List Informator
UVODNIK
O pitanju zašto u hrvatski Ustav treba ugraditi temeljna načela izbornog sustava
Autor u članku piše o razlozima koji idu u prilog konstitucionalizacije temeljnih načela izbornog sustava, polazeći od dvije važne premise - da je izborni sustav jedan od najvažnijih ustavnih izbora i da je njegovo reguliranje putem zakona često obilježeno negativnim izbornim inženjeringom, kojim pojedini politički sudionici, u pravilu, vladajuće stranke ili koalicije, nastoje promjenom pravila izbornog natjecanja polučiti korist u smislu povoljnijeg izbornog rezultata. Istovremeno iznosi svoje mišljenje i prijedloge o tome zašto u Ustav Republike Hrvatske treba ugraditi temeljna načela izbornoga zakona.
Autor: prof. dr. sc. Robert Podolnjak, profesor na Katedri za Ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Sadržaj
Stručni članak
Autor u članku piše o razlozima koji idu u prilog konstitucionalizacije temeljnih načela izbornog sustava, polazeći od dvije važne premise - da je izborni sustav jedan od najvažnijih ustavnih izbora i da je njegovo reguliranje putem zakona često obilježeno negativnim izbornim inženjeringom, kojim pojedini politički sudionici, u pravilu, vladajuće stranke ili koalicije, nastoje promjenom pravila izbornog natjecanja polučiti korist u smislu povoljnijeg izbornog rezultata. Istovremeno iznosi svoje mišljenje i prijedloge o tome zašto u Ustav Republike Hrvatske treba ugraditi temeljna načela izbornoga zakona.
Stručni članak
Za odobrenje, nadzor i povrat potpora koje dodjeljuju zemlje članice Europske unije, nadležna je Europska komisija, no određene kategorije potpora, pod uvjetima određenim u pojedinim uredbama, odlukama Europske komisije i sl. izuzete su od obveze prijave Europskoj komisiji odnosno za dodjelu tih potpora nije potrebno odobrenje Europske komisije. Cilj ovog članka je upoznavanje s uredbama koje sadržavaju kategorije potpore i uvjete koji moraju biti ispunjeni da bi te kategorije potpore bile izuzete od obveze prijave Europskoj komisiji, počevši od pravnog temelja koji Europsku komisiju ovlašćuje na donošenje takvih uredaba.
Stručni članak
Prigodom obavljanja registrirane gospodarske djelatnosti pravne i fizičke osobe često griješe u popunjavanju naloga za plaćanje poreza i doprinosa te drugih javnih davanja, upisivanjem pogrešnog broja računa primatelja, modela uplate, OIB-a ili brojčane oznake vrste prihoda. Na taj način uplaćena sredstva mogu biti usmjerena na pogrešan račun proračuna ili uplatni račun, čime porezna obveza nije podmirena ili je neki drugi javni prihod preplaćen. Zbog toga je sudionicima u platnom prometu u interesu da pri uplati javnih davanja, odmah po otkrivanju pogreške, podnesu zahtjev za povrat sredstava nadležnoj ispostavi Porezne uprave s kojom su dužni kontinuirano usklađivati svoja knjigovodstvena stanja. Zahtjevi za povrat pogrešno uplaćenih javnih davanja podnose se i drugim tijelima i institucijama koji su određeni Naredbom o uplatnim računima (Nar. nov., br. 17/14–40/14). O svemu tome opširnije u nastavku teksta.
Stručni članak
Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Nar. nov., br. 94/13), 30. srpnja 2013., te potom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Nar. nov., br. 139/13), 28. studenog 2013., nastupile su određene promjene u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, vezane uz znanstvena zvanja, o čemu autorica članka podrobno piše u ovom članku.
Stručni članak
U Informatoru, broj 6323 od 11. listopada 2014. objavili smo prvi dio članka, a u Informatoru, broj 6332 od 12. studenoga 2014. drugi dio članka o koneksitetu ostvarenja vindikacijskog zahtjeva na nekretnini i tzv. prava na poštovanje doma iz članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U ovom broju dovršavamo temu pišući o predmetima Europskog suda za ljudska prava radi prisilnog ostvarenja tražbine ovrhom na nekretnini.
Stručni članak
U članku razmatramo temeljna prava i obveze koji proizlaze iz ugovora o doživotnom uzdržavanju. Poseban naglasak stavljen je na neka zanimljiva pitanja koja se javljaju u interpretaciji pravnih normi koje reguliraju taj ugovor. Donosimo i odgovarajuću sudsku praksu.
SENTENCE
Kada je protiv okrivljenika okončan postupak pred Službeničkim sudom zbog teže povrede dužnosti takva odluka ne predstavlja zapreku za vođenje kaznenog postupka o istoj stvari
SENTENCE
Nepostupanje po tužiteljevu nalogu za prijenos novčanih sredstava s tužiteljeva računa na račun treće osobe nema za posljedicu tuženikovu obvezu plaćanja zakonskih zateznih kamata, već bi u slučaju tuženikove odgovornosti za nepostupanje po nalogu tužitelj imao pravo na naknadu štete
SENTENCE
Pravni interes za izdavanje lokacijske dozvole ima stranka koja ima realnu hipotetsku mogućnost sagraditi građevinu za koju traži lokacijsku dozvolu
SENTENCE
Nema pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka osoba koja do pravomoćnosti odluke čije se ponavljanje traži nije sudjelovala u postupku kao stranka, ili kao umješač, niti je tijekom postupka prijavila miješanje u toj parnici.
Vi pitate - mi odgovaramo
Je li formalnopravno dopušteno da se u postupku javne nabave na poziv za nadmetanje javlja većinski vlasnik više društava kao samostalni ponuditelj, a da se, pritom, u svrhu dokazivanja da ispunjava natječajne uvjete na temelju ugovora o poslovnoj suradnji koristi dokazima financijske, tehničke i stručne sposobnosti pojedinih članova grupe ili je nužno formiranje zajednice ponuditelja?
Vi pitate - mi odgovaramo
Grad iz određenih razloga nije bio u mogućnosti ispostavljati račune za zakup poslovnog prostora za jedan dio proteklog mjeseca u obračunskom razdoblju. Može li grad porez na dodanu vrijednost u jednom računu obračunati za dio proteklog mjeseca i cijeli tekući mjesec?
Vi pitate - mi odgovaramo
Kod dokazivanja nepostojanja razloga isključenja iz članka 68. Zakona o javnoj nabavi, koje dokumente nije ovlašten potpisati prokurist, a koje dokumente može potpisati?
Vi pitate - mi odgovaramo
Kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, ali djeluje više sindikata. Tko će obnašati funkciju radničkog vijeća ako između sindikata nema sporazuma o tome koji će sindikalni povjerenici imati ta prava i obveze?