Informator broj 6200-6201 od 07. kolovoza 2013. i 14. kolovoza 2013.

UVODNIK

Primjena odredbe članka 93. stavak 1. Zakona o sudovima
- u upravnim sudovima

U članku autor, dr. sc. ALEN RAJKO, razmatra pravnu bît odredbe članka 93. stavak 1. Zakona o sudovima i njezine implikacije na postupanje sudaca, na primjeru postupanja sudaca upravnih sudova. Dio razmatranja primjenjiv je i u odnosu na druge grane sudovanja. Naime, odredbom stavka 1. članak 93. Zakona o sudovima (Nar. nov., br. 28/13), uređena je nova dužnost suca koja nije bila normirana prijašnjim Zakonom o sudovima (Nar. nov., br. 150/05, 16/07, 113/08, 153/09, 116/10, 27/11 i 130/11), a to je da je sudac dužan predmete, koji su mu raspoređeni u rad, rješavati redoslijedom njihova zaprimanja u sud, vodeći, pritom, računa i o predmetima koji su posebnim propisom utvrđeni kao hitni. Autor, stoga, analizira tu odredbu i ukazuje na mogućnost i granice gramatičke interpretacije te iznosi svoje mišljenje o ta dva režima rješavanja sudskih predmeta pred upravnim sudovima.
Autor: dr. sc. Alen Rajko, sudac i predsjednik Upravnog suda u Rijeci

Sadržaj

Primjena odredbe članka 93. stavak 1. Zakona o sudovima
Autor: Alen Rajko

Stručni članak

U članku autor, dr. sc. ALEN RAJKO, razmatra pravnu bît odredbe članka 93. stavak 1. Zakona o sudovima i njezine implikacije na postupanje sudaca, na primjeru postupanja sudaca upravnih sudova. Dio razmatranja primjenjiv je i u odnosu na druge grane sudovanja. Naime, odredbom stavka 1. članak 93. Zakona o sudovima (Nar. nov., br. 28/13), uređena je nova dužnost suca koja nije bila normirana prijašnjim Zakonom o sudovima (Nar. nov., br. 150/05, 16/07, 113/08, 153/09, 116/10, 27/11 i 130/11), a to je da je sudac dužan predmete, koji su mu raspoređeni u rad, rješavati redoslijedom njihova zaprimanja u sud, vodeći, pritom, računa i o predmetima koji su posebnim propisom utvrđeni kao hitni. Autor, stoga, analizira tu odredbu i ukazuje na mogućnost i granice gramatičke interpretacije te iznosi svoje mišljenje o ta dva režima rješavanja sudskih predmeta pred upravnim sudovima.

Obilježja i važnost međunarodne oporuke u hrvatskom oporučnom nasljednom pravu
Autor: Marija Butković

Stručni članak

Oblik međunarodne oporuke prikladan je za korištenje jer se njime zadovoljava određeni oblik potreban za valjanost oporuke, a u isto vrijeme ne opterećuje se oporučitelja nepotrebnim formalnostima. U konačnici taj oblik oporuke omogućuje valjanost oporuke u svim državama koje su u svoja nacionalna zakonodavstva unijele odredbe o međunarodnoj oporuci.

Izmjene i dopune Zakona o radu na području ugovora o radu na određeno vrijeme i njihov utjecaj na postojeće ugovore
Autor: Iris Gović-Penić

Stručni članak

Radi nužnosti usklađivanja hrvatskog zakonodavstva u području radnih odnosa s europskim, a u svrhu sprječavanja zloporaba u zapošljavanju sklapanjem ugovora o radu na određeno vrijeme, nedavno doneseni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 73/13) propisao je obvezu poslodavca da pri zaključivanju svakog sljedećeg uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme, u tom ugovoru, odnosno pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, navede objektivne razloge kojima opravdava novo zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Pritom se postojanje objektivnih razloga, kao i ograničenje ukupnog trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme na tri godine, veže samo uz uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme, ali ne i uz prvi ugovor o radu na određeno vrijeme. Na taj nažin želi se omogućiti poslodavcima zapošljavanje radnika na određeno vrijeme u trajanju duljem od tri godine, uz istodobno dodatno ojačavanje sigurnosti radnika, jer se u tom razdoblju ne bi trebali zaključivati novi uzastopni ugovori o radu na određeno vrijeme kraćeg trajanja.

Korištenje porezne olakšice za reinvestiranu dobit u 2013.
Autor: Mirjana Mahović Komljenović

Stručni članak

Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit koji je stupio na snagu 1. ožujka 2012., propisana je nova porezna olakšica prema kojoj se poreznim obveznicima koji su osnovani kao društvo kapitala s registriranim temeljnim kapitalom, a ostvarili su dobit (prije uvećanja i umanjenja kao razliku prihoda i rashoda koja se iskazuje na rednom broju 3 Obrasca PD za 2012.), u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit, osnovica poreza na dobit može umanjiti za iznos reinvestirane dobiti, osim ako dobit nije ostvarena iz bankarskog, odnosno financijskog nebankarskog sektora.* Poreznu olakšicu za reinvestiranu dobit bilo je moguće po prvi put koristiti pri podnošenju Obrasca PD za 2012., pri čemu je porezni obveznik dužan, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima*, upisati povećanje temeljenog kapitala u visini reinvestirane dobiti. Prema izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit koji je stupio na snagu 1. ožujka 2012., propisana je nova porezna olakšica prema kojoj se poreznim obveznicima koji su osnovani kao društvo kapitala s registriranim temeljnim kapitalom, a ostvarili su dobit*, u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit, osnovica poreza na dobit može umanjiti za iznos reinvestirane dobiti, osim ako dobit nije ostvarena iz bankarskog, odnosno financijskog nebankarskog sektora. Poreznu olakšicu za reinvestiranu dobit bilo je moguće po prvi put koristiti pri podnošenju Obrasca PD za 2012., pri čemu je porezni obveznik dužan, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, upisati povećanje temeljenog kapitala u visini reinvestirane dobiti. Više o navedenom, autorica opširnije piše u nastavku.

