Informator broj 6326 od 22. listopada 2014.

UVODNIK

Jesmo li spremni za izazove Europskog prava okoliša?

Znanstveno vijeće HAZU za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, pod predsjedanjem akademika Jakše Barbića, održat će 23. listopada Okrugli stol pod nazivom »Upravnopravna zaštita okoliša - gdje smo bili, a gdje smo sada?« na kojem će izlagati prof. dr. sc. Dragan Medvedović, prof. dr. sc. Jasna Omejec, predsjednica Ustavnog suda Republike Hrvatske, doc. dr. sc. Lana Ofak i doc. dr. sc. Frane Staničić, Katedra za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U najavi tog značajnog skupa o zaštiti okoliša donosimo dio izlaganja održanog na 187. tribini Kluba pravnika Grada Zagreba, dr. sc. Lana Ofak, docentice na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autorica se u ovom tekstu bavi analizom i utjecajima izazova Europe na upravnopravnu zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj.
Autor: doc. dr. sc. Lana Ofak, docentica na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Sadržaj

Jesmo li spremni za izazove Europskog prava okoliša?
Autor: Lana Ofak

Stručni članak

Znanstveno vijeće HAZU za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, pod predsjedanjem akademika Jakše Barbića, održat će 23. listopada Okrugli stol pod nazivom »Upravnopravna zaštita okoliša - gdje smo bili, a gdje smo sada?« na kojem će izlagati prof. dr. sc. Dragan Medvedović, prof. dr. sc. Jasna Omejec, predsjednica Ustavnog suda Republike Hrvatske, doc. dr. sc. Lana Ofak i doc. dr. sc. Frane Staničić, Katedra za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U najavi tog značajnog skupa o zaštiti okoliša donosimo dio izlaganja održanog na 187. tribini Kluba pravnika Grada Zagreba, dr. sc. Lana Ofak, docentice na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autorica se u ovom tekstu bavi analizom i utjecajima izazova Europe na upravnopravnu zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj.

Zdravstveno osiguranje članova obitelji državljana drugih država članica Europske unije zaposlenih u Republici Hrvatskoj
Autor: Renata Turčinov

Stručni članak

Postavši novom članicom Europske unije, Republika Hrvatska obvezala se primjenjivati europske pravne propise koji se odnose na koordinaciju sustava socijalne sigurnosti. Ti propisi su Uredba, br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti te Uredba, br. 987/2009 od 16. rujna 2009. kojom se utvrđuje postupak provedbe Uredbe, br. 883/2004. Prema tim propisima, na pojedinu osobu može se primijeniti zakonodavstvo samo jedne države članice pa, stoga, osoba može biti i zdravstveno osigurana samo u jednoj državi članici. Pitanje kako će se regulirati zdravstveno osiguranje članovima obitelji aktivnog osiguranika koji je državljanin druge države članice Europske unije, a zaposlen je u Republici Hrvatskoj, ovisi o tome koje će se zakonodavstvo države članice primijeniti na aktivnog osiguranika, gdje članovi obitelji imaju prebivalište, te mogu li se smatrati članovima obitelji prema zakonodavstvu države prebivališta. U članku ukazujemo na način reguliranja zdravstvenog osiguranja članova obitelji državljana druge države članice Europske unije, odnosno Europskog ekonomskog prostora, zaposlenog u Republici Hrvatskoj, te različitosti koje postoje ovisno o tome borave li članovi obitelji u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici.

Određena pitanja u svezi sa Zakonom o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom
Autori: Danijela Romić Željka Vajda Halak

Stručni članak

U Informatoru, broj 6324 od 15. listopada 2014. objavili smo prvi dio teksta članka o određenim pitanjima u svezi sa Zakonom o upravljanju državnom imovinom (Nar. nov., br. 94/13). U ovom broju dovršavamo temu, pišući od upravljanju strateškim trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, Strategiji upravljanja državnom imovinom te ustrojavanju Registra državne imovine.

Snižene stope PDV-a u Europskoj uniji
Autor: Nikola Mijatović

Stručni članak

Smjernica o PDV-u 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. (Council Directive 2006/112/EC of 28 November 2006 on the common system of value added tax, objavljena u Službenom listu L 347, 11. prosinca 2006.), u člancima 93.-130., kao i u Dodatku III., opisuje pravne okvire za primjenu stopa PDV-a u državama članicama. Praksa propisivanja stopa PDV-a u državama članicama značajno se razlikuje, jer države članice koriste neke od mogućnosti sadržane u tim pravnim okvirima. Naime, iako su osnovna pravila jednostavna, isporuka dobara i pružanje usluga načelno podliježu redovitoj poreznoj stopi od najmanje 15%. Međutim, države članice mogu primjenjivati i jednu, do najviše dvije snižene porezne stope od najmanje 5% na određena dobra i usluge. Zahvaljujući brojnim izuzecima, u većini država članica u primjeni su vrlo složene strukture poreznih stopa. O pravnoj osnovi usklađivanja stopa PDV-a te o važećoj regulativi visine poreznih stopa u EU, opširno piše autor u ovom članku.

