Stručni članak

Autor u članku ukratko opisuje sustav vođenja postupka i izricanja upravno-kaznenih mjera za zlouporabe tržišta pred Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja. Taj se sustav analizira iz motrišta pozitivnog kaznenog prava u širem smislu (što obuhvaća kaznena djela i prekršaje) i zahtjeva koje pred zakonodavca postavlja Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (čl. 6.). Naime, donošenje Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća 596/2014 od 16. travnja 2014. (Uredba o zlouporabi tržišta) prigoda je za promišljanje i analizu postojećeg sustava i razmatranje njegove usklađenosti sa zahtjevima postavljenim za zaštitu temeljnih prava zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe, Poveljom o temeljnim pravima i Ustavom Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr., 76/10, 85/10 - proč. tekst i 5/14 - Odluka USRH).

Stručni članak

U upravnom postupku stranke i javnopravna tijela, u pravilu, komuniciraju podnescima stranaka i aktima koje javnopravna tijela odnosno njihove ovlaštene službene osobe donose u povodu tih podnesaka. Zakonom o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09) propisana su načela i pravila kojima se uređuje način postupanja s podnescima stranaka u upravnom postupku. Službene osobe javnopravnih tijela u praksi često se ne pridržavaju tih odredaba ZUP-a, a pojedinim materijalnim zakonima, protivno temeljnim odredbama ZUP-a, isključuje se primjena tih i drugih odredaba toga Zakona na štetu samih stranaka, čime se, osim temeljnih odredaba ZUP-a, vrijeđaju i temeljna ustavna prava, osobito pravo na žalbu1. O primjeni odredaba ZUP-a kojima se uređuju pravila postupanja s podnescima stranaka u upravnom postupku i dvojbama u praksi, piše ŠTEFANIJA KASABAŠIĆ, dipl. iur., iz Zagreba. Istovremeno u članku donosimo i ogledne primjere Zaključka i Rješenja u primjeni članka 73. ZUP-a koji mogu biti samo ako jedno od mogućih načina u izradi ove vrste akata. Članak ćemo objaviti u dva nastavka.

Stručni članak

Načelo1 je temeljno pravilo, rukovodeća ideja koja postoji općenito u zakonodavstvu. Često se s pomoću općih pravnih načela obavljaju korekcije pravnih odnosa tamo gdje se nailazi na nedostatak normiranosti odnosno tamo gdje bi formalna primjena pravnih normi dovela do nepravednih rezultata. Sukladno tome, i porezni je postupak poseban oblik upravnog postupka uređen pravnim pravilima koja imaju svoja načela. Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13 - u nastavku teksta: OPZ) poseban je postupovni zakon, koji se u poreznom postupku primjenjuje kao lex specialis u odnosu na Zakon o općem upravnom postupku2, kao opći postupovni zakon. Odredbe ZUP-a primjenjuju se na području poreznog postupka supsidijarno samo na ona pitanja koja nisu riješena OPZ-om, koji se primjenjuje kao osnovni postupovni zakon. Navedeno znači da se u poreznom postupku primarno primjenjuje OPZ, a da se odredbe ZUP-a primjenjuju samo ako OPZ-om nije drukčije propisano, što je u skladu s odredbom članka 4. OPZ-a. OPZ utvrđuje skup načela oporezivanja, koja su propisana u odredbama članaka 5.-11. ovog Zakona, o čemu autorica piše u članku.

Stručni članak

Minimalna plaća u Republici Hrvatskoj pravo je zajamčeno i razrađeno Zakonom o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 39/13), a njezin iznos za 2014. određen je Uredbom o visini minimalne plaće (Nar. nov., br. 156/13), koji za rad u punom radnom vremenu iznosi 3.017,61 kuna bruto. Autor ovim člankom analizira sadašnje uređenje i kriterije za određivanje iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj, s tim da daje i određene prijedloge de lege ferenda.

