List Informator
UVODNIK
Presedanska odluka Ustavnoga suda
u predmetu »Dalekovod«
U članku autor razmatra nedavnu odluku (rješenje) Ustavnoga suda RH donesenu u okviru apstraktne kontrole Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi u predmetu »Dalekovod« kojom je ukinuto rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu o zastajanju s postupkom odobrenja predstečajne nagodbe, i to zato što je u preliminarnom postupku Ustavni sud zaključio da podnesak »uredujućeg suca« nema važnost zahtjeva u smislu odredbe članka 37. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH. Odluka je slojevita i presedanske važnosti, obrazloženje dosta opširno i složeno, pa autor pokušava odluku približiti čitatelju. Na kraju iznosi određene dvojbe, uz kritički komentar, oosbito uz glavni razlog odluke, prema kojemu sud koji donosi pojedinačni akt (ovdje - rješenje o zastajanju s postupkom) - nije sud u smislu spomenute odredbe Ustavnog zakona, pa da je tretman podneska kao zahtjeva za apstraktnu kontrolu ustavnosti (a ne samo prijedloga) uvjetovan (su)potpisom predsjednika odnosnog suda.
Autor: mr. sc. Miljenko A.Giunio
Sadržaj
Stručni članak
U članku autor razmatra nedavnu odluku (rješenje) Ustavnoga suda RH donesenu u okviru apstraktne kontrole Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi u predmetu »Dalekovod« kojom je ukinuto rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu o zastajanju s postupkom odobrenja predstečajne nagodbe, i to zato što je u preliminarnom postupku Ustavni sud zaključio da podnesak »uredujućeg suca« nema važnost zahtjeva u smislu odredbe članka 37. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH. Odluka je slojevita i presedanske važnosti, obrazloženje dosta opširno i složeno, pa autor pokušava odluku približiti čitatelju. Na kraju iznosi određene dvojbe, uz kritički komentar, oosbito uz glavni razlog odluke, prema kojemu sud koji donosi pojedinačni akt (ovdje - rješenje o zastajanju s postupkom) - nije sud u smislu spomenute odredbe Ustavnog zakona, pa da je tretman podneska kao zahtjeva za apstraktnu kontrolu ustavnosti (a ne samo prijedloga) uvjetovan (su)potpisom predsjednika odnosnog suda.
Stručni članak
Metoda udjela (equity method) kao računovodstvena metoda kojom se ulaganje, tj. udjel prvobitno iskazuje po trošku i zatim usklađuje da bi se obuhvatile promjene nastale u ulagačevom udjelu u neto imovini subjekta koji je predmet ulaganja, definiran je revidiranim MRS-om 28 - Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima.1 Cilj tog standarda je propisati računovodstvo udjela u pridruženim subjektima i propisati zahtjeve koji se tiču primjene metode udjela na udjele u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima. Pridruženi subjekt (associate) je subjekt u kojem ulagač ima značajan utjecaj, dakle, subjekt koji nije ni ovisno društvo niti zajednički pothvat ulagača. Zajednički pothvat (joint venture) je zajednički posao u kojem strane koje imaju zajedničku kontrolu nad poslom imaju pravo na neto imovinu iz predmetnog posla. Autor u članku na praktičnom primjeru pojašnjava postupke i učinke primjene metode udjela.
Stručni članak
U članku razmatramo Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-4469/2008 od 8. srpnja 2013., kojom je ukinut članak 13. stavak 3. Zakona o preuzimanju dioničkih društava (Nar. nov., br. 109/97, 36/09 i 108/12). Učinak te Odluke odgođen je do 15. prosinca 2013., odnosno članak 13. stavak 3. Zakona o preuzimanju dioničkih društava prestaje važiti 15. prosinca 2013., a do tada su nadležna tijela i sudovi dužni primjenjivati te odredbe samo u slučaju kad se ni jednim drugim dopuštenim sredstvom ili učinkom više dopuštenih sredstava ne može osigurati djelotvorna zaštita dioničara za vrijeme trajanja postupka preuzimanja.
Stručni članak
U članku pišemo o izaslanju (detaširanju) radnika odnosno o radu u dvije ili više država. U prvom dijelu članka autorica piše o socijalnom osiguranju izaslanih radnika unutar Europske unije, koje je od 1. srpnja 2013. uređeno uredbama EU za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti, a dvostranim ugovorima o socijalnom osiguranju samo s nekoliko država koje nisu članice EU. Uredbe EU za koordinaciju primjenjuju se samo u slučaju kad je ispunjen element inozemnosti odnosno kad je konkretan slučaj povezan s dvije ili više država članica. U nastavku članka, koji možete pročitati u sljedećem broju Informatora, pisat ćemo o socijalnom osiguranju osoba (radnici, samozaposlene osobe, državni službenici, transportno te kabinsko i letačko osoblje), koje rad obavljaju po različitim osnovama u dvije ili više država članica EU.
