Stručni članak

Uz prikaz razvoja hrvatske legislative osiguranja depozita u bankama i drugim kreditnim institucijama, autor se koncentrira na pitanje ima li fizička osoba, koja je uz svojstvo subjekta kao »građanina« istodobno i poslovni subjekt (trgovac pojedinac, osoba koja je samostalni profesionalac), pravo na odvojeno, samostalno pokriće depozita državnim osiguranjem, kad u istoj banci ima i »privatni, građanski« račun. Posebno se osvrće na tezu prema kojoj bi ta mogućnost bila isključena zbog navodne protivnosti načelu jedinstvenosti imovine te daje argumente protiv te teze. Funkcija imovine jest jamstvo vjerovnicima odnosnog subjekta. Nema mjesta uključivanju imovine u drugom, obrnutom smislu, kad se radi o ostvarivanju pojedinačnih subjektivnih imovinskih prava odnosnog subjekta. Za odgovor na pitanje postavljeno na početku, mjerodavni su posebni propisi koji uređuju odnosnu materiju, a ne status imovine koja ima sasvim drugu funkciju i drugi pravni ratio existendi. Neprimjenjivost kriterija imovine za ocjenu prava na »dvostruko pokriće« potvrđuje i neosporno pravo istog subjekta da neovisno pokriće ostvaruje istodobno u dvjema bankama (ili više njih). Autor zaključuje da posebni propisi opravdavaju »dvostruko pokriće«. K tome, nepriznavanje odvojenog osiguranja depozita stavilo bi trgovca pojedinca i drugog individualnog poduzetnika u neravnopravan položaj na tržištu u odnosu na trgovačko društvo koje se smatra malim poduzetnikom.

Stručni članak

Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95 – 22/12 - u nastavku teksta: Zakon), propisana je vrijednosna granica za ulazak u sustav PDV-a. Ta je granica Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 22/12), koji se primjenuje od 1. ožujka 2012., povećana s dosadašnjih 85.000,00 kuna na 230.000,00 kuna. Svi oni porezni obveznici koji su u 2012. ostvarili ukupnu vrijednost oporezivih isporuka dobara i obavljenih usluga ispod iznosa od 230.000,00 kuna nisu više obveznici PDV-a, osim ako to ne žele. U članku pišemo o ulasku u sustav PDV-a te tko i pod kojim uvjetima može izaći iz sustava.

Stručni članak

Prisutnost financijske krize, odnosno recesije u bilo kojoj državi pa tako i Republici Hrvatskoj traži provođenje strateških politika uz realizaciju određenih mjera za održavanje makroekonomske i financijske stabilnosti države. Održavanje makroekonomske i financijske stabilnosti države može se održati i usporavanjem rasta kreditnih plasmana, osobito kad taj rast znatno premaši rast bruto domaćeg proizvoda. Kad se želi raspravljati o aktivi banke, svakako, uvijek treba napominjati kako stavke bankovne aktive uvijek imaju rizičan predznak s većim ili manjim postotkom udjela, ovisno o kojoj se stavki aktive radi. Naime, teško je upravljati aktivom zbog činjenice da ne znamo kad će i u kolikoj mjeri dužnik prestati vraćati obveze iz kredita. Isto tako, teško je upravljati i smanjenom tržišnom vrijednosti ulaganja, bez obzira na to je li ona smanjena zbog promjene kamatnih stopa, valutnih tečajeva ili zbog nekih drugih razloga. U nastavku teksta autor analizira dijagnosticiranje stabilnosti bankovnog sustava u Republici Hrvatskoj kroz primjenu koeficijenta adekvatnosti kapitala.

Stručni članak

Predmet ovog rada su odredbe Prekršajnog zakona (Nar. nov., br. 107/07), Zakona o probaciji (Nar. nov., br. 153/09) i drugih propisa kojima se uređuje institut uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom. Autor, stoga, piše o nekim odrednicama u primjeni tog instituta i donosi primjer presude koja sadržava uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom. Uz članak donosimo i statističke podatke o uvjetnim osudama, donesenim u Republici Hrvatskoj.

Stručni članak

Osnovna svrha ovog članka je pokušati prikazati da se i lokalne javne politike u okviru razvoja lokalne samouprave, uz ostale javne politike, moraju što više približavati, ne samo europskim standardima tzv. zapadnih demokracija, nego i načelima sadržanim u Ustavu Republike Hrvatske.

Stručni članak

Tijekom praćenja provedbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 86/12) uočene su određene nedoumice i problemi u postupcima izdavanja rješenja o izvedenom stanju od strane nadležnih tijela. S druge strane, definirane su najčešće skupine pitanja koja se postavljaju prema Državnoj geodetskoj upravi, u smislu potrebe za pojašnjenjem postupanja državnih službenika i ovlaštenih inženjera geodezije. Kroz poglavlja u članku objašnjena su ta sporna pitanja.

SENTENCE

O imovinskopravnom zahtjevu oštećenika kazneni sud ne smije odlučivati kad je nedvojbeno da je o tom zahtjevu već donesena pravomoćna odluka nadležnog parničnog suda

SENTENCE

Činjenica da ovršenik poradi provedbe ovrhe ne će moći koristiti predmet ovrhe za obavljanje svoje djelatnosti sama po sebi nije dovoljan razlog za utvrđenje postojanja vjerojatnosti nastupa ne­nadoknadive ili teško nadoknadive štete ovršeniku

SENTENCE

U upravnom sporu nije dopušteno zastupanje javnopravnog tijela kao tuženika od strane opunomoćenika koji je odvjetnik, već samo od strane osoba navedenih u članku 20. Zakona o upravnim sporovima

SENTENCE

Članovi društva ne mogu pokrenuti upravni spor u ime trgovačkog društva u stečaju

Vi pitate - mi odgovaramo

Kad državna agencija - tuženik - u upravnom sporu izgubi spor, plaća li troškove spora agencija ili država?

Vi pitate - mi odgovaramo

Ima li tužitelj nakon provedenog ostavinskog postupka i nakon uknjižbe vlasništva, na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju ikakve pravne osnove tužbom tražiti drukčiji suvlasnički omjer od onog utvrđenog rješenjem o nasljeđivanju?

Vi pitate - mi odgovaramo

Kako i kad se isplaćuju Anuiteti obvezničkih udjela Globalne obveznice Republike Hrvatske za naknadu imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine?

Vi pitate - mi odgovaramo

Vlasnik kuće obratio nam se dopisom kojim ne poriče vlasništvo na kući za odmor, ali mu ona ne služi za odmor jer je ne koristi zbog nedovršenosti i nepriključenosti na električnu i vodovodnu mrežu. Je li on obveznik poreza na kuće za odmor?