Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Stručni članci
×
03.12.2014.
Izmjene i dopune Zakona o doprinosima
Zakon o doprinosima1 na jedinstveni način uredio je sva pitanja vezana uz doprinose kao što su: vrste doprinosa i stope za obračun, obveznik doprinosa, obveznik obračunavanja doprinosa, obveznik plaćanja doprinosa, osnovice za obračun i način njihova utvrđivanja, obveza i način obračunavanja, obveza plaćanja i rokovi za uplatu, obveza izvješćivanja, te druga pitanja vezana uz poslove prikupljanja doprinosa. Na 15. sjednici Hrvatskog sabora donesen je 25. studenoga 2014. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (u nastavku teksta: ZIDZOD). On sadržava niz novosti, a najbitnije su: oslobođenje obveza doprinosa na osnovicu za osobe mlađe od 30 godina života po osnovi ugovora o radu na neodređeno vrijeme, promjena načina utvrđivanja obveza doprinosa samostalnim obveznicima doprinosa. Osim toga, taj je Zakon donesen i radi: usklađenja s odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, uređenja pitanja obveze doprinosa prema drugom dohotku po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, novog načina normativnog uređenja postupka provedbe plaćanja doprinosa, te usklađenja odredaba o zastari prava na pokretanje prekršajnog postupka i zastari prava na naplatu novčanih kazni. Opširnije o tome pišu autori u ovom članku.
1. Oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobe mlađe od 30 godina života
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stopa nezaposlenosti mladih u Republici Hrvatskoj u drugom kvartalu 2014. iznosila je 43,9%. Iako je u usporedbi s rujnom 2013. kad je stopa nezaposlenosti mladih iznosila 48,9% došlo do pada stope, Republika Hrvatska i dalje je u vrhu po stopi nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stopa nezaposlenosti mladih u Republici Hrvatskoj u drugom kvartalu 2014. iznosila je 43,9%. Iako je u usporedbi s rujnom 2013. kad je stopa nezaposlenosti mladih iznosila 48,9% došlo do pada stope, Republika Hrvatska i dalje je u vrhu po stopi nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji.
Da bi se dodatno smanjila stopa nezaposlenosti mladih i u što većoj mjeri osiguralo njihovo zapošljavanje na neodređeno vrijeme, potrebno je mjerama politike zapošljavanja potaknuti poslodavce da s tim osobama sklapaju ugovore o radu na neodređeno radno vrijeme. Jedna od mjera koja se namjerava provesti u skladu s odredbama ZIDZOD-a jest da su poslodavci koji zaposle mlade osobe oslobođeni obveze doprinosa na osnovici, i to u trajanju do pet godina.
Sukladno ZIDZOD-u, mladom osobom smatra se fizička osoba koju poslodavac po osnovi ugovora o radu, sklopljenim na neodređeno vrijeme, prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje te do dana početka osiguranja ima manje od 30 godina života, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem.
Poslodavac koji s mladom osobom sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme kroz razdoblje do pet godina dužan je obračunavati samo doprinose iz osnovice, i to kako slijedi:
U navedenom razdoblju do pet godina ne postoji obveza obračunavanja i plaćanja doprinosa na osnovicu, i to kako slijedi:
Odredbe o oslobođenju obveze doprinosa na osnovicu za mlade osobe do 30 godina života jednako bi se primjenjivale na osiguranike po osnovi radnog odnosa kao i na osiguranike po osnovi radnog odnosa - izaslane radnike.
Bitno je istaknuti da odredbama ZIDZOD-a radi korištenja ove olakšice nisu propisani nikakvi drugi uvjeti niti ograničenja, osim da:
- se ugovor o radu sklapa s osobom do 30 godina života,
- ugovor o radu mora biti sklopljen na neodređeno vrijeme,
- mlada osoba nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem.
Navedeno znači da će se ova olakšica moći koristiti i za mlade osobe koje ispunjavaju netom navedene uvjete i u slučajevima:
- kad se radi o osobama koje već imaju evidentiran staž u mirovinskom osiguranju ili su staž osiguranje ostvarile kod inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja;
- kad se radi o osobama koje su s istim poslodavcem imale ugovor o radu sklopljen na određeno radno vrijeme ili ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa;
- kad se radi o osobama za koje je već korištena olakšica u obliku oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu, sukladno odredbama Zakona o doprinosima ili Zakona o poticanju zapošljavanja.
