Stručni članak

Konsolidirane financijske izvještaje izdaje društvo - matica i njima obuhvaća financijske izvještaje društava u kojima kontrolira poslovanje. To su izvještaji skupine kapitalno i upravljačko povezanih trgovačkih društava u ekonomsku cjelinu koji pružaju informacije o financijskom položaju grupe, o kapitalu i o dobicima/gubicima koji pripadaju matici, odnosno vlasnicima društva - matice i koji pripadaju manjinskim dioničarima, odnosno ostalim vlasnicima u ovisnim društvima. Obveza sastavljanja, predočavanje vlasnicima i javno objavljivanje godišnjih financijskih izvještaja kao i konsolidiranih propisana je Zakonom o trgovačkim društvima56 (u nastavku teksta: ZTD) i Zakonom o računovodstvu57 (u nastavku teksta: ZOR). U prvom dijelu ovog članka, u broju 6061-6062 od 7. i 11. travnja 2012., govorili smo o obvezi i predočavanju konsolidiranih financijskih izvještaja, o upravljanju konsolidacijom financijskih izvještaja kao i konsolidiranju kapitala i goodwillu te o utjecaju manjinskog udjela u kapitalu. U drugom dijelu bit će više riječi o prihodima od ulaganja u pridružena društva, konsolidaciji unutargrupnih prihoda, troškova, potraživanja i obveza, eliminaciji dobiti i gubitaka unutargrupnih transakcija, konsolidaciji bilance, računa dobiti i gubitka, te o konsolidiranom izvještaju o novčanom tijeku kao i o bilješkama uz konsolidirane financijske izvještaje. Napominjemo da se predajom Financijskoj agenciji (u nastavku teksta: FINA) konsolidiranih financijskih izvještaja smatra da su predani u sudski registar. Rok predaje je devet mjeseci od kraja poslovne godine za koju su sastavljeni, odnosno do 30. rujna.58

Stručni članak

U ovom članku autorica razmatra pravila postupka pred Europskim sudom koji je pokrenut pojedinačnim zahtjevom. Ona su sadržana u mjerodavnim odredbama Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. - MU, br. 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02 - Protokol 12 i 13 i 1/06 - Protokol 14); stupila na snagu 5. studenoga 1997. (Nar. nov. - MU, br. 6/99); Protokol br.14 stupio na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 1. lipnja 2010. (Nar. nov. - MU, br. 2/10), a podrobnije su razrađena u Poslovniku Europskog suda (ECHR). Stoga, u ovom članku donosimo dio koji se odnosi na postupke odlučivanja o dopuštenosti i osnovanosti zahtjeva. Ovaj je članak dio knjige prof. dr. sc. Jasne Omejec »Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u sudskoj praksi«, koja uskoro izlazi u nakladi Novog informatora.

Stručni članak

Radi otklanjanja zapreka za nesmetanu gradnju nove elektroničke komunikacijske infrastrukture, Republika Hrvatska, u procesu harmonizacije svojih propisa s pravnom stečevinom Europske unije, 2008., uvela je Zakonom o elektroničkim komunikacijama (Nar. nov., br. 73/08) u svoj pravni poredak institut »pravo puta«. Navedeno pravo nastaje na temelju zakona u trenutku kad su ispunjene sve opće i posebne pretpostavke, propisane člankom 27. toga Zakona. Suglasnost upravitelja općeg dobra, odnosno vlasnika nekretnine u javnom vlasništvu ili vlasnika nekretnine u privatnom vlasništvu, bitna je pravna pretpostavka koja je morala postojati da bi nastalo pravo puta u korist investitora gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture. Međutim, izmjenama i dopunama odredaba članka 27. navedenog Zakona koje se odnose na obvezu izdavanja suglasnosti te brisanje odredaba koje su uređivale pravne predmnjeve u članku 27. stavak 6. i 7. toga Zakona, institut »pravo puta« doživio je velike promjene koje u praksi mogu rezultirati brojnim negativnim posljedicama za daljnju gradnju i razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture. Stoga je svrha ovoga članka prikazati stanje pravnog uređenja u Republici Hrvatskoj glede izdavanja suglasnosti i posljedice ukidanja pravnih predmnjeva o pravu puta kao posebnog pravnog instituta kojim je država trebala omogućiti jednostavniju i bržu gradnju objekata elektroničke komunikacijske infrastrukture i s tim ostvarivanje javnog interesa, utvrđenog odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama.

Stručni članak

U članku razmatramo pitanje značenja izraza »građevinskim zemljištem u društvenom vlasništvu upravlja općina«, sadržanog u članku 9. Zakona o građevinskom zemljištu, odnosno pitanje smatra li se pravom upravljanja općine (ili ne smatra), da je općina titular prava koja izviru iz društvenog vlasništva na neizgrađenom građevinskom zemljištu, a u povodu jedne Odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, od 12. svibnja 2010.

Stručni članak

Ljudski resursi čine element marketinškog miksa koji je nužno sustavno planirati te unaprjeđivati kvalitetu komunikacije između sudionika na tržištu. Autor u članku daje pregled osnovnih trendova u upravljanju osobljem u turističkom ugostiteljstvu, s osvrtom na uvođenje Internet tehnologija.

SENTENCE

U postupku u sporovima male vrijednosti ne može se izjaviti žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, budući da u sporovima male vrijednosti isključivo prvostupanjski sud utvrđuje činjenično stanje, a drugostupanjski sud, ako ima sumnji, ipak mora polaziti od činjeničnog stanja koje je utvrdio prvostupanjski sud

SENTENCE

Potraživanje odvjetnika za obavljenu radnju na temelju punomoći, zastarijeva u općem zastarnom roku od pet godina, a zastara počinje teći idućeg dana od dana kad je radnja učinjena, osim ako je sporazumom između odvjetnika i stranke ugovoreno drukčije

SENTENCE

Jedinica lokalne samouprave odgovara za štetu počinjenu od psa lutalice

SENTENCE

Neovisno od uspjeha stranaka, sve troškove učinjene u izvanparničnom postupku radi priznanja strane sudske odluke (delibacijskom postupku), snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden (predlagatelj)

Vi pitate - mi odgovaramo

Odgovara li za dugove ostavitelja nasljednik koji se odrekao nasljedstva u korist jednog od nasljednika?

Vi pitate - mi odgovaramo

Poslodavcu je pravomoćnom sudskom presudom određeno plaćanje naknade štete radniku zbog sudskog raskida radnog odnosa (sud je utvrdio da je odluka o otkazu poslodavca nedopuštena i na zahtjev radnice radni je odnos raskinut sudskim raskidom) - zajedno sa zateznom kamatom na iznos naknade štete od dana donošenje presude. Smatra li se ta naknada štete (šteta zbog sudskog raskida ugovora o radu) oporezivim dohotkom, sukladno članku 5. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak?

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se statutom društva ograničiti pravo glasa dioničara?

Vi pitate - mi odgovaramo

Na koji se način primjenjuje članak 60. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji?