Stručni članak

Zemljišnoknjižni sud provodi odluke drugog suda tako da se ograničava na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo i je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige (čl. 108. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama - Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 i 126/10 - Odluka USRH). Autorica se osvrće na probleme vezane uz provedbu rješenja o ovrsi u zemljišnoj knjizi i postupanje zemljišnoknjižnog suda.

Stručni članak

Brže rješavanje sudskih sporova izuzetno je važno za ostvarenje vladavine prava i prava svakoga da se u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama. Jedan od načina da se ubrzaju parnični postupci je i da se iz Zakona o parničnom postupku uklone odredbe koje na neki način koče rad sudova. U članku autor ukazuje na neke nelogične, manjkave i zastarjele odredbe Zakona o parničnom postupku, koje usporavaju rad sudova. Usput daje i odgovarajući de lege ferenda prijedlog. Članak ćemo objaviti u dva dijela.

Stručni članak

U primjeni poreznih propisa, porezni su obveznici često u dvojbi i nedoumici, pa se u svezi s njihovom pravilnom primjenom nerijetko obraćaju pisanim putem Poreznoj upravi - Središnjem uredu za mišljenje. U ovom broju donosimo nekoliko takvih mišljenja za koje ocjenjujemo da su od važnosti za naše čitatelje.

Stručni članak

Iako smo već u trećoj godini primjene Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09), u praksi se i dalje, nerijetko, javljaju dvojbe vezane uz razlikovanje sadržaja nekih od instituta uređenih tim Zakonom. Osim toga, zbog razgranatosti i složenosti organizacije javnopravnih tijela koja primjenjuju navedeni Zakon, primjenjivači pravnih normi ponekad su suočeni s dvojbama ima li pojedini subjekt status javnopravnog tijela, tko je čelnik određenog tijela i sl. U članku, stoga, ukratko razmatramo dio temeljnih pojmova, normiranih Zakonom o općem upravnom postupku, kao i s tim u svezi povezana pojmovna razgraničenja koja su korisna za primjenu ovog Zakona u praksi.

Stručni članak

Porezni nadzor je provjera prihvatljivosti niza poreznih prijava, odnosno provjera prihvatljivosti financijskih obračuna. U poreznom se nadzoru porezne prijave smatraju financijskim obračunima. Svaki je financijski obračun, a porezna prijava nije izuzetak, izveden iz mnogobrojnih podataka o transakcijama. Porezni nadzor odnosi se na potpunost obračuna i točnost iskazanih transakcija. Taj niz, ili korpus, ishodišna je točka u postupanju. U takvom modelu svrha poreznog nadzora jest: utvrditi jesu li sve transakcije evidentirane i iskazane, utvrditi jesu li u cijelosti evidentirane različite vrste podataka o tim transakcijama, utvrditi jesu li podaci o transakcijama točno obračunani i utvrditi jesu li točni procijenjeni i utvrđeni iznosi i stavke financijskih izvještaja. Nedosljednost, nedorečenost u obradi i analizi tih podataka generira rizike pa porezni nadzor ne će biti dobro i kvalitetno obavljen glede obveze poreznog obveznika. O svemu tome više u nastavku.

Stručni članak

U ovom broju donosimo odgovore na neka pitanja postavljena na savjetovanju održanom 29. ožujka 2012. u Zagrebu, pod naslovom »Javna nabava - primjena Zakona i uredbi«, a koja su postavljena unutar teme »Pravna zaštita i nadzor nad provedbom postupaka javne nabave i ugovora o javnoj nabavi«. Stoga u ovom članku donosimo odgovore autora ZORANA VUIĆA, načelnika Odjela za javno-privatno partnerstvo, u Ministarstvu gospodarstva Republike Hrvatske, koji su zanimljivi za širi krug čitatelja, a odnose se na žalbeni rok, na odluku o odabiru, zapisnik i plan nabave. U sljedećem broju donijet ćemo nastavak tih odgovora, koji se odnose na primjenu Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11) i uredaba o provođenju postupka javne nabave.

Stručni članak

U ovom članku autorica piše o sadržaju Odluke Ustavnog suda, broj U-III-248/2008 od 21. ožujka 2012. u kojoj je Ustavni sud Republike Hrvatske u zaštiti ljudskih prava i sloboda odlučivao o povredi prava na pravično suđenje kod ovrhe na deviznom računu na koji se uplaćuje inozemna mirovina i kada sudovi nisu primijenili članak 149. stavak 1. Ovršnog zakona i ograničili ovrhu na podnositeljevu deviznom računu do najviše 1/3 mjesečnog iznosa. Zaštita prava podnositelja, kroz prikazan primjer u članku iz ustavnosudske prakse, primjer je značaja funkcije Ustavnog suda u konkretnoj ustavnosudskoj kontroli, u predmetima od značaja za temeljna prava, a u ovom slučaju, uz utvrđenu povredu prava na pravično suđenje, smatramo da je prvenstveno u pitanju zaštita socijalnih prava podnositelja koja se postiže ovom Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske.

SENTENCE

U sporovima zbog utvrđenja ništavosti odluke glavne skupštine društva, vrijednost predmeta spora utvrđuje se prema pravilima Zakona o trgovačkim društvima koji predstavlja lex specialis u odnosu na odgovarajuće odredbe Zakona o parničnom postupku o vrijednosti predmeta spora

SENTENCE

Kad djelatnik nije osporavao rješenje nadležnog tijela o prestanku radnog odnosa niti nakon što ga je stvarno primio, neovisno o počinjenoj grešci kod dostave, to je rješenje postalo konačno

SENTENCE

Inkongruentno namirenje kojim se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućuje osiguranje tražbine koju on, na temelju pravnog posla iz kojeg njegova tražbina proizlazi, nije imao pravo zahtijevati, može se pobijati (i) ako je pravna radnja davanja osiguranja poduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka

SENTENCE

Rješenje predsjednika/ice suda o rekonstrukciji sudskog spisa, nije upravni akt

Vi pitate - mi odgovaramo

U kojem postupku sud odlučuje o davanju dozvole za prijenos poslovnog udjela u slučaju da društvo odbije dati suglasnost na prijenos poslovnog udjela?

Vi pitate - mi odgovaramo

Mogu li uprava i nadzorni odbor društva tijekom ponude za preuzimanje tog društva donijeti odluku o stjecanju vlastitih dionica društva i što je s takvom odlukom koja je donesena prije objave za preuzimanje i djelomično je izvršena?

Vi pitate - mi odgovaramo

Kako suvlasnik može steći status stranke u postupku građevinske inspekcije?

Vi pitate - mi odgovaramo

Domaći poduzetnik - rezident obavlja isporuku dobara u inozemstvo. Je li kao dokaz da je obavljena isporuka dobara u inozemstvo, osim carinske deklaracije, potrebna i posebna potvrda nadležene carinarnice da je dobro napustilo carinsko područje Republike Hrvatske?