O komunalnom doprinosu kao javnom davanju
Autor: Desanka Sarvan

Stručni članak

U ovom članku autorica piše o komunalnom doprinosu kao specifičnom javnom davanju i prihodu proračuna jedinica lokalne samouprave. U Republici Hrvatskoj uređenje instituta komunalnog doprinosa uređeno je temeljnim propisom Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 36/95, 109/95 - Uredba, 21/96 - Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - proč. tekst, 82/04, 110/04 - Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12, 94/13 i 153/13) i mnogim drugim propisima u određenim područjima. Stoga autorica raspravlja o pravnoj prirodi komunalnog doprinosa prema propisima i sudskoj praksi. Članak objavljujemo u dva dijela.

Upravljanje faktoring-društvom
Autor: Dragan Zlatović

Stručni članak

Područje poslova faktoringa te osnivanje, rad i prestanak faktoring-društva regulirani su Zakonom o faktoringu (Nar. nov., br. 94/14) kao posebnim zakonom. U članku prikazujemo i analiziramo statusne odredbe toga Zakona, i to one koje se odnose na ustroj i upravljanje faktoring-društvom.

Kazneni postupak – apsolutno bitne povrede
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Zabrana reformatio in peius odnosi se na sigurnosne mjere

Parnični postupak – revizija protiv presude
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

U sporu za uzdržavanje bračnog druga, dopuštenost revizije ocjenjuje se prema vrijednosti predmeta spora

Protuzakonito donošenje presude na temelju priznanja
Sud: Županijski sud Bjelovar

SENTENCE

Tuženikovo priznanje tužbenog zahtjeva za utvrđenje stjecanja prava vlasništva nekretnine dosjelošću, a na toj nekretnini je, prema njegovim navodima, pravo vlasništvo stekla druga osoba - Republika Hrvatska - je nedopušteno raspolaganje pa ako sud na temelju priznanja donese presudu, čini apsolutno bitnu povredu postupka

Ugovor o darovanju – opoziv darovanja
Sud: Županijski sud Varaždin

SENTENCE

Nakon što je ugovor o darovanju nekretnine opozvan darovane nekretnine ulaze u ostavinu darodavca koji je umro

PDV na energetsko certificiranje zgrade

Vi pitate - mi odgovaramo

i Grad je upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost i obavio je energetsko certificiranje svoje zgrade. Smatra li se energetsko certificiranje zgrade građevinskom uslugom na koju je grad bio u obvezi platiti porez na dodanu vrijednost?

Upravni postupak – šutnja uprave

Vi pitate - mi odgovaramo

Koji postupak provodi nadležno drugostupanjsko tijelo u povodu žalbe zbog toga što prvostupanjsko tijelo na zahtjev stranke nije riješilo žalbom u zakonskom roku?

Nadležnost za suzbijanje nezakonite trgovine na javnim i drugim površinama

Vi pitate - mi odgovaramo

Zadnjih godina na području općine susrećemo se s pojavom bespravne prodaje različitih proizvoda sumnjivog podrijetla - mirisi, naočale, stolnjaci … i usluga - ugovaranje turističkih izleta, na javnim i drugim površinama. Neosporna je nadležnost komunalnogredarstva za nadzor javnih površina. Ali, u praksi, da bi komunalni redar obavljao svoje ovlasti, morao bi upotrebljavati silu, jer se prodavači odbijaju identificirati, maknu se dok je komunalni redar u blizini, pa kad ode, vrate se sa svojom raznovrsnom ponudom i tako unedogled. Kako učinkovito djelovati da bismo opisanu prodaju iskorijenili? Može li i koliko u takvim slučajevima pomoći angažiranje zaštitara

Zastara – Prekršajni zakon

Vi pitate - mi odgovaramo

Zastarijeva li prekršaj počinjen prije stupanja na snagu posljednjih Izmjena i dopuna Prekršajnog zakona u roku četiri godine ili u roku koji je bio propisan u trenutku počinjenja prekršaja?

Filteri