Informator broj 6360 od 06. travnja 2015.

UVODNIK

Jadranko Crnić i legitimnost ustavnog sudovanja
In honorem prvog predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske
(4. 4. 2008. - 4. 4. 2015.)

U ovom broju, u povodu sedmogodišnjice odlaska dr. sc. Jadranka Crnića, prvog predsjednika Ustavnog suda samostalne i suverene Republike Hrvatske, donosimo članak prof. dr. sc. Arsena Bačića, predstojnika Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, člana suradnika HAZU, člana Panel (Review) Grupe ESF SCSS (Strasbourg), člana European Law Institute (Wien). Dr. sc. Jadranko Crnić bio je predsjednik nakladničkog savjeta Novog informatora, autor mnogih knjiga i članaka iz područja ustavnog prava, prava vlasništva, nasljednog i obiteljskog prava i drugih pravnih područja. Bio je veliko ime hrvatske pravne misli, a svojim je radom obilježio kraj 20. i početak 21. stoljeća, o čemu autor piše u ovom članku.
Osnovana je i Zaklada dr. sc. Jadranko Crnić, koja promiče napredak pravnih knjiga i članaka od izuzetnog značenja za Republiku Hrvatsku. Dr. sc. Jadranko Crnić ostat će u hrvatskoj pravnoj povijesti veliko ime koje je pokrenulo mnoge važne projekte, a osobito se osjećao njegov utjecaj u ostvarenju legitimnosti ustavnog sudovanja i promicanju zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Autor: prof. dr. sc. Arsen Bačić, predstojnik Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, član suradnik HAZU, član Panel (Review) Grupe ESF SCSS (Strasbourg), član European Law Institute (Wien)

Sadržaj

Jadranko Crnić i legitimnost ustavnog sudovanja
Autor: Arsen Bačić

Stručni članak

U ovom broju, u povodu sedmogodišnjice odlaska dr. sc. Jaranka Crnića, prvog predsjednika Ustavnog suda samostalne i suverene Republike Hrvatske, donosimo članak prof. dr. sc. ARSENA BAČIĆA, predstojnika Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, člana suradnika HAZU, člana Panel (Review) Grupe ESF SCSS (Strasbourg), člana European Law Institute (Wien). Dr. sc. Jadranko Crnić bio je predsjednik nakladničkog savjeta Novog informatora, autor mnogih knjiga i članaka iz područja ustavnog prava, prava vlasništva, nasljednog i obiteljskog prava i drugih pravnih područja. Bio je veliko ime hrvatske pravne misli, a svojim je radom obilježio kraj 20. i početak 21. stoljeća, o čemu autor piše u ovom članku. Osnovana je i Zaklada dr. sc. Jadranko Crnić, koja promiče napredak pravnih knjiga i članaka od izuzetnog značenja za Republiku Hrvatsku. Dr. Crnić ostat će u hrvatskoj pravnoj povijesti veliko ime, koje je pokrenulo mnoge važne projekte, a osobito se osjećao njegov utjecaj u ostvarenju legitimnosti ustavnog sudovanja i zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona
Autor: Marica Houška

Stručni članak

Opći porezni zakon, koji je stupio je na snagu 1. siječnja 2009., prihvaćen je kao temeljni zakon koji propisuje postupovne odredbe u poreznim postupcima te na taj način osigurava jednoobraznost postupanja u svim poreznim postupcima. Postupovnim odredbama uređene su sve bitne značajke porezno-pravnog odnosa, kao prava i obveze sudionika u poreznom odnosu: poreznih tijela i poreznih obveznika te poreznih jamaca, ali i postupovne odredbe za njihovu primjenu. Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 26/15) uvodi značajne novosti u poreznom postupanju. To su, ponajprije, sljedeća tri instituta: 1. upravni ugovor, 2. porezna nagodba i 3. obvezujuća mišljenja. Isto tako, tim izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona poboljšavaju se postojeće odredbe, i to, primjerice, kod definicije porezne tajne, ispravka porezne prijave, povrata u prijašnje stanje, dostavljanja poreznih akata kojima se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-dužničkog odnosa elektroničkim putem. O svemu tome opširnije u nastavku.

