List Informator
UVODNIK
EU fondovi - nove mogućnosti za razvoj gradova
Uz sve mogućnosti koje tek predstoje razvoju općina i županija, EU fondovi predstavljaju nove izazove i prilike i za integrirani i održiv razvoj naših gradova - od unapređenja gospodarstva, društvenih djelatnosti, kulture, okoliša, prometa, do općih uvjeta u kojima žive građani. O mogućnostima uspješnog korištenja raspoloživih mogućnosti, navodeći niz pozitivnih primjera iz prakse, do možebitnih ograničenja prilikom korištenja EU fondova za potrebe financiranja razvoja, za naše čitatelje piše dr. sc. SANJA MALEKOVIĆ iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu. Članak se nadovezuje na problematiku o kojoj smo s dr. S. Maleković razgovarali u intervjuu, objavljenom u listu Informator, broj 6161 od 23. ožujka 2013., a razmatraju se osnovne pretpostavke za optimalnu iskorištenost europskih fondova za generiranje razvoja kao i niz mogućih ograničenja za njihovo uspješno korištenje za potrebe razvoja ne samo gradova, već i općina i županija u Republici Hrvatskoj.
Autor: dr. sc. Sanja Maleković, Institut za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu
Sadržaj
Stručni članak
Uz sve mogućnosti koje tek predstoje razvoju općina i županija, EU fondovi predstavljaju nove izazove i prilike i za integrirani i održiv razvoj naših gradova - od unapređenja gospodarstva, društvenih djelatnosti, kulture, okoliša, prometa, do općih uvjeta u kojima žive građani. O mogućnostima uspješnog korištenja raspoloživih mogućnosti, navodeći niz pozitivnih primjera iz prakse, do možebitnih ograničenja prilikom korištenja EU fondova za potrebe financiranja razvoja, za naše čitatelje piše dr. sc. SANJA MALEKOVIĆ iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu. Članak se nadovezuje na problematiku o kojoj smo s dr. S. Maleković razgovarali u intervjuu, objavljenom u listu Informator, broj 6161 od 23. ožujka 2013., a razmatraju se osnovne pretpostavke za optimalnu iskorištenost europskih fondova za generiranje razvoja kao i niz mogućih ograničenja za njihovo uspješno korištenje za potrebe razvoja ne samo gradova, već i općina i županija u Republici Hrvatskoj.
Stručni članak
Predmet ovoga članka je članstvo Republike Hrvatske u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru kojem će Republika Hrvatska morati pristupiti ulaskom u Europsku uniju. Autor piše o Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru, sustavu nadzora te obvezama koje za Republiku Hrvatsku proizlaze iz Akta o pristupanju.
Stručni članak
Stupanjem na snagu Zakona o cestama uređen je, između ostalog, i pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta. Taj pravni status odnosi se i na one javne ceste i nerazvrstane ceste koje su izgrađene do stupanja na snagu tog Zakona. Odredbe Zakona o cestama glede upisa cesta izgrađenih do njegova stupanja na snagu derogiraju neke odredbe, kako iz Zakona o zemljišnim knjigama, tako i Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te Zakona o gradnji i prostornom uređenju. Očito je namjera zakonodavca bila uskladiti faktično stanje u odnosu na postojeće izgrađene ceste sa zemljišnoknjižnim stanjem. No, u praksi nailazimo na probleme u postupanju, posebno u odnosu na ceste koje se djelomično nalaze u faktičnom statusu javnih ili nerazvrstanih cesta i onih dijelova nekretnina koje ne ulazi u javne ili nerazvrstane ceste, ali i onih nekretnina koje su upisane kao vlasništvo fizičkih osoba, premda u naravi čine ceste. U ovom ćemo se članku, stoga, osvrnuti na one odredbe Zakona koje derogiraju načela o knjižnom predniku, te postupanje u izradi katastarskih operata potrebnih za evidenciju cesta u katastru i zemljišnim knjigama, kao i postupanje zemljišnoknjižnih sudova prilikom upisa tih cesta. Članak objavljujemo u dva dijela. Nastavak članka možete pročitati u sljedećem broju Informatora.
