List Informator
UVODNIK
Najnovije izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama
U članku autor prikazuje sadržaj nekih značajnijih novina koje donose odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Nar. nov., br. 92/14), kao temeljnog propisa koji regulira cestovni promet. S obzirom na to da većina ljudi gotovo svakodnevno sudjeluje u prometu na cesti, bilo kao vozači, bilo kao putnici u/na vozilu ili pješaci, sasvim je izvjesno da je većina neposredno zainteresirana za problematiku koju pravno uređuje navedeni Zakon, pa je u tom smislu i svrha ovoga članka ukazati široj javnosti na nove, značajnije izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Autor: Željko Kudrić, dipl. iur., viši sudski savjetnik u Prekršajnom sudu u Daruvaru
Sadržaj
Stručni članak
U ovom članku autorica se bavi temom nadzora zakonitosti rada i akata predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 - proč. tekst). Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2012. godine (Nar. nov., br. 144/12) nastojalo se riješiti sva pitanja koja su se do tada u praksi pokazala kao aktualna i nedorečena. Tako je izvršeno usklađivanje sa Zakonom o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09) i Zakonom o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10 i 143/12), podrobnije reguliranje pojedinih odredaba važećeg Zakona koje su bile manjkave i nedorečene, uređeno je pitanje nadzora nad radom predstavničkih tijela, jačanje nadzora nad radom i općim aktima predstavničkog tijela te je uveden nadzor nad pojedinačnim neupravnim aktima koji do sada nije bio propisan. Navedenim izmjenama Zakona, o kojima pišemo u članku, nastojalo se pridonijeti poboljšanju u radu, funkcioniranju i odgovornosti tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a ponajprije radi ostvarivanja interesa građana. Članak o toj temi objavljujemo u dva nastavka.
Stručni članak
U članku autor prikazuje sadržaj nekih značajnijih novina koje donose odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Nar. nov., br. 92/14), kao temeljnog propisa koji regulira cestovni promet. S obzirom na to da većina ljudi gotovo svakodnevno sudjeluje u prometu na cesti, bilo kao vozači, bilo kao putnici u/na vozilu ili pješaci, sasvim je izvjesno da je većina neposredno zainteresirana za problematiku koju pravno uređuje navedeni Zakon, pa je u tom smislu i svrha ovoga članka ukazati široj javnosti na nove, značajnije izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Stručni članak
Smrt ili osobito težak invaliditet neke osobe može izazvati povredu prava osobnosti kod njoj bliskih osoba, koje su u zakonu taksativno određene. Te osobe nisu neposredno oštećene u štetnom događaju, ali je povrijeđeno njihovo pravo na duševno zdravlje i posljedično nanesena duševna bol. O pravu na naknadu neimovinske štete odnosno o pravičnoj novčanoj naknadi zbog povrede prava osobnosti izazvane gubitkom ili osobito teškim invaliditetom bliske osobe, pišemo u ovom članku, imajući na umu relevantne odredbe Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05, 41/08 i 125/11) i odgovarajuću sudsku praksu.
Stručni članak
Uvjeti rada i tempo življenja u suvremenom svijetu nesumnjivo su aktivni generatori svakodnevnog stresa. Stres na poslu, količina toga stresa i njegov neposredan utjecaj na radnike koji su mu izloženi, različiti su od radnog mjesta do radnog mjesta. Zakonodavac je prilikom donošenja novog Zakona o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14) po prvi put u hrvatsko radno zakonodavstvo uveo pitanje stresa na radu i očigledno prepoznatih negativnih učinaka stresa na radnike i njihovo zdravlje. Štetne posljedice djelovanja stresa, pogotovo kroničnog, odražavaju se na svakom radniku te mogu dovesti i do razvoja ozbiljnih bolesti odnosno ozbiljno narušiti zdravlje radnika. Znajući da je prevencija bolesti i ozljeda na radu u interesu svih subjekata svijeta rada, uključivo poslodavaca i radnika, ali i javne vlasti, razumljivo je normiranje odgovarajućih obveza za osobe kojih se primarno tiče stres i njegove posljedice u radnom okruženju.
Stručni članak
Zakonom o turističkoj inspekciji (Nar. nov., br. 19/14)11, koji je stupio na snagu 13. veljače 2014. godine, osnovana je turistička inspekcija. Time su uređeni poslovi, ustrojstvo, i način rada turističke inspekcije te uvjeti za imenovanje, prava, obveze i ovlasti turističkih inspektora, kao i druga pitanja s tim u svezi. Unutarnje ustrojstvo turističke inspekcije, osim pitanja koja su uređena Zakonom, broj i sjedište područnih jedinica i ispostava u područnim jedinicama, kao i okviran broj inspektora i drugih službenika i namještenika uređuje se Uredbom Vlade Republike Hrvatske o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva turizma. Glede te teme, u prvom dijelu ovog članka12 govorili smo o djelokrugu inspekcije, zabrani obavljanja turističke djelatnosti, kao i o pokretanju postupka turističkog inspektora glede nadzora u okviru svoje propisane nadležnosti. U ovom, drugom dijelu članka govorimo o ovlastima turističkog inspektora glede opsega nadzora, obveza i dužnosti osoba nad kojima se provodi nadzor, zatim glede donošenja upravnih i prekršajnih mjera te novčanih kazni za pravne i fizičke osobe.
SENTENCE
Dopuštena je zabilježba spora u slučaju kad je podnesena tužba sa zahtjevom za utvrđenje ništavosti pravnog posla koji je bio pravna osnova za uknjižbu prava vlasništva u zemljišnu knjigu
SENTENCE
Država odgovara za štetu koju tijela državne uprave svojim nezakonitim ili nepravilnim radom nanesu osobi koja je u određenom postupku stranka, a ne svakoj osobi kojoj bi ta šteta mogla nastati
SENTENCE
Vrijeme za koje je državni dužnosnik nakon prestanka obavljanja dužnosti koristio pravo na naknadu plaće priznaje se kao vrijeme provedeno na radu
SENTENCE
Nakon prihvaćanja carinske deklaracije i plaćanja carinskog duga, više se ne može osporavati činjenično stanje utvrđeno zapisnikom o carinskom nadzoru
SENTENCE
Zahtjev za ispravak netočne informacije dostavljen nakladniku putem elektroničke pošte, koji ne sadrži elektronički potpis, ne može se tumačiti kao udovoljenje zahtjevu valjanosti tog podneska propisanog odredbom članka 40. stavak 3. Zakona o medijima.
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li podružnica inozemnog osnivača biti ponuditelj u postupku javne nabave?
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li isporučitelj vodnih usluga za povezano komunalno društvo obavljati administrativne i računovodstveno-knjigovodstvene poslove i za to mu fakturirati dio troškova?
Vi pitate - mi odgovaramo
i Može li uprava na glavnoj skupštini izjaviti dioničaru da će zatražene obavijesti dobiti u pisanom obliku, i to tek nakon održane glavne skupštine?
Vi pitate - mi odgovaramo
Smije li u upravnom sporu odvjetnik zastupati sindikat koji ima položaj tuženika, prema Zakonu o državnim službenicima?