2. Obveznici doprinosa za osobno osiguranje – promjena načina utvrđivanja obveza doprinosa
U skladu s trenutno važećim odredbama Zakona o doprinosima, osiguranicima koji su sami obveznici doprinosa za osobno osiguranje, a mjesečna osnovica im je propisana u stalnom mjesečnom iznosu kao umnožak iznosa prosječne plaće i propisanog koeficijenta, Porezna uprava rješenjem utvrđuje mjesečnu osnovicu i iznose doprinosa. Rješenje se donosi za svako obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu), a mjesečne obveze doprinosa utvrđene rješenjem konačna su obveza i vrijede do prestanka osiguranja, do promjene osnove osiguranja ili do prestanka obveze doprinosa u skladu s odredbama Zakona o doprinosima, a najdulje do posljednjeg dana u godini na koju se obveza odnosi.
S obzirom na to da je od 1. siječnja 2014. u primjeni Obrazac JOPPD koji služi kao jedinstveno izvješće kojim se na ekonomičan i djelotvoran način prikupljaju svi podaci o isplaćenim primicima i obvezi poreza na dohodak i doprinosa, ukazala se potreba da se i za osiguranike koji su obveznici doprinosa za osobno osiguranje razmotri drukčiji način utvrđivanja obveze doprinosa.
Tako je ZIDZOD-om regulirana promjena načina utvrđivanja obveza doprinosa, i to:
- osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje dohodak utvrđuju temeljem poslovnih knjiga same će utvrđivati osnovicu i iznose doprinosa i o tome podnositi izvješće na Obrascu JOPPD;
- osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu i ostalim osobama koje imaju profesionalni status obveza se utvrđuje rješenjem Porezne uprave koje će se izdavati po utvrđenom statusu u osiguranju i vrijedit će kroz čitavo razdoblje osiguranja;
- za pomorce - članove posade broda u međunarodnoj plovidbi uvodi se izdavanje rješenja po proteku poreznog razdoblja, a do izdavanja rješenja plaćat će predujam doprinosa u visini propisane mjesečne obveze doprinosa,
Za ostale osiguranike, koji su sami obveznici doprinosa za svoje osobno osiguranje vrijedi dosadašnji način utvrđivanja obveze doprinosa, odnosno obveza doprinosa utvrđuje se rješenjem koje se donosi za svako obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu) provedenu u osiguranju.
2.1. Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje dohodak utvrđuju temeljem poslovnih knjiga
Kao što je već navedeno za osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje dohodak utvrđuju temeljem poslovnih knjiga uvedena je obveza samoutvrđivanja doprinosa, pa će osiguranici po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti), sportaša, poljoprivrede i šumarstva te ostalih samostalnih djelatnosti, koji od obavljanja tih djelatnosti, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti, biti sami obveznici doprinosa te obveznici obračunavanja i obveznici plaćanja doprinosa za osobno osiguranje.
Isto tako, o vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi dužni su sastaviti obračunsku ispravu te sastaviti izvješće i dostaviti ga Poreznoj upravi.
Navedeno znači da Porezna uprava ovim kategorijama osiguranika neće više rješenjem utvrđivati mjesečne osnovice i iznose doprinosa i ta je obveza u cijelosti prešla na osiguranike, kao i obveza izvještavanja o utvrđenoj obvezi doprinosa.
S obzirom na to da je ministru financija dana ovlast da pravilnikom propiše način i rok te oblik i sadržaj izvješća, za očekivati je da će to pitanje biti uređeno o Pravilnika o porezu na dohodak, odnosno izvješće o mjesečnoj osnovici i iznosima doprinosa podnosit će se na Obrascu JOPPD.
O obrazloženju ZIDZOD-a ističe se da je predlagatelj Zakona imao na umu da je oko 65% osiguranika s osnove obavljanja samostalne djelatnosti koji od te djelatnosti utvrđuju dohodak već tijekom 2014. bilo dužno podnijeti Obrazac JOPPD, ili u statusu poslodavca ili u statusu druge osobe obveznika podnošenja izvješća, odnosno da je oko 80% osiguranika koristilo usluge sustava ePorezna.
