Stručni članak

Zakon o doprinosima1 na jedinstveni način uredio je sva pitanja vezana uz doprinose kao što su: vrste doprinosa i stope za obračun, obveznik doprinosa, obveznik obračunavanja doprinosa, obveznik plaćanja doprinosa, osnovice za obračun i način njihova utvrđivanja, obveza i način obračunavanja, obveza plaćanja i rokovi za uplatu, obveza izvješćivanja, te druga pitanja vezana uz poslove prikupljanja doprinosa. Na 15. sjednici Hrvatskog sabora donesen je 25. studenoga 2014. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (u nastavku teksta: ZIDZOD). On sadržava niz novosti, a najbitnije su: oslobođenje obveza doprinosa na osnovicu za osobe mlađe od 30 godina života po osnovi ugovora o radu na neodređeno vrijeme, promjena načina utvrđivanja obveza doprinosa samostalnim obveznicima doprinosa. Osim toga, taj je Zakon donesen i radi: usklađenja s odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, uređenja pitanja obveze doprinosa prema drugom dohotku po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, novog načina normativnog uređenja postupka provedbe plaćanja doprinosa, te usklađenja odredaba o zastari prava na pokretanje prekršajnog postupka i zastari prava na naplatu novčanih kazni. Opširnije o tome pišu autori u ovom članku.

Stručni članak

U Informatoru, u broju 6334 od 19. studenoga 2014. objavljen je prvi dio članka o državnim potporama izuzetim od obveze prijave Europskoj komisiji dok je u Informatoru, u broju 6336 od 26. studenoga 2014. objavljen drugi dio članka u kojem smo obradili odredbe Uredbe Komisije, br. 651/2014, od 17. lipnja 2014., koje su se odnosile na niz novih kategorija potpora koje je moguće izuzeti od obveze prijave Europskoj komisiji. U ovom zadnjem, trećem, dijelu autorica se nastavlja baviti navedenom Uredbom Komisije, i to o posebnim uvjetima i drugim pravima za izuzeće određenih kategorija potpora.

Stručni članak

Predmet rasprave ove kolumne je tema o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba koja je ponovno aktualna u Republici Hrvatskoj. Institut odgovornosti pravnih osoba reguliran je Zakonom o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (Nar. nov., br. 151/03, 11/07, 45/11 i 143/12). Upravo se u ovom prvom nastavku raspravlja o pravnopovijesnom razvoju i teoretskoj podlozi za razmišljanje, trebamo li ponovno razmatrati svrhu i ure|enje kaznene odgovornosti pravnih osoba. Naime, nakon teškog navikavanja pravne prakse na kaznenopravnu odgovornost pravnih osoba, postavlja se pitanje odgovara li ta odgovornost zasadama suvremenog kaznenog prava. Na to pitanje odgovaramo u ovoj i sljedećoj kolumni, temeljem zakonskih odredaba i pravne prakse.

Stručni članak

U članku analiziramo i prikazujemo Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, br. U-III-5472/2012, od 4. travnja 2013., kojom je taj sud, u predmetu koji se odnosio na (ne)ovlašteno gospodarsko korištenje pomorskog dobra, jasno izrazio stajalište da bi pogreške ili propusti državnih tijela trebale ići u korist pogođenih osoba, osobito ako se time ne dovodi u pitanje kakav drugi suprotstavljeni privatni interes. Drugim riječima, rizik svake pogreške koju napravi državno tijelo, trebala bi snositi država, a propusti se ne smiju ispravljati na štetu dotičnog građanina.**

Stručni članak

Najosjetljivije pitanje problematike procesnoga parničnog instituta povrata u prijašnje stanje jest - opravdanost razloga koji su doveli do propuštanja radnje ili roka. Procjena opravdanosti trebala bi se kretati u granicama pravnog standarda, a njihovo postizanje otežava okolnost da odluke o povratu ne podliježu reviziji, pa ne dospijevaju do Vrhovnoga suda, koji bi mogao nivelirati praksu nižih sudova. Autor razmatra pitanje u svjetlu nekih slučajeva iz sudske prakse. Razmatra slučajeve iz sudske prakse rješavanja prijedloga za povrat u prijašnje stanje u parničnom postupku. Određujući zahtjev za restitucijom in integrum kao izvanredan pravni lijek sui generis, autor naglašava njegovu ulogu u funkciji ublažavanja prekluzijske strogosti. Zbog nedostupnosti revizije, sudske odluke o povratu u prijašnje stanje (u pravilu) ne dolaze pred Vrhovni sud, pa se otvara pitanje ujednačavanja sudske prakse, kao i nedostatka informiranosti o judikaturnom trendu kad je u pitanju ocjena opravdanosti razloga za restituciju. To pogoduje dvojbenim odlukama s dvojbenim obrazloženjima. Potreba za parničnom efikasnošću uvjetovala je normativno skraćivanje rokova pri korištenju toga pravnog sredstva. Istodobno je, barem u literaturi, zabilježena tendencija tolerantnijeg tretiranja propusta prekluzivnih rokova. Autor se kritički osvrće i na novu, strogu, procesnu odredbu, koja već jednokratan izostanak stranaka s ročišta sankcionira pretpostavljenim povlačenjem tužbe. Uz sustavnu nekonzistentnost, odredba svojom formulacijom otvara dvojbe i oko načina saniranja propusta izostanka s ročišta.

SENTENCE

Promjena vlasništva u tijeku postupka izmjene građevinske dozvole od utjecaja je na donošenje odluke o zahtjevu za izmjenu te dozvole

SENTENCE

Onaj tko unatoč protivljenju vlasnika i posjednika, i bez ikakvog pravnog temelja za to, samovlasno pristupi obradi njegove nekretnine s namjerom da za sebe zadrži ostvarenu korist od tog posla, nalazi se u pravnom položaju nepravog poslovođe bez naloga, kojem ne pripada pravo ni na naknadu nužnih ni korisnih troškova nastalih u obradi tuđe nekretnine

SENTENCE

Nema pravo na mjesečnu rentu zbog gubitka uzdržavanja osoba koja po osnovi obiteljske mirovine ostvaruje jednaka ili veća sredstva od iznosa koji bi za njezino uzdržavanje doprinosila poginula osoba, da je ostala na životu

Vi pitate - mi odgovaramo

Društvo je registrirano (d.o.o.), ali iz određenih razloga ne obavlja djelatnost i nema prometa. Je li društvo, u tom slučaju, obveznik poreza na tvrtku samim činom upisa u sudski registar?

Vi pitate - mi odgovaramo

Od kojeg trenutka teče rok za protuovrhu s obzirom na to da sud nije donio rješenje o dovršetku ovrhe?

Vi pitate - mi odgovaramo

Treba li upravni sud poništiti rješenje doneseno u upravnom postupku ako utvrdi da je u tom postupku bilo nedostataka, ali da nedostaci nisu utjecali na rješavanje upravne stvari?

Vi pitate - mi odgovaramo

Fizička osoba u svom dvorištu pokraj obiteljske kuće (koja ima građevinsku dozvolu), dakle na građevinskom zemljištu, želi izgraditi bazen od 30m2. U Pravilniku o jednostavnim građevinama navedeno je da za te građevine ne treba građevna dozvola, ali da se ti radovi moraju izvoditi u skladu s glavnim projektom, te da se mora prijaviti početak gradnje. Što to znači da se bazen mora izgraditi »u skladu s glavnim projektom«?