List Informator
UVODNIK
Konvencija o budućnosti Europe - pokušaj prethodne prosudbe rezultata
U ovom danku o sadržaju rada i modelu Konvencije o budućnosti Europe, te o Nacrtu prvih 16 članaka Ustavnog ugovora, o čemu će raspravljati šefovi država i vlada na summitu u Thessaloniki, 20. lipnja 2003, piše te iznosi svoja stajališta i prijedloge dr. sc. BRANKO SMERDEL, profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Autor: dr. sc. Branko Smerdel
Sadržaj
Stručni članak
U ovom danku o sadržaju rada i modelu Konvencije o budućnosti Europe, te o Nacrtu prvih 16 članaka Ustavnog ugovora, o čemu će raspravljati šefovi država i vlada na summitu u Thessaloniki, 20. lipnja 2003, piše te iznosi svoja stajališta i prijedloge dr. sc. BRANKO SMERDEL, profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Stručni članak
U članku se daje paralelni prikaz instituta ništavosti i pobojnosti pravnih poslova. Navode se pretpostavke valjanosti ugovora odnosno njihove nevaljanosti, istaknute su pravne karakteristike ništavosti i pobojnih ugovora te mogućnost konverzije odnosno konvalidacije ništavih odnosno pobojnih pravnih poslova. Posebno su određene pravne posljedice ništavosti i pobojnosti ugovora te mogućnost ostvarivanja pravne zaštite.
Stručni članak
U Informatoru broj 5135 od 24.5.2003. objavili smo prvi dio članka pod naslovom "Izvršenje u upravnom postupku", prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91 i 103/96 - Odluka USRH - u nastavku teksta: ZUP). U prvom dijelu članka pisali smo o odredbama ZUP-a koje se odnose na izvršenje rješenja i to člancima 270.-280. ZUP-a. U ovom broju nastavljasmo s obradom odredaba ZUP-a koje se odnose na izvršenje rješenja te pišemo o člancima 281.-293. ZUP-a. Dajemo objašnjenja pojedinih instituta vezanih uz provođenje izvršenje rješenja i donosimo aktualnu upravnosudsku praksu, te ogledni primjer Zaključka o dozvoli izvršenja radi osiguranja (čl. 289. ZUP-a).
Stručni članak
Uspješnost razvoja trgovačkog društva sve više ovisi o sposobnosti ljudskih potencijala da novim znanjima i primjenom suvremenih znanstveno-tehničkih i tehnoloških dostignuća ostvare takve proizvode i usluge koji će osigurati kontinuirani rast poslovanja. Upravljanje ljudskim resursima (Human Resources Management - HRM) jedna je od temeljnih funkcija managementa, budući da to upravljanje obuhvaća,između ostalih, ktivnosti i planiranje potreba za ljudskim potencijalima. Polazište za planiranje potreba ljudskih potencijala je poslovna strategija kojom su utvrđeni ciljevi razvoja i načina njihovog ostvarenja. Osim toga, pri definiranju potreba ljudskih potencijala treba utvrditi postojeću raspoloživost ljudskih potencijala i stupanj njihove uspješnosti na temelju ostvarenih poslovnih rezultata. U ovom članku prikazuje se planiranje potreba ljudskih potencijala primjenom normativne metode, koja obuhvaća sve važnije elemente za točno utvrđivanje potrebnog broja i strukture ljudskih potencijala, pa se stoga često primjenjuje u poslovnoj praksi.
Stručni članak
U radu su prikazani osnovni rezultati istraživanja na projektu Decentralizacija javne uprave u sklopu teme Financiranje lokalne samouprave, koja čini jednu od komponenti projekta. Rad je skraćena verzija cjelovitog dokumenta, nastalog kao rezultat dvogodišnjeg rada skupine suradnika na projektu Decentralizacije javne uprave1. Izradu projekta je koordinirao Hrvatski pravni centar. Prethodni rezultati istraživanja prikazani su na Forumu o fiskalnoj decentralizaciji u Hrvatskoj, u organizaciji Instituta za javne financije, Zagreb i Fiscal Decentralization Initiative for Central and Eastern Europe (FDI), Budapest koji je održan u Zagrebu 14. i 15. studenoga 2002. godine.
Stručni članak
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u pravni poredak Republike Hrvatske donio je mnoge novine i po prvi put uveo brojne institute s kojima se pravna praksa do sada nije susretala. Jedan od takvih instituta jest i institut zajedničke pričuve. Zakonski pojam zajedničke pričuve ne može se promatrati izolirano u strukturi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa stoga autor u svom radu daje kratki pregled i objašnjenje pojmova vlasništva, suvlasništva, etažnog i zajedničkog vlasništva s kojima je usko povezan predmet razmatranja ovoga rada. U praksi je često sporno koja i kakva ovlaštenja imaju suvlasnici na fondu zajedničke pričuve, tko je obvezan štititi fond zajedničke pričuve, tko je u ime suvlasnika zgrade i vlasnika posebnih dijelova zgrade aktivno legitimiran potraživati dospjele iznose pričuve, na koja pitanja autor u ovom članku pokušava dati odgovore.
SENTENCE
Podnositelj koji nije bio gonjen radi navodnog nezakonitog ulaska u zemlju, i koji je nakon takvog ulaska u zemlju dobio hrvatske identifikacijske isprave, ne može tvrditi da je žrtva povrede prava da uđe na teritorij svoje zemlje.
SENTENCE
Ako fizička osoba, koja samostalno obavlja osobnim radom i sredstvima zanatsku ili drugu djelatnost, upravlja osobnim vozilom u prometu za vrijeme dok joj je oduzeta vozačka dozvola, kaznit će se novčanom kaznom od 1000 do 5000 kuna.
SENTENCE
Kamate s naslova mirovine pripadaju onome kome pripada i glavnica.
SENTENCE
Nema povrede žiga i neovlaštene upotrebe žiga sve dok tuženik ima pravo upotrebljavati žig u robnom prometu za označavanje svojih proizvoda i dok se rješenje kojim je tuženiku priznato pravo na žig ne proglasi ništavim.
SENTENCE
Stjecanje nekretnine opterećene založnim pravom trećih osoba nije, prema Zakonu o obveznim odnosima, preuzimanje duga.
Vi pitate - mi odgovaramo
Kolika je naknada plaće radnici koja koristi porodni dopust?
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li se, kod neprofitnih organizacija, nabava materijala i sitnog inventara evidentirati prilikom nabave kao rashod razdoblja, bez obzira na vrijeme kad će se utrošiti?
Vi pitate - mi odgovaramo
Koliko radnih dana može iznositi godišnji odmor državnog službenika?
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li poslodavac isplatiti radniku viši iznos otpremnine od onoga koji je Zakonom o radu propisan?