Ostale odredbe o obvezi doprinosa za ovu kategoriju osiguranika, a koje se odnose na visinu mjesečne osnovice, stope za obračun doprinosa i dospijeće doprinosa na naplatu ostale su nepromijenjene.
S obzirom na to da se radi o potpuno novom načinu utvrđivanja obveze doprinosa, ZIDZOD-om se osigurava pravodobno upoznavanje tih osiguranika s propisanim obvezama, te im se omogućuje razdoblje prilagodbe da bi mogli pravodobno i točno ispunjavati obveze obračuna i to tako što je prijelaznim i završnim odredbama Zakona propisano da odredbe o samoutvrđivanju stupaju na snagu 1. siječnja 2016.
Navedeno znači da će se svim ovim osiguranicima mjesečna osnovica i iznosi doprinosa za 2015. utvrđivati rješenjem Porezne uprave.
2.2. Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu i ostale osobe koje imaju profesionalni status
Za pojedine kategorije osiguranika pojednostavnjen je postupak utvrđivanja obveze doprinosa. Tako će se po sljedećim osnovama osiguranja:
1. samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti porez plaćaju prema paušalnom dohotku i to:
1.1. djelatnost obrta te domaće radinosti i sporednog zanimanja,
1.2. djelatnost poljoprivrede i šumarstva,
2. djelatnost slobodnog zanimanja i to: novinari, samostalni umjetnici i sportaši - koji prema primicima od djelatnosti porez na dohodak plaćaju po odbitku,
3. član uprave trgovačkog društva i izvršni direktor trgovačkog društva i izvršni upravitelj zadruge,
4. svećenik i drugi članovi vjerske zajednice,
5. zaposlenje u inozemstvu kod međunarodnih organizacija, stranih poslodavaca i u institucijama Europske unije,
6. zaposlenje u tuzemstvu kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu koji nemaju registriranu podružnicu u tuzemstvu,
osiguranicima obveza doprinosa i nadalje utvrđivati rješenjem Porezne uprave, ali će se rješenje izdavati po utvrđenom statusu u osiguranju i vrijedit će do donošenja novog rješenja ili do promjene osnove osiguranja ili do prestanka osiguranja ili do prestanka obveze doprinosa, sukladno odredbi članka 221. stavak 2. Zakona o doprinosima.
Time će se izbjeći izdavanje rješenja za svako pojedino razdoblje (kalendarsku godinu) u kojoj je ta osoba imala status osiguranika.
Rješenje će se donositi na ime osiguranika - dužnika i sadržavat će najmanje sljedeće podatke:
- osnovu osiguranja;
- razdoblje na koje se obveza odnosi i to dan s kojim započinje teći obveza;
- odredbu o tome da je mjesečna osnovica umnožak iznosa prosječne plaće i propisanog koeficijenta te da se za svaku godinu provedenu u osiguranju primjenjuje mjesečna osnovica što je za tu godinu objavljuje ministar financija;
- naziv doprinosa i stope za obračun doprinosa;
- odredbu o mjesečnoj obvezi koja je razmjerna broju dana u osiguranju određenog mjeseca;
- naznaku dospijeća za uplatu dospjelih mjesečnih obveza;
- nalog dužniku da mjesečne obveze uplaćuje u propisanim rokovima dospijeća;
- uplatne račune i brojčane oznake (šifre) za uplatu dospjelih obveza;
- odredbu o važenju rješenja;
- odredbu o tome da se mjesečne obveze doprinosa što ih je obveznik dužan uplatiti smatraju konačnom obvezom;
- odredbu o obvezi plaćanja zatezne kamate ako se dospjela obveza ne uplati u propisanom roku dospijeća.
Ostale odredbe o obvezi doprinosa za tu kategoriju osiguranika, a koje se odnose na visinu mjesečne osnovice, stope za obračun doprinosa i dospijeće doprinosa na naplatu, ostale su nepromijenjene.
