Informator broj 5189 od 29. studenog 2003.

UVODNIK

Zaštita ustavnog položaja lokalne i područne (regionalne) samouprave

Na savjetovanju koje je Novi informator organizirao 21. i 22. listopada ove godine u Zagrebu o temama vezanim uz »Djelokrug jedinica lokalne samouprave« pojavile su se dvojbe o nekim pitanjima zaštite ustavnog položaja lokalne i područne (regionalne) samouprave. Posebno se to odnosilo na pitanje imaju li jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, kad osporavaju suglasnost nekog zakona s Ustavom ili suglasnost nekog drugog propisa s Ustavom i zakonom, pravo na zahtjev ili kao i svi drugi (osim osoba navedenih u članku 35. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske - Nar. nov., br. 49/02 - proč. tekst - u nastavku teksta: Ustavni zakon) samo na podnošenje prijedloga Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti zakona, odnosno ustavnosti i zakonitosti drugog propisa.
U ovom članku autor posebno ukazuje na razliku između actio popularis, koja se bliži pravu na prijedlog u odnosu na pravo na zahtjev predstavničkog tijela lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave Ustavnom sudu da odluči o suglasnosti zakona s Ustavom ili, pak, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. Ta je razlika, kako će se vidjeti iz članka, vrlo bitna.
Autor: dr. sc. Jadranko Crnić, dipl. iur.

Sadržaj

Zaštita ustavnog položaja lokalne i područne (regionalne) samouprave
Autor: Jadranko Crnić

Stručni članak

Na savjetovanju koje je Novi informator organizirao 21. i 22. listopada ove godine u Zagrebu o temama vezanim uz »Djelokrug jedinica lokalne samouprave« pojavile su se dvojbe o nekim pitanjima zaštite ustavnog položaja lokalne i područne (regionalne) samouprave. Posebno se to odnosilo na pitanje imaju li jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, kad osporavaju suglasnost nekog zakona s Ustavom ili suglasnost nekog drugog propisa s Ustavom i zakonom, pravo na zahtjev ili kao i svi drugi (osim osoba navedenih u članku 35. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske - Nar. nov., br. 49/02 - proč. tekst - u nastavku teksta: Ustavni zakon) samo na podnošenje prijedloga Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti zakona, odnosno ustavnosti i zakonitosti drugog propisa.U ovom članku autor posebno ukazuje na razliku između actio popularis, koja se bliži pravu na prijedlog u odnosu na pravo na zahtjev predstavničkog tijela lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave Ustavnom sudu da odluči o suglasnosti zakona s Ustavom ili, pak, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. Ta je razlika, kako će se vidjeti iz članka, vrlo bitna.

Plaćanje obveznih doprinosa iz dva izvora
Autor: Petar Sindičić

Stručni članak

Na temelju ovlaštenja iz članka 2. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog Sabora (Nar. nov., br. 159/03), Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici održanoj 29. listopada 2003. godine, donijela je Uredbu o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 175/03). Na taj način neke fizičke osobe koje istovremeno ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada i od obavljanja povremene samostalne djelatnosti plaćaju obvezne doprinose iz dva izvora. O toj novonastaloj situaciji autor dr. Petar SINDIČIĆ iz Zagreba, šire piše u nastavku ovog članka.

Doprinosi za obvezna osiguranja
Autor: Tomo Šnajder

Stručni članak

Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 147/02 i 175/03 - Uredba - u nastavku teksta: Zakon) propisane su osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja.Prema odredbama članaka 5.-28. Zakona, osnovice mogu biti promjenjivi nominalni iznos ili umnožak iznosa prosječne plaće i propisanog koeficijenta - stalni nominalni iznos. Prosječna plaća je prema odredbi članka 4. točke 27. Zakona, prosječan iznos mjesečne plaće isplaćene po jednom zaposleniku kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj-kolovoz tekuće godine koji objavljuje Državni zavod za statistiku.Za razdoblje siječanj-kolovoz 2003. godine ta prosječna plaća iznosi 5.575,00 kuna (Nar. nov., br. 179/ 03) i predstavlja osnovu za izračun osnovica koje će se primjenjivati u 2004. godini.

Neke najvažnije odredbe Uredbe za provedbu Carinskog zakona
Autor: Franjo Ibrišimović

Stručni članak

U listu Informator br. 5188 od 26. studenog 2003. objavili smo prvi dio prikaza nekih najvažnijih odredaba Uredbe za provedbu Carinskog zakona. Nastavno, u ovom članku, autor daje osvrt na carinski provozni postupak, prijevoz domaće robe preko stranog carinskog područja, ponovni uvoz robe u Republiku Hrvatsku, osiguranje carinskog duga i nastanak te plaćanje carinskog duga.

