Uvjeti rada i tempo življenja u suvremenom svijetu nesumnjivo su aktivni generatori svakodnevnog stresa. Stres na poslu, količina toga stresa i njegov neposredan utjecaj na radnike koji su mu izloženi, različiti su od radnog mjesta do radnog mjesta. Zakonodavac je prilikom donošenja novog Zakona o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14) po prvi put u hrvatsko radno zakonodavstvo uveo pitanje stresa na radu i očigledno prepoznatih negativnih učinaka stresa na radnike i njihovo zdravlje. Štetne posljedice djelovanja stresa, pogotovo kroničnog, odražavaju se na svakom radniku te mogu dovesti i do razvoja ozbiljnih bolesti odnosno ozbiljno narušiti zdravlje radnika. Znajući da je prevencija bolesti i ozljeda na radu u interesu svih subjekata svijeta rada, uključivo poslodavaca i radnika, ali i javne vlasti, razumljivo je normiranje odgovarajućih obveza za osobe kojih se primarno tiče stres i njegove posljedice u radnom okruženju.