S obzirom na to da prema obrazloženju predlagatelja Zakona ova promjena ne iziskuje značajne tehničke prilagodbe u odnosu na dosadašnji način izdavanja rješenja, prijelaznim i završnim odredbama Zakona propisano je stupanje na snagu ovih odredaba s danom 1. siječnja 2015. Navedeno znači da bi se, u 2015. nova vrsta rješenja tiskala svim osiguranicima zatečenima u osiguranju na dan 1. siječnja 2015. kao i onim osiguranicima koji su status osiguranika po tim osnovama stekli od 1. siječnja 2015. pa nadalje.
2.3. Osiguranici s osnove pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi
Dosadašnja primjena odredaba Zakona o doprinosima kojima je uređeno pitanje obveze doprinosa za osiguranike s osnove pomorac - član posade broda u međunarodnoj plovidbi, ukazala je na potrebu izmjene načina utvrđivanja obveze doprinosa navedenim osiguranicima. Ove osiguranike karakteriziraju učestale promjene statusa u osiguranju kao i kratka razdoblja osiguranja te je u skladu s tim potrebno osigurati pravodobno evidentiranje obveze doprinosa, da bi im se čim prije omogućilo plaćanje doprinosa i ostvarivanje prava iz obveznih osiguranja.
U svezi s tom problematikom ZID- ZOD-om je predviđeno da se osiguranicima s osnove pomorac - član posade broda u međunarodnoj plovidbi ubuduće rješenja donose se po isteku godine za koju se obveza utvrđuje. Do donošenja, odnosno do izvršnosti rješenja kojim se utvrđuje obveza doprinosa t ćei osiguranici biti obvezatni plaćati predujam za svaku vrstu doprinosa u iznosu - umnošku iznosa mjesečne osnovice koju propisuje ministar nadležan za pomorstvo, sukladno posebnom propisu te propisane stope za obračun doprinosa. Mjesečni iznos predujma dospijevat će na naplatu u rokovima propisanim za uplatu doprinosa za tu osnovu osiguranja, odnosno do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, osim doprinosa za zaštitu zdravlja na radu koji dospijeva do 15. dana u mjesecu za prethodno tromjesečje.
Te odredbe trebale bi stupiti na snagu 1. siječnja 2016., što znači da se obveza doprinosa za 2015. ovoj kategoriji osiguranika treba utvrđivati prema odredbama propisanima važećim Zakona o doprinosima.
Potrebno je napomenuti da su ostale odredbe o obvezi doprinosa za ovu kategoriju osiguranika ostale nepromijenjene, odnosno doprinosi za mirovinska osiguranja, te doprinos za zdravstveno osiguranje i doprinos za osiguranje zaštite zdravlja na radu i nadalje će se obračunavati prema osnovicama propisanima za određena radna mjesta koju objavljuje ministar nadležan za pomorstvo. Isto tako za razdoblje provedeno na ukrcaju bit će obračunavane i obveze doprinosa za staž mirovinskog osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem.
2.4. Ostali osiguranici koji su obveznici doprinosa za osobno osiguranje
Za preostale osiguranike koji su obveznici doprinosa za osobno osiguranje zadržava se dosadašnji način utvrđivanja obveze doprinosa. Navedeno znači da će se osiguranicima po osnovama:
- poljoprivrednik upisan u upisnik kao nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te šumoposjednik i član njegova obiteljskog kućanstva,
- osiguranik po osnovi poljoprivrede,
- produženo mirovinsko osiguranje,
- osiguranik po osnovi mirovine ili invalidnine iz inozemstva,
- osoba koja zdravstveno osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi,
- član obitelji osobe zaposlene u inozemstvu,
- stranac,
- član obitelji stranca,
obveza doprinosa i nadalje utvrđivati rješenjem Porezne uprave koje će se donositi za svako obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu), a mjesečne obveze doprinosa utvrđene rješenjem i nadalje će vrijediti do prestanka osiguranja, do promjene osnove osiguranja ili do prestanka obveze doprinosa, a najdulje do posljednjeg dana u godini na koju se obveza odnosi.
