Stručni članak

Nastojanja da se Hrvatska počne stvarno, a ne samo deklaratorno približavati Europskoj uniji (u nastavku teksta: EU) zahtijevaju puno priprema na usklađivanju zakona i drugih propisa, kako bi se dostigli standardi i praksa EU-a. U ovom se članku sintetizira dosadašnji tijek reformi tržišta osiguranja u EU, koji je postupan i traje već gotovo 40 godina. Prikazani su temeljni dokumenti - smjernice Parlamenta i Vijeća EU-a koje su za nas korisne kao orijentacija za dopune i izmjene hrvatskih propisa, kao i za sagledavanje budućeg položaja ove djelatnosti u drugačijem konkurentskom okruženju. U drugom dijelu članka dani su kvantitativni podaci o veličini i strukturi osigurateljnih tržišta, kako za zemlje EU-a tako i za niz zemalja izvan EU-a, članica Europskog komiteta osiguranja, a među njima i nekih tranzicijskih zemalja sličnih Hrvatskoj.

Stručni članak

U Informatoru br. 5014 od 27. 3. 2002. objavili smo prvi dio, a u br. 5019 od 13. 4. 2002. drugi dio članka pod naslovom »Određene osobitosti ustroja općina i gradova do 3.000 stanovnika« u kojem smo donijeli i primjere odredaba statuta za te jedinice lokalne samouprave. U ovom broju nastavljamo s obradom primjera općih akata jedinica lokalne samouprave koje one donose temeljem odredaba Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01 i 60/ 01 - vjerodostojno tumačenje), te donosimo ogledni primjer odredaba Poslovnika predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, koji može poslužiti kao jedno od mogućih rješenja u reguliranju te materije. U jednom od sljedećih brojeva našega lista donijet ćemo nastavak ovog teksta i primjer Odluke o radnim tijelima gradskog, odnosno općinskog vijeća.

Stručni članak

Donošenjem Strategije obrane Republike Hrvatske i novog Zakona o obrani (oba propisa objavljena su u Nar. nov., br. 33/02) stvorena je osnova za temeljite promjene u području obrane. Promjene će biti još očitije kada se donesu i podzakonski propisi. Autorica u članku piše o Strategiji i novom Zakonu o obrani s aspekta ograničenja prava vlasništva zbog potreba obrane, uspoređuje stari i novi Zakon o obrani, a posebno se osvrće na pitanje materijalne obveze koju, u slučaju ratnog stanja i stanja neposredne ugroženosti, imaju građani i pravne osobe.

Stručni članak

U Informatoru br. 5016-5017 objavili smo članak Evidentiranje prihoda i primitaka u sustavu proračunskog računovodstva, u kojem je objašnjena zakonska regulativa i praktična primjena propisa u vezi s utvrđivanjem i evidentiranjem prihoda i primitaka u novom sustavu proračunskog računovodstva s primjenom od 1. siječnja 2002. g. U ovom članku upoznat ćemo obveznike primjene sustava proračunskog računovodstva sa sadržajem računa novog Računskog plana i s knjigovodstvenim rješenjima utvrđivanja i evidentiranja rashoda i izdataka u poslovanju tih obveznika. Sveobuhvatnom promjenom Računskog plana obuhvaćen je i način utvrđivanja i evidentiranja rashoda i izdataka, a propisani računi osiguravaju njihovu ekonomsku (prema vrsti) i funkcionalnu (prema namjeni) klasifikaciju.

Stručni članak

U članku se razmatraju neka pi tanja vezana uz prestanak postojanja udruge, odnosno uz postupak likvidacije udruge. Istodobno se naglašavaju određeni u praksi uočeni problemi i pitanja na koja autor pokušava odgovoriti.

SENTENCE

Vrijednost predmeta spora nije vezana uz onaj iznos koji navede tužitelj već na stvarnu vrijednost predmeta spora kako je odredi sud.

SENTENCE

Do prekida postupka po sili zakona može doći odmah nakon pokretanja postupka (tj. podnošenja tužbe), a nije potrebno daje nastupila litispendencija.

SENTENCE

Pobojan ugovor je pravovaljan sve dok ga sud po tužbi ugovorne strane, u čijem je interesu pobojnost utvrđena, ne poništi.

SENTENCE

Za štetu koja se dogodila u počeknom roku osiguratelj je u obvezi isplatiti naknadu, a osiguranik je u obvezi platiti premiju za cijelu godinu.

SENTENCE

Za podnošenje tužbe radi poništenja zbog mana volje, sporazuma radnika i poslodavca o prestanku ugovora o radu, mjerodavan je rok iz čl. 117. st. 1. Zakona o obveznim odnosima.

Vi pitate - mi odgovaramo

Radniku koji je na bolovanju zbog ozljede na radu prestao je radni odnos. Do kada taj radnik ima pravo na naknadu plaće za bolovanja i na čiji se teret ta naknada isplaćuje?

Vi pitate - mi odgovaramo

Poslodavac namjerava redovito otkazati ugovor o radu nekolicini radnika zaposlenih u našem trgovačkom društvu. Radničko vijeće kod nas nije utemeljeno, ali djeluje više sindikata. S kim se u toj situaciji poslodavac mora savjetovati oko otkaza?

Vi pitate - mi odgovaramo

Povezano društvo ostvarilo je gubitak koji premašuje iznos našeg ulaganja, pa nas zanima kako se taj gubitak evidentira u financijskom knjigovodstvu?

Vi pitate - mi odgovaramo

Odredbom čl. 118. st. 3. Zakona o radu propisana je minimalna visina otpremnine i to tako da se ona ne može odrediti u iznosu manjem od jedne polovine prosječne mjesečne plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Znači li to da će se uzeti svaka navršena godina rada kod istog poslodavca, bez obzira na to što je trajanje radnog odnosa prekidano u par navrata ili se mora raditi o neprekidnom trajanju radnog odnosa?