Stručni članak

Pitanje kako formirati vladu ako izborni rezultat nije dovoljno jasan za određivanje kontura za njezino oblikovanje, otvara se kada stranke nisu jasno obznanile svoje saveze prije izbora ili kada izborni rezultat nije izlučio apsolutnu većinu u korist jedne ili druge predizborno stvorene koalicije stranaka. Njemački odgovor daje prednost većinskom elementu nad ideološkim elementom. Umjesto stajališta da najbrojnija parlamentarna stranka nužno mora vladati ili da sukob dviju najvećih stranaka apsolutno isključuje njihov savez u postizbornom vladanju, političke stranke smatraju da obvezatno moraju djelovati kako bi se institucionalno stvorila većina potrebna za vladanje. Njemačka doktrina iznosi da nužnost raspolaganja radno sposobnom Vladom (Arbeitsfähigkeit) vrijedi više od stranačkih ideoloških razmatranja i prosudbi. Pitanje formiranja vlade nije ograničeno samo na postupak potpuno uređen pravnim propisima. Tipična značajka njemačkog rješenja toga pitanja jest izuzetna važnost faze prethodnog postupka, usmjerenog na otklanjanje iznenađenja u formalnoj fazi ustavnopravnog postupka formiranja Vlade. Ustav Republike Hrvatske (čl. 98.) određuje obvezatno obavljanje konzultacija odnosno provedbu neformalnog prethodnog postupka za formiranje vlade. Takav postupak u praksi čine istražni koalicijski razgovori i završni dogovor vidljiv u Koalicijskom sporazumu (SR Njemačka) ili na listi potpisa većine svih zastupnika (Republika Hrvatska). Povjeravanje mandata za sastavljanje vlade bez dokaza o obavljenim konzultacijama u prethodnom postupku (liste potpisa) čelniku stranke koja na izborima dobije najviše glasova (relativnu većinu), nije u skladu s Ustavom.

Stručni članak

Autor u članku obrađuje članak 2. stavak 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije (Nar. nov., br. 85/08 i 112/12), definirajući pojam neizravne diskriminacije, podrobno objašnjavajući sastavne elemente njezina zakonskog određenja, a sve potkrjepljujući relevantnim sudskim odlukama. Antidiskriminacijsko zakonodavstvo u Republici Hrvatskoj naglo se razvija. Ovaj članak bavi se neizravnom diskriminacijom, kao jednim od nekoliko propisanih zakonskih oblika diskriminacije. Ona postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje primjerena su i nužna.

Stručni članak

U članku autorice pišu o mogućim prijeporima vezanim uz način izračuna prosječnih bodova u 1994. i 1995. godini, i razlozima prijepora, dajući pri tome osvrt na upravnosudsku praksu na tom području. Drugi dio članka objavit ćemo u jednom od sljedećih brojeva lista informator.

Stručni članak

Uvođenje odgovarajućih poticaja kako bi se stečajni postupak pravovremeno pokrenuo, predstavlja značajan dio izmjena koje donosi novi Stečajni zakon (Nar. nov., br. 71/15). Možda se najznačajnije promjene po tom pitanju odnose na visinu i položaj predujma te položaj Fonda za namirenje troškova stečajnog postupka. Naime, među pokazateljima kvalitete stečajnog postupka svakako su i troškovi stečajnog postupka (uz duljinu trajanja stečajnog postupka i visinu namirenja vjerovnika). Odgovarajući model snošenja troškova stečajnog postupka jedan je od osnovnih elemenata učinkovitog stečajnog postupka. Radi opsega problematike, člankom smo u mogućnosti dotaknuti tek određena pitanja troškova stečaja, tj. pitanje predujma te mogućnost i održivost Fonda za namirenje troškova stečajnog postupka. Ono što autori žele istaknuti, ili treba biti odmah uočljivo, čak i u ovakvom osvrtu, jest kritična potreba za revizijom de lege lata uređenja statusa Fonda.

Stručni članak

U rimskoj pravnoj tradiciji, tekst sadržan u Justinijanovim Institucijama (Institutiones 2, 1, 34), koji uređuje slučaj kada određena osoba naslika sliku na tuđem materijalu, pravnotehnički označen pojmom pictura.

Stručni članak

Nakon ponovnog uvođenja oporezivanja dividendi (od 1. ožujka 2012.) Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 143/14) još je više proširena osnovica oporezivanja primitaka od kapitala. U prvom dijelu ovog članka bilo je više riječi o oporezivanju dividendi i udjela u dobiti kao i kamata, a u ovom, drugom dijelu članka bit će više riječi o oporezivanju kapitalnih dobitaka i izvješćivanju, uz prikaz konkretnih primjera.