Traditio iuridica: LEX SUPERIOR DEROGAT LEGI INFERIORI
Autor: Marko Petrak

Stručni članak

U rimskoj pravnoj tradiciji, izreka koja sadržava opće načelo prava, prema kojem viši pravni akt odnosno pravna norma, ukida niži pravni akt odnosno normu. Navedenim latinskim načelom izražava se posebice hijerarhijski odnos pravnih propisa prema kojem propisi više pravne snage stavljaju izvan snage propise niže pravne snage.

Sudska presuda o nalaganju iseljenja iz stana u svezi s povredom ustavnog prava na dom
Autor: Ivan Kaladić

Stručni članak

Svako korištenje stana trebalo bi se zasnivati na valjanoj pravnoj osnovi. Dokaže li tužitelj da tuženik koristi njegov stan bez pravne osnove, sud, u pravilu, treba prihvatiti tužbeni zahtjev za iseljenje iz stana. Međutim, u praksi se susreću slučajevi kad, iako tuženik nema pravnu osnovu za korištenje stana, sud ne bi trebao prihvatiti tužbeni zahtjev za iseljenje tuženika iz stana, ako bi to predstavljalo povredu njegova ustavnog prava na dom. U članku analiziramo slučaj iz sudske prakse u kojem se sudsko nalaganje tuženikova iseljenja iz stana u vlasništvu Republike Hrvatske, pokazalo kao povreda ustavnog prava na dom te način rješavanja sudskog spora, uz osvrt na sudske odluke.

Obveze poslovnih subjekata prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka (2.)
Autor: Marija Butković

Stručni članak

U Informatoru, broj 6358 od 23. ožujka 2015., započeli smo s obradom teme koja se odnosi na obveze poslovnih subjekata prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka (Nar. nov., br. 103/03, 118/06, 41/08, 130/11 i 106/12). U drugom nastavku autorica piše o pravima i obvezama voditelja zbirke osobnih podataka, uz primjer iz sudske prakse te daje prikaz nadležnosti odnosno djelokruga Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Upućivanje na parnicu u ostavinskom postupku
Autor: Željko Borić

Stručni članak

Odnos tzv. ostavinskog postupka i klasičnog parničnog postupka predmet je određenih dvojbi koje se javljaju u praksi. Konkurencija navedenih dvaju postupaka zrcali se napose kroz institut tzv. upućivanja na parnicu zbog spora. Spor se tako pokazuje kao ključna razdjelnica između parničnog, kao općeg, i ostavinskog, kao posebnog postupka.

Nadzor nad radom faktoring-društava
Autor: Alida Saračević Moslavac

Stručni članak

Nadzor nad radom, poslovanjem, poslovnim životom faktoring-društava povjeren je Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, a tiče se provjera posluje li faktoring-društvo u skladu s odredbama Zakona o faktoringu, propisima donesenima na temelju toga Zakona, u skladu s drugim propisima, s propisima o upravljanju rizicima, kao i u skladu s vlastitim pravilima i standardima, pravilima struke te na način koji omogućuje uredno funkcioniranje faktoring-društva te provođenje mjera i aktivnosti radi otklanjanja utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. Nadzorne ovlasti obuhvaćaju pravo uvida u sve podatke i dokumentaciju koja se vodi u faktoring-društvima, u bilo kojem obliku, elektroničkom ili papirnatom. Drugi dio ovog članka objavit ćemo u jednom od sljedećih brojeva Informatora.

Sudska presuda o nalaganju iseljenja iz stana u svezi s povredom ustavnog prava na dom
Autor: Biljana Kostadinov

Stručni članak

Svako korištenje stana trebalo bi se zasnivati na valjanoj pravnoj osnovi. Dokaže li tužitelj da tuženik koristi njegov stan bez pravne osnove, sud, u pravilu, treba prihvatiti tužbeni zahtjev za iseljenje iz stana. Međutim, u praksi se susreću slučajevi kad, iako tuženik nema pravnu osnovu za korištenje stana, sud ne bi trebao prihvatiti tužbeni zahtjev za iseljenje tuženika iz stana, ako bi to predstavljalo povredu njegova ustavnog prava na dom. U članku analiziramo slučaj iz sudske prakse u kojem se sudsko nalaganje tuženikova iseljenja iz stana u vlasništvu Republike Hrvatske, pokazalo kao povreda ustavnog prava na dom te način rješavanja sudskog spora, uz osvrt na sudske odluke.

