Informator broj 5044-5045 od 10. srpnja 2002. i 17. srpnja 2002.

UVODNIK

O nekim važnijim odredbama Prijedloga zakona o nasljeđivanju

U Informatoru br. 5040-5041 od 26. i 29. 6. 2002. pisali smo: »O nekim važnijim odredbama Prijedloga zakona o nasljeđivanju«. Uz kratku povijest Zakona o nasljeđivanju, u članku su prikazane neke važnije promjene Zakona, posebice u odnosu na krug zakonskih i nužnih nasljednika, pravo nasljeđivanja izvanbračnog druga, tumačenje oporuke i odricanje od nasljedstva. Autor u članku nastavlja s prikazom nekih materijalnopravnih te novih postupovnih odredaba, posebice onih vezanih uz nadležnost javnih bilježnika za provođenje ostavinskog postupka.
Autor: dr. sc. Jadranko Crnić

 

Sadržaj

O nekim važnijim odredbama Prijedloga zakona o nasljeđivanju
Autor: Jadranko Crnić

Stručni članak

U Informatoru br. 5040-5041 od 26. i 29. 6. 2002. pisali smo: »O nekim važnijim odredbama Prijedloga zakona o nasljeđivanju«. Uz kratku povijest Zakona o nasljeđivanju, u članku su prikazane neke važnije promjene Zakona, posebice u odnosu na krug zakonskih i nužnih nasljednika, pravo nasljeđivanja izvanbračnog druga, tumačenje oporuke i odricanje od nasljedstva. Autor u članku nastavlja s prikazom nekih materijalnopravnih te novih postupovnih odredaba, posebice onih vezanih uz nadležnost javnih bilježnika za provođenje ostavinskog postupka.

Raskid ugovora i pravne posljedice raskida
Autor: Mladen Pavlović

Stručni članak

U Informatoru br. 5042-5043 od 3. i 6. 7. 2002. g. objavili smo prvi dio ovog članka, u kojem smo pisali o sporazumnom raskidu ugovora, jednostranom raskidu ugovora, te raskidu ugovora zbog neispunjenja. U nastavku pišemo o raskidu ili izmjeni ugovora zbog promijenjenih okolnosti, raskidu ugovora zbog nemogućnosti ispunjenja, pri čemu se razlikuje je li za nemogućnost odgovorna neka od ugovornih strana ili takva odgovornost ne postoji. Posebno se razmatraju pravni učinci raskida ugovora.

Razdioba imovine bivših općina na području Republike Hrvatske
Autor: Štefanija Kasabašić

Stručni članak

Na temelju čl. 100. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01 i 60/01 - vjerodostojno tumačenje) 11. travnja 2001. je prestao biti na snazi Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi (Nar. nov., br. 90/ 92, 94/93, 117/93, 5/97 - Odluka USRH, 17/99 - Odluka USRH, 128/99, 51/00 i 105/00). Budući da je temeljem prijašnjeg propisa obavljena razdioba imovine bivših općina na području Republike Hrvatske, autorica Štefanija Kasabašić dipl. iur. iz Zagreba u članku iznosi određena stajališta o spornim pitanjima u toj materiji te ukazuje na mogućnosti razrješenja dvojbenih slučajeva u praksi.

Konačni Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu
Autor: Biljana Barjaktar

Stručni članak

Donošenjem Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Nar. nov., br. 66/01 - u nastavku teksta: ZPZ) otvorena je mogućnost bivšim društveno-pravnim osobama, a sada trgovačkim društvima, da unesu u svoj kapital poljoprivredno zemljište prije stečeno na način određen ZPZ-om. Na taj su se način namjeravale otkloniti posljedice provedene pretvorbe dijela društvenih poduzeća, koja nisu to zemljište mogla unijeti u svoj kapital i uknjižiti se kao vlasnici na njemu, budući da je člankom 3. stavkom 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Nar. nov., br. 34/91) bilo izričito određeno da nositelj prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u, do tada, društvenom vlasništvu postaje Republika Hrvatska. No, zbog nedorečenosti odredbe članka 67. ZPZ-a, nepostojanja daljnjih odredbi koje bi podrobnije regulirale to pitanje, ali i zbog osjetljivosti materije, od donošenja toga Zakona (11. srpnja 2001.) do danas na tom se području pije napravilo ništa. Sada se ponajprije zbog posljedica koje bi Republika Hrvatska mogla pretrpjeti zbog primjene članka 67. ZPZ-a u praksi, predlaže njegovo brisanje, o čemu pišemo u ovom članku i to na temelju Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu s Konačnim prijedlogom zakona, br. 510, klasa: 320-02/02-01/02, urbroj: 61-02-02 od 11. lipnja 2001., koji se nalazi u saborskoj proceduri.