Komunalni doprinos prema Nacrtu prijedloga Zakona o gradnji
Autor: Desanka Sarvan

Stručni članak

Autorica u članku piše o razvoju instituta komunalnog doprinosa prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu i Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Kako se upravo na web stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske nalazi Nacrt prijedloga Zakona o gradnji, tako autorica u ovom članku iznosi bitne novine u utvrđivanju komunalnog doprinosa prema predloženom Nacrtu i donosi ogledni primjer kako bi trebalo donositi Rješenje o komunalnom doprinosu, prema predloženim odredbama de lege ferenda Zakona o gradnji.

Mjesto oporezivanja usluga koje hrvatski porezni obveznici obave poreznim obveznicima sa sjedištem izvan Europske unije
Autor: Ljubica Javor

Stručni članak

U Informatoru, u broju 6198-6199 od 31. srpnja i 3. kolovoza 2013., pisali smo o mjestu obavljanja usluga poreznim obveznicima, odnosno uslugama koje porezni obveznici iz jedne države članice, obavljaju poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici. Sve to ilustrirali smo određenim primjerima. Za određivanje mjesta obavljanja usluga koje porezni obveznici iz jedne države članice obavljaju poreznim obveznicima u trećim državama, tj. državama koje nisu članice Europske unije, primjenjuju se iste odredbe Zakona o PDV-u. To oporezivanje također prikazujemo na praktičnim primjerima.

Ugovor o osiguranju – osiguranje imovine
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Osiguranjem imovine osigurava se naknada za štetu koja bi se dogodila na imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog slučaja, a iznos naknade ne može biti veći od štete koju je osiguranik pretrpio nastupanjem osiguranog slučaja

Obvezno pravo – ništavost ugovora
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ugovorna odredba kojom stranke samo utvrđuju sadržaj obveza iz nekog drugog ugovora nije ništava čak niti u slučaju da je taj drugi ugovor ništav u dijelu u kojem su ugovorene obveze

Pravo trgovačkih društava – zaštita tvrtke
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Promjenu podataka u sudskom registru učinit će registarski sud pod pretpostavkom da je tužitelj uspio sa zahtjevom za zabranu tuženiku upotrebe zaštićene riječi u tvrtci trgovačkog društva. U tom bi slučaju tuženik bio obvezan na nečinjenje i on bi bio dužan poduzeti zakonom propisane radnje za promjenu svoje tvrtke

Lokacijska dozvola – ovlaštenik – izvlaštenje
Sud: Upravni sud Rijeka

SENTENCE

Vlasnik zemljišta nije jedini ovlaštenik izdavanja lokacijske dozvole

Prava iz mirovinskog osiguranja – nasljeđivanje
Sud: Upravni sud Rijeka

SENTENCE

U mirovinskom osiguranju naslijediti se mogu dospjela neisplaćena novčana primanja, ali ne i sama prava iz mirovinskog osiguranja

Imenovanje javnog bilježnika – prednost hrvatskog branitelja pri zapošljavanju
Sud: Upravni sud Zagreb

SENTENCE

Nezaposleni hrvatski branitelj iz Domovinskog rata nema prednost pri izboru i imenovanju za javnog bilježnika jer se radi o imenovanju samostalnog i neovisnog nositelja javnobilježničke službe

Izvanredni otkaz – inspekcijski nadzor – zabrana obavljanja rada
Sud: Županijski sud Bjelovar

SENTENCE

Osobito važna činjenica kao opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu ne mora biti uzrokovana skrivljenim ponašanjem radnika, već se može raditi o objektivnoj činjenici zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć, a to je upravo odluka nadležne prosvjetne inspekcije kojom je poslodavcu zabranjeno da radnik obavlja poslove domara

Prestanak ustanove – likvidacija

Vi pitate - mi odgovaramo

Osnivač ustanove donio je odluku o prestanku ustanove. Koji se propisi primjenjuju pri likvidaciji ustanove, može li likvidator biti osoba koja nije član društva i ima li likvidator pravo na naknadu za svoj rad?

Javna nabava – pravna i poslovna sposobnost

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li ponuditelj u postupku javne nabave, ovlaštenje za izvođenje radova, koji su predmet javne nabave, dokazivati tako da uz ponudu priloži ovlaštenje za izvođenje tih radova kojeg ima njegov podizvoditelj?

Naknada plaće bivšem načelniku općine nakon prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti

Vi pitate - mi odgovaramo

Mora li se naknada plaće koja se isplaćuje bivšem načelniku općine, šest mjeseci nakon prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti, u proračunu odvojiti od mase sredstava za plaće zaposlenih u općini i iskazivati kao posebna stavka?

Pokretanje upravnog postupka – javna objava

Vi pitate - mi odgovaramo

Vodi li se rješavanje zahtjeva za davanje subvencija poljoprivrednicima kao upravni postupak?

Filteri