Stručni članak

Nakon nešto više od godine dana, otkako je na snazi podzakonski propis kojim je za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i za državu uređen otpis ili djelomičan otpis potraživanja te odgoda plaćanja i obročna otplata duga, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 30. srpnja 2014. donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja1. Uredba je stupila na snagu 8. kolovoza 2014., a objavljena je u Narodnim novinama, broj 94 iz 2014. Predmet Uredbe i nadalje su nejavna davanja i naknada za koncesije budući da su navedena pitanja za javna davanja uređena Općim poreznim zakonom. Izmjene i dopune Uredbe iz 2013. predložene su ponajprije da bi se kriteriji otpisa potraživanja za fizičke osobe izmijenili tako da su povoljniji za podnositelje zahtjeva te da bi se tako pomoglo fizičkim i pravim osobama u podmirivanju njihovih dugova s osnove nejavnih davanja prema državi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u uvjetima gospodarske krize. Osim toga, cilj je i jasnije definirati na koja se od potraživanja odredbe Uredbe ne odnose da bi se izbjegle dvojbe prilikom primjene. U nastavku teksta podrobnije ćemo razmotriti koje su sve odredbe izmijenjene pa bi trebalo biti jasnije kako će sada izgledati postupak odgode plaćanja, obročne otplate duga, te prodaje, otpisa ili djelomičnog otpisa potraživanja države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Stručni članak

Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14 - Odluka USRH), u članku 18. stavak 3. propisuje da se Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kn odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kn. Zakon propisuje da pitanja nabave do tih vrijednosti uređuje naručitelj svojim aktom. U članku autor obrađuje pitanja dopuštenosti izjavljivanja žalbe, tj. pravne zaštite, zatim provedbe nadzora sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi i Uredbi o nadzoru nad provedbom Zakona o javnoj nabavi, kao i pitanja drugih mogućih prava koja su na raspolaganju gospodarskim subjektima sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br. 25/13), a vezano uz postupke nabave do navedenih procijenjenih vrijednosti odnosno vezano uz »bagatelnu nabavu«.

SENTENCE

U konkretnom slučaju postojala je objektivna potreba za preispitivanjem navoda vještaka psihijatra koji su primjedbama podnositelja dovedeni u pitanje, provođenjem drugog, vještačenja od strane neovisnog vještaka psihijatrijske struke koji ujedno nije liječnik podnositelja ustavne tužbe

SENTENCE

Za suđenje u sporu koji je nastao u tijeku i u povodu sudskog ovršnog postupka između dvije pravne osobe, mjesno je nadležan trgovački sud na čijem području se nalazi općinski sud koji provodi ovršni postupak

SENTENCE

Republika Hrvatska je po sili zakona stekla pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu, stupanjem na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu i to neovisno o postojećim upisima u ze¬mljišnim knjigama

SENTENCE

Punomoćnik za prijam obiteljske mirovine čiji su korisnici njegova djeca, nije pasivno legitimiran u sporu u kojemu se zahtijeva isplata onoga što je isplaćeno na ime obiteljske mirovine njegovih potomaka nakon prestanka prava na obiteljsku mirovinu.

Vi pitate - mi odgovaramo

Ima li učinak diskriminacije to što je naručitelj u postupke javne nabave neke ponuditelje pozvao na pojašnjenje i upotpunjavanje ponude, a neke nije pozvao?

Vi pitate - mi odgovaramo

U kojim slučajevima pružanja građevinskih usluga postoji mogućnost prijenosa porezne obveze i može li se primijeniti na usluge stručnog nadzora građenja?

Vi pitate - mi odgovaramo

Radnik je prije dva tjedna dobio poslovno uvjetovani otkaz i poslodavac ga nije oslobodio obveze rada. Prije nekoliko dana radnik je otišao na bolovanje koje neće biti baš kratko (3 mj.), što znači da otkazni rok do završetka bolovanja ne teče, pa se poslodavac pita može li naknadno donijeti odluku kojom radnika oslobađa obveze rada, jer u tom slučaju, prema Zakonu o radu otkazni rok dalje teče?

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se na natječaj javiti osoba koja ima viši stupanj obrazovanja, odnosno je li to zapreka za prijam u službu?