2.5. Obveza doprinosa s osnove obavljanja druge djelatnosti
Druga djelatnost je samostalna djelatnost koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja. U skladu s trenutno važećim odredbama Zakona o doprinosima, obveza doprinosa s osnove druge djelatnosti obračunava se prema godišnjoj osnovici, odnosno:
- za obveznike koji, prema propisima o porezu na dohodak, od druge djelatnosti utvrđuju dohodak, osnovica za obračun doprinosa jest dohodak ostvaren u poreznom razdoblju - razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka,
- za obveznike koji, prema propisima o porezu na dobit od druge djelatnosti utvrđuju dobit, osnovica za obračun doprinosa jest dobit ostvarena u poreznom razdoblju - razlika prihoda i rashoda,
- za obveznike koji, prema propisima o porezu na dohodak, od druge djelatnosti porez na dohodak plaćaju prema paušalnom dohotku - jest paušalni dohodak utvrđen za isto razdoblje prema propisima o porezu na dohodak.
Obveza doprinosa utvrđuje se rješenjem Porezne uprave koje se donosi po isteku godine na koju se odnosi, a dospijeva na naplatu u roku od 15. dana od dana uručenja rješenja obvezniku.
ZIDZOD-om je promijenjen način utvrđivanja obveze doprinosa prema godišnjoj osnovici temeljem obavljanja druge djelatnosti za obveznike koji, prema propisima o porezu na dohodak, od druge djelatnosti utvrđuju dohodak i za obveznike koji, prema propisima o porezu na dobit od druge djelatnosti utvrđuju dobit.
Ti obveznici doprinosa, sami su, prema ZIDZOD-u, obvezatni obračunati obvezu doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti. O vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznici obračunavanja obvezatni su sastaviti obračunsku ispravu i izvješće te dostaviti ga Poreznoj upravi. ZIDZOD-om je predviđeno da način i rok te oblik i sadržaj izvješća pravilnikom propiše ministar financija.
Godišnja obveza doprinosa obvezniku koji od druge djelatnosti utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti dospijevala bi na naplatu s danom podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak, sukladno propisima o porezu na dohodak, a godišnja obveza doprinosa obvezniku koji od druge djelatnosti utvrđuje dobit dospijeva na naplatu s danom podnošenja godišnje prijave poreza na dobit, sukladno propisima o porezu na dobit.
Predviđeno je da odredbe kojima se mijenja način utvrđivanja obveze doprinosa stupe na snagu 1. siječnja 2015. S obzirom na to da se obveza doprinosa uvijek utvrđuje prema propisima važećima za razdoblje na koje se obveza odnosi, navedeno znači da će se:
- obveza doprinosa prema godišnjoj osnovici za 2014., koja se ima obračunati u 2015., obračunavati prema propisima važećima za 2014., odnosno tu obvezu će rješenjem u 2015. utvrditi Porezna uprava,
- obveza doprinosa prema godišnjoj osnovici za 2015., koja se ima obračunati u 2016., obračunavati prema propisima važećima za 2015., odnosno ovu će obvezu u 2016. biti dužni obračunati sami obveznici doprinosa.
Za obveznike koji, prema propisima o porezu na dohodak, od druge djelatnosti porez na dohodak plaćaju prema paušalnom dohotku zadržao bi se dosadašnji način utvrđivanja obveze doprinosa, pa bi im iznos godišnje osnovice, vrste i godišnje iznose doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi i nadalje utvrđivala Porezna uprava rješenjem.
3. Usklađenje odredaba Zakona o doprinosima s odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom
Dana 1. siječnja 2015. na snagu stupaju odredbe Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 157/13), kojima se ukida obveza posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom koji se prema odredbama prijašnjeg Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom2 plaćao po stopi od 0,1% ili 0,2%, a uvodi se obveza plaćanja novčane naknade u slučaju neispunjenja kvota propisanih za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Navedeno znači da će poslodavci kojima je propisana obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, ako je ne ispune biti obveznici novčane naknade te obveznici obračunavanja i plaćanja novčane naknade. Osnovica za obračun novčane naknade jest umnožak broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposliti i iznosa minimalne plaće za razdoblje na koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava se po stopi od 30 %. Novčana naknada se obračunava i dospijeva na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Odredbama trenutno važećeg Zakona o doprinosima propisano je da poslodavci - obveznici posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, obvezu doprinosa za zapošljavanje obračunavaju po sniženoj stopi od 1,6% umjesto po stopi od 1,7%. S obzirom na to da se odredbama posebnog propisa od 1. siječnja 2015. ukida obveza posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, odredbe Zakona o doprinosima potrebno je uskladiti s ovim izmjenama, odnosno za sve poslodavce propisati primjenu jedinstvene stope od 1,7% za obračun doprinosa za zapošljavanje.
