Informator broj 6371 od 22. lipnja 2015.

UVODNIK

O razriješenoj dvojbi o priznanju prava po osnovi invalidnosti iz mirovinskog osiguranja
na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka
Čestitamo blagdane 22. i 25. lipnja 2015.

U ovom broju autori SILVIO ČOVIĆ sudac, i dr. sc. DAMIR JURAS, pišu o jednom značajnom pitanju i razjašnjenju dvojbi u povodu priznanja prava po osnovi invalidnosti iz mirovinskog osiguranja na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka.
Naime, Upravni sud u Splitu donio je presudu UsI-212/12 od 18. travnja 2013., jednu od prvih u upravnom sudovanja u sporu pune jurisdikcije, kojom je priznato pravo stranci po osnovi invalidnosti u mirovinskom osiguranju na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka. Ta je presuda potvrđena presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž-318/13-7 od 18. ožujka 2015.
Autori: Silvio Čović dipl. iur., sudac i predsjednik Upravnog suda u Splitu; dr. sc. Damir Juras, Policijski savjetnik u Ministarstvu unutarnjih poslova u Splitu

Sadržaj

O razriješenoj dvojbi o priznanju prava po osnovi invalidnosti iz mirovinskog osiguranja na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka
Autori: Silvio Čović Damir Juras

Stručni članak

U ovom broju autori SILVIO ČOVIĆ, sudac i predsjednik Upravnog suda u Splitu i dr. sc. DAMIR JURAS, znanstveni suradnik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, pišu o jednom značajnom pitanju i razjašnjenju dvojbi u povodu pitanja priznanja prava po osnovi invalidnosti iz mirovinskog osiguranja na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka. Naime, Upravni sud u Splitu donio je presudu UsI-212/12 od 18. travnja 2013., jednu od prvih u upravnom sudovanja u sporu pune jurisdikcije, kojom je priznato pravo stranci po osnovi invalidnosti u mirovinskom osiguranju na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka. Ta je presuda potvrđena presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž-318/13-7 od 18. ožujka 2015. te je žalba žalitelja odbijena kao neosnovana i potvrđena presuda Upravnog suda u Splitu. Stoga autori pišu o sadržaju i značenju te presude u upravnom sudovanju prema odredbama Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10, 143/12 i 152/14). Napominjemo da smo u Informatoru, broj 6355 od 18. svibnja 2015., objavili članak dr. sc. Alena Rajka, suca i predsjednika Upravnog suda u Rijeci, o utvrđivanju stručno-medicinskih činjenica u socijalnim stvarima u upravnom sporu.

Neka pitanja Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi
Autori: Dejan Bodul Ante Vuković

Stručni članak

Ministarstvo financija i druge institucije vlasti koje sudjeluju u postupku predstečajne nagodbe, dakle Financijska agencija, Upravni sud, Trgovački sud, imaju parcijalne nadležnosti u svezi s predstečajnim postupkom i nerijetko nije jasno tko je nadležan za postupak u cjelini. Štoviše, ti se sustavi razlikuju po svojoj unutarnjoj strukturi, a kako odnos između sustava također nije jasno definiran, dolazi do različitih tumačenja sličnih ili čak istovjetnih odredaba Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Cilj je članka objasniti neke nedorečenosti koje su se pojavile u upravnoj i sudskoj praksi primjene toga Zakona.

Još o statusu roditelja njegovatelja ili njegovatelja, s primjerima iz upravnopravne prakse
Autor: Damir Jelušić

Stručni članak

U ovom članku autor, na recentnim primjerima iz upravnopravne prakse, opisuje i pojašnjava s kakvim se problemima u praksi susreću pojedini zakonski ovlaštenici prava na status njegovatelja zbog jedne zakonske odredbe kojom je regulirano to pravo, a koja je, prema mišljenju autora, rezultat normativnog propusta predlagatelja i zakonodavca.

Traditio iuridica: IUS RERUM EUROPAEUM (II.)
Autor: Marko Petrak

Stručni članak

Za razliku od obveznog prava, analogne tendencije europeizacije stvarnog prava moguće je nazrijeti tek u povojima te je u navedenoj privatnopravnoj grani - zbog različitih uzroka - još uvijek posvema dominantan nacionalni pravni diskurs.

