Stupanjem na snagu Zakona o cestama uređen je, između ostalog, i pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta. Taj pravni status odnosi se i na one javne ceste i nerazvrstane ceste koje su izgrađene do stupanja na snagu tog Zakona. Odredbe Zakona o cestama glede upisa cesta izgrađenih do njegova stupanja na snagu derogiraju neke odredbe, kako iz Zakona o zemljišnim knjigama, tako i Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te Zakona o gradnji i prostornom uređenju. Očito je namjera zakonodavca bila uskladiti faktično stanje u odnosu na postojeće izgrađene ceste sa zemljišnoknjižnim stanjem. No, u praksi nailazimo na probleme u postupanju, posebno u odnosu na ceste koje se djelomično nalaze u faktičnom statusu javnih ili nerazvrstanih cesta i onih dijelova nekretnina koje ne ulazi u javne ili nerazvrstane ceste, ali i onih nekretnina koje su upisane kao vlasništvo fizičkih osoba, premda u naravi čine ceste. U ovom ćemo se članku, stoga, osvrnuti na one odredbe Zakona koje derogiraju načela o knjižnom predniku, te postupanje u izradi katastarskih operata potrebnih za evidenciju cesta u katastru i zemljišnim knjigama, kao i postupanje zemljišnoknjižnih sudova prilikom upisa tih cesta. Članak objavljujemo u dva dijela. Nastavak članka možete pročitati u sljedećem broju Informatora.