Provođenje mjera zaštite i očuvanja građevina kulturne baštine putem upravitelja nekretnina
Autor: Ljerka Morović Pavić

Stručni članak

Vlasništvo nije samo pravo već i obveza. Očuvanje nekretnina je dužnost vlasnika, ali i korisnika, upravitelja itd. Ta su pitanja posebno značajna kad se radi o kulturnoj baštini, odnosno o građevinama koje se smatraju kulturnim dobrom. Autorica u članku piše o načinu zaštite i očuvanja takvih građevina uz pomoć upravitelja nekretnina, razmatrajući to pitanje kroz odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01) i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar. nov., br. 69/99, 151/03 i 157/03).

Uvjeti za obavljanje djelatnosti u kancelarijama
Autor: Darko Manojlović

Stručni članak

U broju 5120 od 2. travnja 2003. objavljen je članak Udovoljavanje minimalnim tehničkim uvjetima prostora i prostorija za obavljanje gospodarskih djelatnosti pravnih osoba, gdje je dan iscrpni osvrt na problematiku svih djelatnosti iz područja poslovnih usluga. U ovom broju dajemo sažeti prikaz uvjeta kojima moraju udovoljavati poslovni prostori - kancelarije za obavljanje poslova pravnog, financijskog i drugog savjetovanja.

Pravne osobe u čijem nadzornom odboru mora biti predstavnik radnika i njihove obveze s tim u svezi
Autor: Jakša Barbić

Stručni članak

U Informatoru br. 5188 od 26. 11. 2993. objavili smo prvi dio ovog članka u kojem se odgovorilo na pitanje koje su to pravne osobe u čijem nadzornom odboru, odnosno drugom odgovarajućem tijelu mora biti predstavnik radnika.U nastavku se razmatra koje su obveze tih pravnih osoba, a koje one moraju ispuniti da bi omogućile predstavnicima radnika članstvo u nadzornom odboru, odnosno drugom odgovarajućem tijelu.

Pejić protiv Hrvatske
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

Šestomjesečni rok za podnošenje zahtjeva Europskom sudu za ljudska prava teče od dana kada je podnositeljev odvjetnik upoznat s konačnom odlukom, bez obzira na činjenicu da je podnositelj s tom odlukom upoznat kasnije.

Vrijednost predmeta spora - kumulacija tužbenih zahtjeva
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Zahtjevi za naknadu plaće i otpremninu ne temelje se na istoj pravnoj osnovi.

Troškovi ovršnog postupka
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Predlagatelj osiguranja koji je odustao od prijedloga osiguranja dužan je nadoknaditi protivniku osiguranja troškove neosnovano prouzročenog postupka, a sud ne može odbiti zahtjev za naknadu troška protivnika osiguranja kao preuranjen, jer ne slijedi da će se postupak osiguranja nastaviti kao parnični postupak.

Plaćanje zakupnine
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Zakupodavac je aktivno legitimiran zahtijevati isplatu zakupnine neovisno o tome što nije vlasnik poslovnog prostora.

Ispravak informacije
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Kad u zahtjevu za ispravak informacija nije navedeno u čemu se sastoji ispravak informacije, niti je navedeno, a nije niti očito na koju se informaciju ispravak odnosi, sud će odbiti tužbeni zahtjev.

Porez na dohodak - utvrđivanje dohotka procjenom
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Pri utvrđivanju dohotka procjenom, porezno je tijelo dužno imenovati poreznog obveznika ili porezne obveznike s kojima je tužitelj uspoređen.

Naknada za zaštitu okoliša

Vi pitate - mi odgovaramo

Plaća li se u Republici Hrvatskoj tzv. ekološki porez, ili neki drugi oblik davanja za zaštitu okoliša?

Ugovori o radu u stečaju

Vi pitate - mi odgovaramo

Radnik je u stečajnom postupku sklopio nekoliko uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme radi dovršavanja poslova trgovačkog društva u stečaju. Na temelju tih ugovora obavlja iste poslove dulje od tri godine. S obzirom na članak 10. Zakona o radu, smatra li se u konkretnom slučaju da je radnik sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme?

Godišnji obračun poreza na dohoda

Vi pitate - mi odgovaramo

U kojim slučajevima poslodavac mora sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada?

Filteri