4. Novi način normativnog uređenja postupka provedbe plaćanja doprinosa
Odredbom članka 248.b Zakona o doprinosima dana je ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom može propisati način provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici i subjekte provedbe plaćanja doprinosa, utvrđenih sukladno odredbama za osiguranika po osnovi radnog odnosa, osiguranika po osnovi izabranih ili imenovanih osoba, za osiguranika po osnovi radnog odnosa -
izaslanog radnika te za osiguranika po osnovi stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Tom uredbom Vlada propisuje i obveznike izvješćivanja, način, rok, te oblik i sadržaj izvješća o podnesenim nalozima za plaćanje doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici.
U skladu s navedenom ovlasti Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa3 (u nastavku teksta: Uredba), te je odredbama Uredbe uređeno sljedeće:
- obvezatni elementi »poziva na broj zaduženja« pri ispunjavanju naloga za isplatu plaće za sve poslodavce, a služi da bi se moglo kvalitetno i sustavno pratiti isplata plaće, odnosno uplata doprinosa,
- uvedena su ograničenja i posebno praćenja za poslodavce koji ne uplaćuju doprinose,
- propisana je obveza bankama o odbijanju naloga za isplatu plaće ako poslodavci koji ne uplaćuje doprinose istodobno nisu predali i naloge za uplatu doprinosa ili se oni ne mogu u cijelosti provesti, te izvješćivanje Porezne uprave o svim provedenim i neprovedenim (odbijenim) nalozima za isplatu plaće.
Osnovni cilj donošenja Uredbe jest spriječiti isplatu plaće bez plaćanja doprinosa, koji su sastavni dio plaće, odnosno pravo radnika iz radnog odnosa te služe za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i osiguranja za slučaj nezaposlenosti.
Uzimajući u obzir važnost Uredbe kao i rezultate koje je njezina primjena do sada polučila, ukazala se potreba da se osnovna pitanja koja su do sada bila uređena odredbama Uredbe, urede samim Zakonom o doprinosima, čime bi se osigurali još djelotvorniji mehanizmi za sprječavanje isplate plaće bez plaćanja doprinosa, što je bio i osnovni cilj donošenja Uredbe.
U skladu s navedenim predloženo je da se u Zakon o doprinosima ugrade odredbe, kojima će se na istovjetan način, kao što je to do sada bilo uređeno Uredbom, propisati:
- pojam poslodavca koji ne uplaćuje doprinose,
- obvezu navođenja propisanih elemenata na nalozima za plaćanje za isplatu plać,
- obvezu poslodavca koji ne uplaćuje doprinose da u istu banku istodobno preda naloge za plaćanje za isplatu plaće i naloge za plaćanje za uplatu doprinosa,
- obvezu banke da odbije provođenje naloga za plaćanje za isplatu plaće ako poslodavac koji ne uplaćuje doprinose, istodobno uz naloge za plaćanje za isplatu plaće nije predao i naloge za plaćanje za uplatu doprinosa ili se oni ne mogu u cijelosti provesti, te ako nalog ne sadržava sve propisane elemente,
- obvezu banke i Financijske agencije da podnesu izvješća o odbijenim i provedenim nalozima za plaćanje za isplatu plaće,
- ovlast Poreznoj upravi da odredi mjere osiguranja naplate protiv poslodavaca koji ne podnesu Obrazac JOPPD na kojemu je iskazana mjesečna obveza doprinosa za svakog pojedinog radnika.