Stručni članak
Republika Hrvatska 1. srpnja 2013. i de facto postaje punopravnom članicom Europske unije (u nastavku teksta: EU). Od tog datuma rezidenti iz EU kao i rezidenti Republike Hrvatske, vlasnici plovila registriranih u EU, a koja se nalaze u privremenom uvozu u Republici Hrvatskoj, gube carinski status roba Zajednice ili plovila registriranih u trećim zemljama, dužni su, sukladno carinskom zakonodavstvu EU, podnijeti carinsku deklaraciju za puštanje u slobodan promet tih plovila, uz plaćanje carine i pripadajućih poreza. U tom smislu na carinskim je službenicima velika odgovornost u provedbi utvrđivanja statusa svakog pojedinog privremeno uvezenog plovila2 koje će se na dan pristupanja nalaziti u jednom od dopuštenih carinskih postupaka u Republici Hrvatskoj.3 Vlada Republike Hrvatske i sva nadležna ministarstva poduzeli su čitav niz aktivnosti s ciljem da se jahte i brodice, koje se nalaze u režimu privremenog uvoza u Republici Hrvatskoj, upišu u hrvatske upisnike, odnosno očevidnike. Tim nizom mjera osigurani su, do sada, najpovoljniji financijski uvjeti za upis stranih plovila u hrvatske registre na razini država članica EU4, čime se nastojalo privući vlasnike stranih jahti i brodica, koji do sada nisu regulirali svoje financijske obveze, da upravo Republiku Hrvatsku odaberu za državu upisa svog plovila. O svemu tome više u nastavku.
Stručni članak
U Narodnim novinama, broj 6/13, objavljeni su pravilnici vezani uz provedbu ovrhe na novčanim sredstvima, što je u javnosti izazvalo veliku zainteresiranost i brojne upite. Budući da su pravilnici donijeli brojne izmjene, ponajviše Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, u članku upravo iznosimo novosti koje donosi taj Pravilnik, povezanost zakonskih odredaba s praksom i najčešćim upitima ovršenika i ovrhovoditelja. U samom članku iznesene su uočene pogreške ovrhovoditelja te korisni savjeti vezani uz izravnu naplatu na temelju pojedinih ovršnih isprava, mogućnost »preventivnog« otvaranja posebnog računa ovršenika i slične korisne informacije, a vezane uz postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika.
Stručni članak
Na mnoga pitanja vezana uz izdavanje računa u elektroničkom obliku Porezna uprava - Središnji ured dala je odgovore usuglašene s Ministarstvom gospodarstva, odnosno Upravom za trgovinu i unutarnje tržište i proslijedila ih svim područnim uredima radi jedinstvenog postupanja. Te odgovore prenosimo u cijelosti.
Stručni članak
Autor u ovom članku razmatra jednu složenu temu, režim izvršenja odluka, odnosno presuda upravnog suda. Predmet obrade u članku su odredbe prijašnjeg Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 53/91, 9/92 i 77/92) i novog Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10 i 143/12), koje se odnose na izvršenje presude upravnog suda. Istodobno ukazujemo i na odredbe Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09) koje se odnose na izvršenje upravnosudske presude.
SENTENCE
Da bi se radilo o teškim povredama obveza Radničkog vijeća, trebaju nastupiti štetne posljedice koje bi se trebale sastojati u ugrožavanju radničkih prava tj. učinjene povrede trebale bi imati za posljedicu reduciranje ili uskraćivanje konkretnih prava radnika. Objava podataka o razlozima bolovanja radnika ne predstavlja povredu prava osobnosti radnika
SENTENCE
U parničnom postupku stranka nije ovlaštena tražiti od neposredno višeg suda nužnu delegaciju, već o nužnoj delegaciji taj sud (neposredno viši) odlučuje po obavijesti nižestupanjskog suda da su ispunjeni zakonski uvjeti iz članka 67. ZPP-a
SENTENCE
Odredbe Obiteljskog zakona i Zakona o nasljeđivanju, kojima je uređen status izvanbračne zajednice, nisu primjenjive u stvarima utvrđivanja poreza na promet nekretnina nego odredbe Zakona o porezu na promet nekretnina kao posebnog zakona, a prema kojima izvanbračni drugovi nisu izjednačeni s bračnim drugovima
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li ovršenik i prije negoli je ovrhovoditelj pokrenuo ovrhu putem Financijske agencije na njegovoj novčanoj tražbini po računu, tražiti otvaranje posebnog računa na koji bi se uplaćivali iznosi izuzeti od ovrhe?
Vi pitate - mi odgovaramo
Smije li poslodavac uplaćivati novčana sredstva na račune i podračune sindikata koji kod njega djeluju s obzirom na odredbe Zakona o radu o zabrani financiranja sindikata? Smije li sindikat, bez plaćanja poreza na dohodak, iz sredstava koja mu je donirao poslodavac, isplaćivati socijalne potpore svojim članovima?
Vi pitate - mi odgovaramo
Isključuju li odredbe članka 59. Zakona o pravu na pristup informacijama primjenu odredaba članka 42. Zakona o općem upravnom postupku?