Isplata regresa za godišnji odmor
Autor: Desanka Šegić

Stručni članak

Isplata regresa za korištenje godišnjeg odmora zaposlenika uređena je kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu, ugovorima o radu, odnosno odlukama nadležnih tijela. Te se isplate različito oporezuju kao: isplata regresa, jednokratni dodatak na plaću, pomoć zaposlenicima za godišnji odmor, itd. (u tekstu ćemo se koristiti izrazom: isplata regresa za godišnji odmor). S obzirom na to da isplata regresa za godišnji odmor ovisi o financijskim mogućnostima poslodavca, nužno je sagledati i porezni aspekt takvih isplata. Autorica u članku iznosi posebnosti različitih načina isplate regresa.

Polugodišnji financijski izvještaji proračuna i proračunskih korisnika
Autor: Ivana Uroić

Stručni članak

Svi proračuni i proračunski korisnici obvezni su sastaviti i podnijeti financijski izvještaj za razdoblje siječanj - lipanj 2002. godine. Budući da su od 1. siječnja 2002. godine u primjeni izmijenjeni propisi o sustavu proračunskog računovodstva, ministar financija, na temelju čl. 40. st. 1. i čl. 54. st. 2. Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 92/94), donio je novi Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 74/ 02). Navedenim Pravilnikom propisan je oblik i sadržaj financijskih izvještaja obveznika primjene proračunskog računovodstva, razdoblja za koja se sastavljaju, te rokovi za njihovo podnošenje. Autorica u članku pojašnjava odredbe novog Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, te daje upute za popunjavanje pojedinih propisanih obrazaca.

Godišnji odmor
Autor: Nenad Vuković

Stručni članak

U članku autori Nenad Vuković, dipl. iur. i Sanja Serdar, dipl. iur. iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske pišu o pravima i obvezama poslodavca i radnika glede prava na korištenje plaćenog godišnjeg odmora. Istovremeno, posebno se osvrću i na korištenje plaćenog godišnjeg odmora za državne službenike i namještenike koje je regulirano Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 3/02 i 45/02 - isp.), koji se primjenjuje od 1. siječnja 2002. g.

Tužba u upravnom sporu
Autor: Pero Krijan

Stručni članak

U članku autor piše o pokretanju upravnog spora tužbom, prema odredbama Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 53/91, 91/92 i 77/92) iznoseći bitne elemente tužbe, rok i naćin predaje tužbe, te bitne navode u tužbi. Uz aktualnu upravnosudsku praksu, autor donosi i ogledne primjere tužbe za pokretanje upravnog spora koji mogu poslužiti samo kao jedno od mogućih rješenja u praksi i kao pomoć i podsjetnik pri sastavljanju tužbe.

Upravni akt - status izbjeglice - prestanak
Sud: Upravni sud

SENTENCE

Dopis kojim Ured za prognanike i izbjeglice Vlade Republike Hrvatske obavještava Regionalni ured daje nekoj osobi prestao status izbjeglice nije upravni akt.

Parnični postupak - stvarna nenadležnost
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Sud koji se oglasio stvarno nenadležnim mora o tome donijeti rješenje i tek nakon pravomoćnosti rješenja može predmet ustupiti sudu za koji smatra daje nadležan.

Obiteljsko pravo - vremenske granice primjene Obiteljskog zakona
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ako je poslije dana početka primjene Obiteljskog zakona (tj. od 1. 7. 1999.) donesena prvostupanjska odluka u sporu iz obiteljskih odnosa, tijekom daljnjeg postupka se, u pravilu, primjenjuje taj zakon.

Autorsko pravo i pravo industrijskog vlasništva - autorska moralna prava
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Nasilno rušenje kiparske skulpture na gradskom trgu bez znanja i odobrenja autora predstavlja povredu autorskog moralnog prava.

Prestanak ugovora o radu - izvanredni otkaz - razlozi
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Dugotrajno odbijanje rada unatoč fizičkoj prisutnosti unutar poduzeća ima obilježja osobito teške povrede ugovora o radu.

Pritvor
Sud: Ustavni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Rješenjem o pritvoru nije povrijeđeno ustavno pravo na slobodu ako je određeni pritvor prema samom zakonu obvezan.

Priznavanje izdataka kod obavljanja obrta u stambenom odnosu

Vi pitate - mi odgovaramo

Mogu li se obrtniku, koji obavlja djelatnost u svom stambenom prostoru, režijski troškovi kao što su struja, plin, telefon, komunalne usluge i dr. porezno priznati kao izdatak i u kojem dijelu?

Godišnji odmor i regres

Vi pitate - mi odgovaramo

Imaju li radnici koji rade nepuno ili skraćeno radno vrijeme, pravo na puni godišnji odmor? Imaju li oni pravo i na onaj iznos regresa za godišnji odmor koji poslodavac isplaćuje radnicima koji rade puno radno vrijeme ili samo određeni dio tog iznosa?

Ovrha

Vi pitate - mi odgovaramo

Koji je sud mjesno nadležan za provođenje ovrhe na novčanim sredstvima koja se vode na računu banke kod Hrvatske narodne banke?

Porez na promet nekretnina

Vi pitate - mi odgovaramo

Prilikom kupoprodaje novoizgrađene nekretnine što čini osnovicu za porez na promet nekretnina u dijelu koji se odnosi na zemljište?

Filteri