Stručni članak

Dohodak od otuđenja nekretnina jedan je od izvora dohotka, koji se, prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04-143/14), smatra dohotkom od imovine. Oporezivanje toga dohotka nešto je složenije u odnosu na oporezivanje ostalih izvora dohotka pa ćemo u ovom članku pokušati odgovoriti na neka sporna pitanja koja se postavljaju u praksi, a odnose se na poreznog obveznika, poreznu osnovicu, plaćanje poreza i druge pojedinosti.

SENTENCE

U upravnom sporu radi poništenja odluke javnopravnog tijela (upravno vijeće doma zdravlja), nadležan je upravni sud

SENTENCE

Poslovođa bez naloga ima pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova prema cijenama u vrijeme kada su izdatci učinjeni

SENTENCE

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovlašteno je u statutu odrediti tijelo nadležno za imenovanje, odnosno razrješenje predstavnika te jedinice u skupštinama trgovačkih društava čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave

SENTENCE

Odredba članka 162. stavak 1. KZ/11, kazneno djelo podvođenje djeteta, blaža je od odredbe članka 195. stavak 4. i 6. KZ/97 kaznenog djela podvođenja

SENTENCE

Podnošenje kaznene prijave radnika nadležnom tijelu protiv direktora u dobroj vjeri i s namjerom te ciljem zaštite prava i interesa sindikata čiji je radnik član, ne predstavlja opravdan razlog za otkazivanje ugovora o radu

SENTENCE

Sud prvog stupnja trebao je raspraviti postoji li između nasljednika sporazum o naknadno pronađenoj imovini, tj. ulazi li ta imovina u ostavinu, jer samo u slučaju da je među nasljednicima neprijeporna ta činjenica, sud može o naknadno pronađenoj imovini odlučiti u ostavinskom postupku

SENTENCE

Pitanje odštetne odgovornosti fizičke osobe čija je uvredljiva izjava objavljena u medijima, ne prosuđuje se prema odredbama Zakona o medijima, nego prema odredbama Zakona o obveznim odnosima

SENTENCE

Okolnost da je supruga direktora tužitelja sutkinja u nadležnom sudu, predstavlja važan razlog, koji opravdava određivanje drugog nadležnog suda, u smislu odredbe članka 68. Zakona o parničnom postupku, da postupa u ovom predmetu

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li vjerovnik dužan za ostaviteljeve dugove tužiti sve nasljednike ili može tužiti samo pojedine od njih?

Vi pitate - mi odgovaramo

Ostvaruje li pravo prednosti, prema posebnom zakonu prilikom prijma u službu u upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kandidat koji na provjeri znanja i sposobnosti ostvari manji broj bodova od broja bodova koji su ostvarili kandidati koji se nisu pozvali na navedeno pravo prednosti?

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li prokurist ovlašten donijeti odluku o otkazu ugovora o radu? Mora li za to imati posebnu ovlast?

Vi pitate - mi odgovaramo

Računa li se sucu, radi određenog dežurstva u mjestu sjedišta suda koje je različito od mjesta stalne službe u kojem radi, vrijeme provedeno na putu u aktivno dežurstvo prema članku 3. stavak 3. Pravilnika o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika?

Vi pitate - mi odgovaramo

Robna kuća ima svoju trafostanicu te upravitelj plaća struju za cijelu zgradu Elektri, a vlasnicima prostora upravitelj naplaćuje prema svojim metodama obračuna i satovima za struju koje imaju poslovni prostori. Stranka je vlasnica jednog od lokala te je prijašnji zakupnik ostao dužan za struju, a upravitelj je, želeći se dugovi plate, sadašnjem zakupniku na lokalu isključio struju te on sada ne može poslovati. Pred sudom je pokrenut postupak izdavanja privremene mjere da se nalaže upravitelju da uključi struju, međutim kako je to način na koji on utjeruje dugove, tako stranka smatra da privremena mjera neće spriječiti upravitelja da to opet napravi. Postoji li kaznena odgovornost upravitelja odnosno ovlaštene osobe, jer se radi o pravnoj osobi, koji je isključio struju, a da za to nema nikakve zakonske ovlasti i koje bi to kazneno djelo bilo?

Vi pitate - mi odgovaramo

Kako se utvrđuje osnovica za obračun doprinosa za radnike koje upućujemo na rad u inozemstvo?