Osim navedenog predlaže se ovlastiti ministra financija da pravilnikom propiše sadržaj obvezatnih elemenata na nalozima za plaćanje za isplatu plaće, odnosno za isplatu primitka prema kojima se utvrđuje obveza doprinosa, slučajeve u kojima banka može provesti naloge za plaćanje za isplatu plaće ako nisu dostavljeni pojedini nalozi za plaćanje za uplatu doprinosa, postupak određivanja mjera osiguranja naplate te ostale postupke koji se odnose na provedbu plaćanja doprinosa.
5. Ostale izmjene i dopune
5.1. Uređenje pitanja obveze doprinosa prema drugom dohotku po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena
Sukladno odredbi članka 63. Zakona o porezu na dohodak,4 Porezna uprava dužna je dohodak po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i drugog dohotka, a i druge neoporezive primitke i potraživanja, uspoređivati s podacima o nabavljenoj nepokretnoj, pokretnoj i drugoj imovini te drugim izdacima fizičkih osoba i njihovim obvezama tijekom poreznog razdoblja.
Sukladno odredbi članka 63. Zakona o porezu na dohodak,4 Porezna uprava dužna je dohodak po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i drugog dohotka, a i druge neoporezive primitke i potraživanja, uspoređivati s podacima o nabavljenoj nepokretnoj, pokretnoj i drugoj imovini te drugim izdacima fizičkih osoba i njihovim obvezama tijekom poreznog razdoblja.
Ako se utvrdi da izvori za imovinu fizičkih osoba nisu dokazani, dana je ovlast Poreznoj upravi da utvrdi dohodak po toj osnovi, kao razliku između vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje, a taj dohodak pripisuje se ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i drugom dohotku u poreznom razdoblju u kojemu je taj dohodak utvrđen i oporezuje prema propisima koji važe u tom poreznom razdoblju.
Osim obveze poreza na dohodak potrebno je obračunati i obvezu doprinosa i to na način propisan za onaj izvor dohotka kojemu se utvrđeni dohodak pripisuje.
S obzirom na to da je Hrvatski sabor donio Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, kojim je, između ostalog, propisano da se razlika vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je ta imovina stečena smatra drugim dohotkom, pa je za te slučajeve bilo potrebno urediti pitanje obveze doprinosa.
ZIDZOD-om uređen je način da se u Zakon o doprinosima dodaju odredbe prema kojima se u slučajevima kad je utvrđen drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, neće utvrđivati obveza doprinosa temeljem koje bi se ostvarivala prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
5.2. Usklađenje odredaba o zastari prava na pokretanje prekršajnog postupka i zastari prava na naplatu novčanih kazni
Odredbom članka 229. važećeg Zakona o doprinosima propisano je, između ostalog, da pravo na pokretanje prekršajnog postupka i pravo na naplatu novčanih kazni zastarijeva za pet godina, računajući od dana kad je zastara prvi put počela teći, dok je člankom 230. istog Zakona propisano da apsolutni rok zastare prava na pokretanje prekršajnog postupka i prava na naplatu novčanih kazni nastupa za deset godina, računajući od dana kad je zastara počela prvi put teći.
S obzirom na to da je pitanje zastare prava na pokretanje prekršajnog postupka i pitanje zastare prava na naplatu novčanih kazni potrebno urediti na jedinstven način za sve porezne prekršaje, Zakonom se predviđa brisanje ovih odredaba te bi se na ova pitanja, sukladno odredbi članka 235. Zakona o doprinosima i članka 94. stavak 11. Općega poreznog zakona.5 primjenjivale odredbe Prekršajnog zakona6.
1 Nar. nov., br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13 i 41/14.
2 Nar. nov., br. 143/02 i 33/05.
3 Nar. nov., br. 49/12 i 31/14.
4 Nar. nov., br. 177/04–148/13.
5 Nar. nov., br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13.
6 Nar. nov., br. 107/07, 39/13 i 157/13.
1 Nar. nov., br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13 i 41/14.
2 Nar. nov., br. 143/02 i 33/05.
3 Nar. nov., br. 49/12 i 31/14.
4 Nar. nov., br. 177/04–148/13.
5 Nar. nov., br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13.
6 Nar. nov., br. 107/07, 39/13 i 157/13.
