List Informator
UVODNIK
Uz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima
Temeljni zakon za kojeg se vezuje početak mirovinske reforme u Republici Hrvatskoj je Zakon o obveznim i dobrovoljnim morovinskim fondovima (Nar. nov., br. 49/99) koji je stupio na snagu 28. 5. 1999. i primjenjuje se od 1. 1. 2002. Tim je Zakonom u mirovinski sustav uvedeno obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. Tako cjelokupni mirovinski sustav dobiva novo obilježje.
Autorica: Ružica Terze, dipl. iur.
Sadržaj
Stručni članak
Temeljni zakon za kojeg se vezuje početak mirovinske reforme u Republici Hrvatskoj je Zakon o obveznim i dobrovoljnim morovinskim fondovima (Nar. nov., br. 49/99) koji je stupio na snagu 28. 5. 1999. i primjenjuje se od 1. 1. 2002. Tim je Zakonom u mirovinski sustav uvedeno obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. Tako cjelokupni mirovinski sustav dobiva novo obilježje.
Stručni članak
Značajno mjesto u prikupljanju dovoljno odgovarajućih revizijskih dokaza u postupku revizije ima metoda uzorka. To je postupak izabiranja skupine stavaka (uzorka) iz skupa stavaka (statistička masa) da bi se donio zaključak o obilježjima uzorka, iz čega se izvodi zaključak o cijelom skupu iz kojeg je uzorak uzet. Iz toga slijedi zahtjev da revizijski uzorak mora biti reprezentativan. Postoje dva pristupa u oblikovanju revizijskog uzorka i to statistički revizijski uzorak i nestatistički revizijski uzorak, i svaki ima neke prednosti i nedostatke. Osmišljavanje cjelokupne strategije revizije na temelju uzorka, što uključuje planiranje uzorka, izbor uzorka, testiranje uzorka i vrednovanje rezultata, tema je ovog članka.
Stručni članak
Često dužnici nemaju dovoljno sredstava za podmirenje svojih obveza, bilo zato što su svojom imovinom nesavjesno raspolagali, bilo zato što su njome raspolagali namjerno u korist trećih osoba, bilo zato što takove imovine nisu ni imali prilikom ulaska u određene poslovne pothvate. Vjerovnici mogu uspješno ostvariti zaštitu svojih tražbina od zlonamjernih i nesavjesnih postupaka dužnika institutom pobijanja dužnikovih pravnih radnji. Autor u članku ukazuje na značaj pobijanja kao pravnog instituta, pojam pravne radnje te opće i posebne pretpostavke potrebne za uspješno pobijanje pravnim sredstvima koja vjerovnicima stoje na raspolaganju. S tim u svezi upozorava na pravne učinke pobijanja i rokove u kojima se pobijanje ima poduzeti te ujedno navodi i primjere iz sudske prakse. Članak zbog opsega objavljujemo u dva dijela.
Stručni članak
Porezno inspekcijski i upravni postupak je u potpunosti normativno usklađen s europskom praksom. U tom dijelu jedan od prvih koraka porezno-inspekcijskog postupka je izrada zapisnika. Na temelju toga, donosi se zaključak koji je u pisanom obliku formuliran kao rješenje. Ispravnost i zakonitost rješenja gotovo u cijelosti ovisi o istinitosti i zakonskoj ispravnosti izrade zapisnika, posebice što se tiče poreznih propisa. Autor mr. sc. Josip NEJAŠMIĆ, dipl. oec. iz Zagreba o tome opširnije piše u nastavku članka. Članak je podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu pišemo općenito o zapisniku u porezno-upravnom postupku te propisima i ovlastima od značaja za sastavljanje zapisnika, a u drugom dijelu u sljedećem broju lista pisat ćemo o pravilima nadzora i sastavljanja zapisnika prema uputama Porezne uprave kao i pravilima o vođenju porezno-upravnog postupka.
Stručni članak
Novim Zakonom o strancima (Nar. nov., br. 109/03), čija primjena počinje od 1. siječnja 2004. na jedinstven način regulirana su sva prava stranaca (isprave, boravak, radne dozvole i dr.). Stranci s privremenim boravkom u Hrvatskoj mogu raditi na temelju radne ili poslovne dozvole, ako Zakonom o strancima nije drugačije određeno. Pritom se na strance primjenjuju svi propisi iz rada, s time da stranci jedino ne mogu sklopiti ugovor o radu za stalne sezonske poslove.
Stručni članak
U odredbama Zakona o azilu (Nar. nov., br. 103/03) koji stupa na snagu 1. srpnja 2004. i međunarodnim konvencijama koje se primjenjuju u tom području, piše dr. sc. Jasna OMEJEC, sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatske. Autorica iznosi slučajeve, odnosno praksu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, prema kojoj ni izbjeglištvo ni azil nisu ljudska prava u smislu Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe, nego se zaštita o njihovim pravima može kod tog Suda ostvariti samo posredno pozivom na povredu nekog drugog prava zaštićenog Europskom konvencijom.
SENTENCE
Zaključak Gradskog poglavarstva o raspisivanju natječaja za prodaju zemljišta za gradnju nije upravni akt.
SENTENCE
Svaka stranka, a ne samo tužitelj, može djelomično uspjeti u parnici.
SENTENCE
Određivanje koji od bivših bračnih drugova zadržava stanarsko pravo, nema značaj raspolaganja u smislu Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske.
SENTENCE
Izvođač radova koji je izveo višak radova i naknadne radove bez pisane suglasnosti naručitelja, nema pravo na povećanje ugovorene cijene, niti na temelju stjecanja bez osnove, niti na temelju poslovodstva bez razloga.
SENTENCE
Poslodavac može otkazati ugovor o radu ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla.
Vi pitate - mi odgovaramo
Molimo da nam odgovorite na koju se osnovicu obračunavaju i plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja za radnike upućene na rad u inozemstvo?
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li se prodaja rezidentu vrijednosnih papira domaćeg trgovačkog društva koje je u vlasništvu imao nerezident, naplatiti u stranoj valuti?
Vi pitate - mi odgovaramo
Kakvo se rješenje donosi o ostavinskom postupku ako se utvrdi da nema imovine? Donosi li se rješenje o obustavi postupka ili da se ostavi na ne raspravlja, odnosno ne provodi se ostavinska rasprava?
Vi pitate - mi odgovaramo
Sklopili smo ugovor o radu na određeno vrijeme s radnicom zbog povećanja opsega poslova te u njemu ugovorili da radni odnos traje dok traju te okolnosti. Sada smo donijeli odluku o prestanku radnog odnosa radnice jer se opseg poslova smanjio. U ugovoru piše da u slučaju otkazivanja ugovora radnik ima pravo na otkazni rok od mjesec dana? Jesmo li joj to obvezni omogućiti?