili smo (na malim stranicama lista) prvi dio članka o sadržaju inspekcijskog nadzora i zaštiti potrošača. U ovom broju nastavljamo s obradom te teme pišući o nekim pitanjima u provođenju inspekcijskog nadzora, a u vezi s primjenom Zakona o prekršajima (Nar. nov., br. 88/02,122/02 i 187/03), Zakona o Državnom inspektoratu (Nar. nov,, br. 76/99, 96/ 03, 107/03 i 151/03), Zakona o sustavu države uprave (Nar. nov., br. 190/03 - proč. tekst i 199/03), Zakona o medijima (Nar. nov., br. 59/ 04), Zakona o pravu na pristup informacijama (Nar. nov,, br. 172/03) te, nadasve, Zakona o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 96/03).

Stručni članak

U Informatoru br. 5253-5254 od 10. i 14. 7. 2004. i u br. 5255- 5256 od 17. i 21.7. 2004. objavili smo prva dva dijela ovog članka u kojima smo pisali o nadležnosti za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na nekretnini i provedbu te ovrhe, prijedlogu za ovrhu na nekretnini, nekretnini kao predmetu ovrhe, rješenju o ovrsi na nekretnini, zabilježbi ovrhe, utvrđivanju vrijednosti nekretnine i prodaji nekretnine. U ovom, posljednjem, nastavku pišemo o namirenju ovrho-voditelja, osobama koje se namiruju i kojim redoslijedom, tražbinama koje se namiruju, naknadama za osobne služnosti i druga prava koja prestaju prodajom, osporavanju tražbina i upućivanju na parnicu. Nadalje se razmatraju odredbe koje reguliraju ročište za diobu, rješenje o namirenju i brisanje prava i tereta te pravnom položaju ovršenika i trećih osoba nakon prodaje nekretnine.

Stručni članak

O odgovornosti države za štetu govorimo kao o specifičnoj vrsti odgovori nosti kojom građani dobivaju zaštitu od rizika šteta koje je uzrokovala država radom državnih tijela ili službenika, odnosno namještenika ili zaposlenika pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u na njih prenesenim poslovima državne uprave.  Neki zakoni doneseni u posljednje vrijeme još više šire područje odgovornosti države za štetu nanesenu njezinim građanima ili pravnim osobama, pa i strancima koji borave na njezinom teritoriju. Posebice se to odnosi na odgovornost države za neučinkoviti rad sudova, odnosno za nedonošenje sudskih odluka u tzv. razumnom roku. O tome piše IVICA CRNIĆ, dipl. iur. predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

SENTENCE

Povjerenstvo Vlade (tijelo koje obavlja nadzor) nema ovlasti samo riješiti stvar.

SENTENCE

Za suđenje u sporu između tužitelja dioničkog društva i tuženika zdravstvene ustanove, stvarno je nadležan općinski, a ne trgovački sud.

SENTENCE

Brisanje upisanog založnog prava nije ovlaštena zahtijevati osoba koja neposredno prije osporavanog upisa nije bila upisana kao nositelj knjižnog prava.

SENTENCE

Kad je ugovor o zajmu deviza ništav, prema propisima važećim u vrijeme sklapanja ugovora, zajmoprimac je dužan vratiti ono što je primio, a to je strana valuta.

SENTENCE

Odredba članka 17. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (Nar. nov., br. 73/00) ne odnosi se na sudske postupke pokrenute radi ostvarivanja prava na uvećanu plaću državnih službenika zaposlenih na područjima posebne državne skrbi stečenog (nastalog) prije stupanja na snagu tog Zakona na temelju odredbe članka 19. Zakona o područjima posebne državne skrbi (Nar. nov., br. 44/96, 124/97 i 73/00)

Vi pitate - mi odgovaramo

Smatra li se korištenje neplaćenog dopusta prekidom rada u smislu stjecanja prava na godišnji odmor?

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se komunalna djelatnost održavanja groblja i krematorija obavljati putem koncesije?

Vi pitate - mi odgovaramo

Postoji li obveza plaćanja poreza na kuću za odmor ako vlasnik ima na kući prijavljeno prebivalište?

Vi pitate - mi odgovaramo

Radniku je prestao radni odnos 11.4.2004., u vezi s čim je iskoristio razmjerni dio godišnjeg odmora za ovu godinu. Ponovno se zaposlio 7.5. 2004. Budući da će zbog prekida radnog odnosa duljeg od 8 dana, pravo na godišnji odmor steći nakon šest mjeseci rada, a to će biti krajem ove kalendarske godine, zanima nas uračunava li se već iskorišteni razmjerni dio godišnjeg odmora za ovu godinu u puni godišnji odmor kojeg će radnik steći krajem godine ili ne?