Povreda prava na pravično suđenje
Sud: Ustavni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Pravo je sudova da nakon ponovljenih postupaka donose drukčije odluke, međutim sudovi su svoja utvrđenja dužni obrazložiti odnosno navesti činjenice i razloge na temelju kojih su došli do tih novih utvrđenja

Obvezno pravo– prijetnja i sila – ništetni ugovori
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ništetan je sporazumni raskid ugovora o radu sklopljen uporabom sile prema ugovornoj strani

Obvezno pravo – ugovor o djelu – rizik propasti stvari
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Danom početka korištenja dijela objekta došlo je do primopredaje radova, kada je i rizik propasti ili oštećenja stvari prešao na naručitelja

Doplatak za djecu – dodatak za treće i četvrto rođeno dijete
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Pretpostavka za ostvarivanje prava na dodatak od 500,00 kuna, korištenje je prava na doplatak za troje i više djece, a ne sama činjenica rođenja trećeg i četvrtog djeteta

Mjesna nadležnost – javna nabava
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

U postupcima javne nabave mjesna nadležnost upravnog suda određuje se prema mjestu s kojim je povezano to pravno pitanje

Kazneno pravo – obvezna primjena blažeg zakona
Sud: Županijski sud Zagreb

SENTENCE

Odredba članka 313. KZ/11, kazneno djelo nadripisarstva, povoljnija je za počinitelja od one iz članka 310. stavak 1. KZ/97 istoga naziva, jer ne predviđa odgovornost počinitelja ako je pravna pomoć pružena bez naknade

Stjecanje prava vlasništva – derivativno stjecanje
Sud: Županijski sud Varaždin

SENTENCE

Univerzalni sukcesor ostaviteljice dužan je trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužitelja na nekretnini u svezi s kojom je tužitelj zaključio kupoprodajni ugovor s pravnom prednicom tuženika

Zamjenski tjedni odmor

Vi pitate - mi odgovaramo

Zamjenski tjedni odmor, prema Zakonu o radu, poslodavac je dužan radniku omogućiti odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju. Kako tumačiti dio odredbe »po okončanju razdoblja koje je proveo na radu« odnosno koliko dugo smije biti to razdoblje koje je radnik proveo na radu, bez da je koristio tjedni odmor? Je li to samo jedan tjedan ili može biti i dva, tri, četiri tjedna, koje radnik uzastopce radi bez prekida (dakle, bez dana odmora)?

Izdavanje platnog naloga

Vi pitate - mi odgovaramo

Hoće li sud odbaciti tužbu kojom se predlaže izdavanje platnog naloga tuženiku radi plaćanja dospjelog duga temeljenog na izdanom računu?

Lokalni službenici – trajanje tijeka raspolaganja

Vi pitate - mi odgovaramo

Teče li tijek raspolaganja lokalnom službeniku koji je privremeno nesposoban za rad, a oslobođen je rada tijekom raspolaganja?

Dobrovoljni mirovinski fondovi – pravo na mirovinu

Vi pitate - mi odgovaramo

S koliko se godina može ostvariti pravo na isplatu mirovine, kao član dobrovoljnog mirovinskog fonda?

Isključenje člana iz gospodarskog interesnog udruženja

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li moguće člana gospodarskog interesnog udruženja isključiti iz udruženja, a bez da se to učini putem suda?

Škole – zapošljavanje namještenika

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se u školi zaposliti na određeno vrijeme osoba kao zamjena za odsutnog namještenika zbog duljeg bolovanja, s obzirom na zabranu zapošljavanja navedenu u točki IV. Odluke Vlade Republike Hrvatske o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama (Nar. nov., br. 114/14), koja se odnosi na pomoćnotehničke poslove koje obavljaju namještenici (spremači, kuhari, domari itd.)

Ispunjenje obveze javne objave godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika

Vi pitate - mi odgovaramo

Kad se smatra da je poduzetnik ispunio obvezu javne objave svojih godišnjih financijskih izvještaja?

Filteri