Stručni članak
U ovom broju donosimo kao prilog javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga Obiteljskog zakona, očitovanje profesora na Katedri obiteljskog prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Pitanja regulirana ovim Nacrtom prijedloga Obiteljskog zakona izazvala su brojne polemike u javnosti, stoga očitovanje glede tog Nacrta donosimo u cijelosti.
Stručni članak
Predmet ovog članka su odredbe Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10 i 143/12), kojima se uređuje spor pune jurisdikcije. Budući da Zakon o upravnim sporovima ne sadržava izričito određenje pojma spora pune jurisdikcije, nego ga regulira kao institut u svojim odredbama članka 22., članka 58. i donekle članka 66. Zakona o upravnim sporovima, to autor u ovom članku ukazuje na doktrinarno određenje tog pojma u Zakonu o upravnim sporovima i ukazuje na sadržaj tog instituta.
Stručni članak
Stupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije od 1. srpnja 2013. ukinute su fizičke granice prema Europskoj uniji kojima je Republika Hrvatska postala dio jedinstvenog i zajedničkog europskog tržišta. Tako je uvoz i izvoz između država - članica Europske unije zamijenjen pojmom stjecanje i isporuka dobara unutar jedinstvenog tržišta, dok se pojam uvoz i izvoz koristi samo kod stjecanja, odnosno isporuke dobara koju porezni obveznik iz Republike Hrvatske obavi na područje izvan Europske unije, tj. prema trećim zemljama, a koje nisu članice Europske unije. Kad je u pitanju oporezivanje usluga porezom na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj, tada su u primjeni načelo države odredišta i načelo države podrijetla. Kakvo je oporezivanje usluga porezom na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj, u svezi s nekretninama koje se nalaze izvan područja Europske unije, tj. u trećim zemljama, autorica, uz prikaz konkretnog primjera, opširnije piše u nastavku.
SENTENCE
Kad je obrt prestao po sili zakona zbog smrti vlasnika obrta njegov radnik nema pravo na isplatu otpremnine
SENTENCE
Odgovornost člana uprave odnosi se na razdoblje od njegova imenovanja do prestanka mandata. Pritom nije odlučujuće je li sklopljen ugovor između društva i članova uprave te je li imenovanje bilo valjano, već je odlučujuće je li član uprave društva vodio poslove društva.
SENTENCE
Kad su vjerovnik i dužnik za slučaj neispunjenja ugovorne obveze ugovorili plaćanje određenog novčanog iznosa kao ugovorne kazne te vjerovnik zahtijeva ugovornu kaznu jer je došlo do neispunjenja obveze, on nije dužan dokazivati da su ispunjene pretpostavke za naknadu štete, jer i neovisno o tome je li pretrpio bilo kakvu štetu ima pravo na ugovornu kaznu
SENTENCE
Ako u vrijeme donošenja rješenja o visini komunalne naknade kuća nije bila etažirana, već je bila u suvlasništvu, trebalo je svakom suvlasniku obračunati komunalnu naknadu razmjerno njegovom suvlasničkom udjelu u cijeloj kući i garažama, sukladno upisu u zemljišnoj knjizi, a ne prema njihovim izjavama
Vi pitate - mi odgovaramo
Kod nas je zaposlen radnik koji je pripadnik židovskog naroda. Prije nekoliko dana pitao nas je smije li izostati s posla 5. i 6. rujna 2013., jer se tih dana slavi veliki židovski blagdan Roš Hašana (židovska Nova godina). Koja prava, s tim u vezi, ima?
Vi pitate - mi odgovaramo
Do koje vrijednosti Fond za zaštitu ulagatelja osigurava sredstva ulagatelja?
Vi pitate - mi odgovaramo
Zakonskim propisima uređeni su način i rokovi čuvanja poslovnih knjiga trgovačkog društva. Kad počinje teći tijek roka čuvanja poslovnih knjiga nakon završetka poslovne godine?
Vi pitate - mi odgovaramo
Kako dostaviti pismeno stranci u inozemstvo, kad dostava diplomatskim putem ne uspije zbog nedovoljne adrese stranke navedene u njezinu podnesku?