Zaštita od nezakonitog sadržaja na internetu (2.)
Autor: Domagoj Maričić

Stručni članak

U Informatoru, broj 6368 od 1. lipnja 2015., objavljen je prvi dio članka, u kojem autor obrađuje temu vezanu uz mogućnost zaštite od nezakonitog sadržaja na internetu, a osobito pitanje postoje li u hrvatskom pravnom poretku pravna sredstva putem kojih je moguće ostvariti zaštitu od određenih oblika nezakonitog sadržaja objavljenog na internetu te jesu li postojeća pravna sredstva učinkovita. U drugom nastavku autor razmatra pitanje mogu li se, u nedostatku učinkovitosti pravnih sredstava, primjenjivati alternativne mjere, koje uključuju i samoregulaciju.

Povratak »nasilja u obitelji« i »nasilničkog ponašanja« kao samostalnih kaznenih djela (utjecaj na prekršajnopravni sustav)
Autor: Željko Kudrić

Stručni članak

Najnovije izmjene i dopune Kaznenog zakona vratile su u kazneno pravo »nasilje u obitelji« i »nasilničko ponašanje« kao samostalna kaznena djela. Budući da će povratak tih kaznenih djela u kazneno pravo sasvim izvjesno imati utjecaja i na prekršajnopravni sustav, u ovom članku dajemo, u bitnome, presjek odredaba koje takva nasilnička postupanja propisuju kao kaznena djela te zaključno navodimo očekivane konotacije koje će takvo pravno rješenje imati za prekršajnopravni sustav.

Društvo za reosiguranje kao posebno trgovačko društvo
Autor: Alida Saračević Moslavac

Stručni članak

Društvo za reosiguranje posebno je trgovačko društvo, koje se osniva i posluje, u prevladavajućoj mjeri, sukladno odredbama posebnog propisa, Zakona o osiguranju. Riječ je o financijskom društvu, koje može poslovati isključivo kao dioničko društvo ili europsko društvo. Poslovi reosiguranja su sklapanje i ispunjavanje ugovora o reosiguranju kojim se prenosi višak rizika iznad samopridržaja društva za osiguranje društvu za reosiguranje, odnosno društvu za osiguranje koje ima odobrenje za obavljanje poslova reosiguranja.

Upravni ugovor o namirenju poreznog duga
Autor: Mirjana Mahović Komljenović

Stručni članak

Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 26/15) uveo je institut upravnog ugovora, čijim je sklapanjem poreznim obveznicima omogućeno plaćanje dospjelog poreznog duga najdulje na rok od 24 mjeseca. Upravni ugovor sklapa se slobodnom voljom sudionika porezno-dužničkog odnosa, između poreznog tijela i poreznog obveznika, pri čemu prijedlog za sklapanje upravnog ugovora fizičke osobe mogu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu, a pravne osobe prema svom sjedištu odnosno Uredu za velike porezne obveznike. U prvom dijelu članka govorimo o institutu upravnog ugovora, što je porezni dug, porezni obveznik, porezni dug za koji se sklapa ugovor, prijedlog sklapanja ugovora, sadržaj ugovora, instrumenti osiguranja, kao i sastavljanje i očitovanje na prijedlog ugovora, a u drugom dijelu bit će, na praktičnom primjeru, prikazan upravni ugovor, knjigovodstveno evidentiranje ugovora, raskid i prekid ugovora te usporedna primjena drugih zakonskih propisa.

De lege ferenda novopredloženog Obiteljskog zakona
Autor: Dubravka Hrabar

Stručni članak

U ovom broju donosimo mišljenje prof. dr. sc. Dubravke Hrabar o prijedlogu novog Obiteljskog zakona koji je Vlada Republike Hrvatske prihvatila 3. lipnja 2015. Stoga se u članku iznose određeni prijedlozi i stajališta o tom prijedlogu Zakona.

