Stručni članak

Prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, predmet oporezivanja PDV-om je isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Ta temeljna odredba Zakona o porezu na dodanu vrijednost primjenjuje se nakon dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Isporuka dobara načelno je definirana kao prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika.

Stručni članak

Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 i 85/13 – u nastavku teksta: Zakon o PDV-u) stupio je na snagu 1. srpnja 2013. i usklađen je s direktivama na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost. Zakon o PDV-u usklađen je s osnovnom Direktivom Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. godine, o zajedničkom sustavu PDV-a, SL L 347. od 11. prosinca 2006., koja je stupila na snagu 1. siječnja 2007., Direktivom Vijeća 2008/9/EZ, kojom je izmijenjen način podnošenja zahtjeva za povrat PDV-a koji podnose porezni obveznici iz drugih država članica Europske unije, te s Direktivom Vijeća 86/560/EEZ za povrat PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja. S obzirom na to da se pokazala potreba za izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, Vlada Republike Hrvatske uputila je, 14. studenoga 2013. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost Hrvatskom saboru na donošenje po hitnom postupku. Zakon je donesen na 10. sjednici Hrvatskog sabora, održanoj 29. studenoga 2013., stoga o odredbama tog Zakona piše autorica članka.

Stručni članak

Pobijanje dužnikovih pravnih radnji predstavlja važan instrument zaštite ugroženog prava vjerovnika na učinkovito ostvarenje tražbine, premda opsegom skromna pozitivnopravna regulativa hrvatskoga prava to ne da naslutiti. Aktualnost ove teme treba promatrati u okviru sveprisutne tendencije prema potpunijoj zaštiti vjerovnika kao, bez sumnje, rezultatu sve snažnije prisutnosti imperativa tržišnog natjecanja koji svoju nemilosrdnost skriva iza egide o težnji, napretku i sveopćem boljitku. Napominjemo da smo u Informatoru, u broju 6232 od 27. studenoga 2013., objavili članak istog autora, pod naslovom »Pobijanje pravnih radnji dužnika«.

Stručni članak

Na nedavno održanom referendumu, 1. prosinca 2013., o unošenju definicije braka u Ustav Republike Hrvatske, ponovio se slab odaziv birača zabilježen kao kod referenduma o pristupu Europskoj uniji. To je izazvalo različite komentare u medijima, o biračkoj apstinenciji koja se tumači različito, nerijetko i interesno, a stvaraju se i pravnopolitički zaključci o mogućoj nelegitimnosti referenduma. Autor, stoga, u ovom članku reagira na komentare, naglašava složenost apstinencijskih razloga, upozorava da se apstinencija ne bi smjela tumačiti prema trenutnim potrebama interpretatora, te iznosi svoje mišljenje o tom pravnom pitanju

Stručni članak

U ovom tekstu iznijet ćemo novine vezane uz trošarinsko postupanje s označenim plinskim uljima, obojenima crvenom bojom, koja se mogu koristiti samo za grijanje, a što je propisano u zakonskim i podzakonskim propisima. Autorica piše u koje se namjene mogu koristiti označena plinska ulja sa sniženom visinom trošarine, tko ih ima pravo koristiti, kretanje označenog plinskog ulja za namjene grijanja u komercijalne svrhe između RH i drugih država članica EU te na teritoriju RH, postupak prodaje označenih plinskih ulja krajnjim potrošačima na maloprodajnim mjestima, obveze prodavatelja, te na mjere nadzora nad korištenjem plinskih ulja namijenjenih za grijanje uz prikaz na konkretnom primjeru.

Stručni članak

Iako je stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 – u nastavku teksta: ZV), na temelju prijelaznih i završnih odredaba toga Zakona, prestalo postojati društveno vlasništvo na stvarima ako nije došlo do pretvorbe prema posebnim propisima, još uvijek u zemljišnim knjigama postoje upisi društvenog vlasništva. Takvi upisi nisu u skladu s odredbama ZV-a, kao niti posebnih propisa koji uređuju pretvorbu društvenog vlasništva, ne odražavaju stvarno stanje vlasništva u zemljišnim knjigama te ne pridonose pravnoj sigurnosti u prometu nekretnina. Međutim, nerijetko društveno vlasništvo postoji u zemljišnim knjigama zbog dvojbi u primjeni prijelaznih i završnih odredaba ZV-a o pretvorbi društvenog vlasništva, osobito glede građevinskog zemljišta.

SENTENCE

Okolnost da je radnik potpisivao i priznavao račune kooperantima poslodavca za radove koji stvarno nisu izvršeni, osobito je teška povreda obveza iz radnog odnosa i opravdan razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu

SENTENCE

Izdavatelj vlastite mjenice odgovara za mjeničnu obvezu iako mjenica nije protestirana

SENTENCE

Kada vjerovnik kao ovrhovoditelj podnosi prijedlog radi prisilne naplate dosuđenih sudskih penala, a na temelju pravomoćnoga rješenja o plaćanju sudskih penala, uz prijedlog nije dužan dostaviti dokaze o tome kada je (i je li uopće) ovršenik ispunio svoju nenovčanu obvezu zbog koje su mu izrečeni sudski penali

SENTENCE

Zadiranje jedinice lokalne samouprave u pravo vlasništva fizičkih i pravnih osoba moguće je u skladu sa zakonom, kada su ispunjene propisane pretpostavke iz kojih proizlazi da je za to utvrđen interes Republike Hrvatske, ali uvijek uz naknadu tržišne vrijednosti

Vi pitate - mi odgovaramo

Jednom radniku uskoro prestaje radni odnos. Traži nas potvrdu o poslovima koje je obavljao, ali nismo sigurni što se sve mora, odnosno može, u toj potvrdi napisati. Koji je, dakle, sadržaj, navedene potvrde?

Vi pitate - mi odgovaramo

Ako su presudom upravnog suda poništena rješenja donesena u predmetu godišnjeg ocjenjivanja općinskog službenika, a u ponovnom postupku izvršnim rješenjem službeniku ponovno bude utvrđena druga uzastopna negativna ocjena, s kojim danom službeniku prestaje služba po sili zakona?

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li, u slučaju ako je naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje odredio da je jamstvo za ozbiljnost ponude bjanko zadužnica, ponuditelj umjesto zadužnice uplatiti novčani polog. Naime, bi li se mogla ponuda odbiti zato što nije dana tražena zadužnica nego je umjesto nje dan novčani polog?

Vi pitate - mi odgovaramo

Neki ovlašteni mjenjači, u ovom slučaju putnička agencija, obavljaju promet gotovinom u stranoj valuti na jednoj blagajni, a promet gotovinom u kunama obavljaju na drugoj blagajni. Smiju li oni gotovinski promet u stranoj valuti i u kunskoj valuti obavljati na obje blagajne, bez obzira na djelatnost za koju su registrirani?