Stjecanje nekretnine – više kupaca – brisanje upisa
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Brisanje upisa vlasništva osobe koja je prva zatražila upis u zemljišnu knjigu, može zahtijevati osoba kojoj je otuđivatelj otuđio nekretninu i predao joj u samostalan posjed, ako dokaže da stjecateljica nije postupila u dobroj vjeri jer je u trenutku kad je sklopila pravni posao s otuđivateljem znala da je nekretnina drugomu već valjano otuđena i predana u samostalan posjed

Kazneno pravo – obvezna primjena blažeg zakona
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ako su odredbe Posebnog dijela KZ/97 jednako teške ili blaže za počinitelja, a izrečena kazna primjerena, sud drugoga stupnja neće primijeniti povoljnije odredbe iz Općega dijela KZ/11, koje samo teorijski mogu dovesti do blaže osude, ako u konkretnom slučaju nisu dovele (načelo konkretnosti)

Suvlasništvo – idealni dio stvari - dosjelost
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Dosjelošću se može steći pravo suvlasništva na nekretnini

Porez na tvrtku – poslovna jedinica
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Prodajno mjesto na kojem se putem automata obavlja ugostiteljska djelatnost, u poreznom smislu smatra se poslovnom jedinicom

Radno pravo – početak tijeka rokova za sudsku zaštitu
Sud: Županijski sud Bjelovar

SENTENCE

Kada radnik u više navrata obavlja dostavu poslodavcu svoga zahtjeva za zaštitu prava protiv odluke o otkazu ugovora o radu, za početak tijeka roka za odlučivanje o tom zahtjevu, odnosno za početak tijeka roka za sudsku zaštitu podnošenjem tužbe sudu mjerodavno je kada je zahtjev za zaštitu prvi put predan na poštu preporučeno

Odgovornost za objavljenu informaciju – odgovornost nakladnika
Sud: Županijski sud Split

SENTENCE

Podatci o imenu, prezimenu i mjestu zaposlenja dostatni su za identifikaciju podnositelja zahtjeva za objavu ispravka informacije

Javna nabava

Vi pitate - mi odgovaramo

Smije li naručitelj, u dokumentaciji za nadmetanje, u postupku javne nabave tražiti prilaganje izjave o solidarnoj odgovornosti zajedničkih ponuditelja?

Lokalna samouprava – raspolaganje – pravo na godišnji odmor

Vi pitate - mi odgovaramo

Ima li službenik raspoređen za vrijeme trajanja raspolaganja pravo koristiti godišnji odmor?

Ustupanje podataka godišnjih financijskih izvještaja drugim osobama za znanstveno-istraživačke potrebe

Vi pitate - mi odgovaramo

Financijska agencija u Registru godišnjih financijskih izvještaja posjeduje godišnja financijska izvješća trgovačkog društva. Može li Financijska agencija ustupati ispise godišnjih financijskih izvještaja trgovačkog društva drugim osobama u znanstveno-istraživačke svrhe, potrebitih za dobivanje sredstava iz europskih fondova?

Razmjerni godišnji odmor

Vi pitate - mi odgovaramo

Radnik je od 1. siječnja 2015. do 31. ožujka 2015., dakle tri mjeseca, radio kod bivšeg poslodavca. U našem trgovačkom društvu zaposlio se 4. svibnja 2015. Kod bivšeg poslodavca ostvario je pravo na razmjerni godišnji odmor za tri mjeseca rada. Budući da je između dvaju radnih odnosa imao prekid dulji od osam dana, pravo na godišnji odmor steći će ponovno nakon šest mjeseci radnog odnosa u nas. Budući da će se taj uvjet roka ispuniti 4. studenoga 2015., zanima nas stječe li radnik tada pravo na puni godišnji odmor ili samo na razmjerni dio jer je u tekućoj godini već stekao pravo na razmjerni godišnji odmor kod bivšeg poslodavca?

Porezna olakšica na naknadu za isporučeno umjetničko djelo

Vi pitate - mi odgovaramo

Autoru-umjetniku isplaćuje se naknada za isporučeno umjetničko djelo. Što autor-umjetnik mora dostaviti isplatitelju naknade za ostvarenje porezne olakšice u visini od 25 % iznosa primljene naknade za isporučeno umjetničko djelo?

Komunalna naknada – poslovni prostor

Vi pitate - mi odgovaramo

Koji su uvjeti za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade za poslovni prostor koji se nalazi izvan granica građevinskog područja?

Filteri