Informator broj 6058 od 28. ožujka 2012.

UVODNIK

O određenim pitanjima mobinga na radnom mjestu i pravnoj zaštiti žrtve

U članku autorica razmatra institut mobinga i njegov položaj u hrvatskom radnom pravu. Razrađuju se vrste mobinga te načini njegovog sprječavanja. Iako se prema članku 130. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09 i 61/11) mogu procesuirati slučajevi mobinga, sudska zaštita je možda, zasad, neučinkovita. Iskustva u praksi govore o sve većem broju osoba koje se obraćaju za pomoć zbog zlostavljanja na radu, ali ta su područja još dvojbena i nedovoljno istražena. Budući da je nezaposlenost i prijetnja otkazom velika, radnik pristaje na sve što mu se određuje, nemajući, pritom, određene zaštite za razliku od država Europe u kojima ipak postoje moćne sindikalne organizacije. Novi Kazneni zakon (Nar. nov., br. 125/11), koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2013., predviđa mobing kao kazneno djelo, u okviru kaznenog djela »Zlostavljanje na radu« iz članka 133. tog Zakona. U jednom od sljedećih brojeva objavit ćemo nastavak ove teme.
Autor: Renata Pražetina Kaleb, sutkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu

Sadržaj

O određenim pitanjima mobinga na radnom mjestu i pravnoj zaštiti žrtve
Autor: Renata Pražetina Kaleb

Stručni članak

U članku autorica razmatra institut mobinga i njegov položaj u hrvatskom radnom pravu. Razrađuju se vrste mobinga te načini njegovog sprječavanja. Iako se prema članku 130. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09 i 61/11) mogu procesuirati slučajevi mobinga, sudska zaštita je možda, zasad, neučinkovita. Iskustva u praksi govore o sve većem broju osoba koje se obraćaju za pomoć zbog zlostavljanja na radu, ali ta su područja još dvojbena i nedovoljno istražena. Budući da je nezaposlenost i prijetnja otkazom velika, radnik pristaje na sve što mu se određuje, nemajući, pritom, određene zaštite za razliku od država Europe u kojima ipak postoje moćne sindikalne organizacije. Novi Kazneni zakon (Nar. nov., br. 125/11), koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2013., predviđa mobing kao kazneno djelo, u okviru kaznenog djela »Zlostavljanje na radu« iz članka 133. tog Zakona. U jednom od sljedećih brojeva objavit ćemo nastavak ove teme.

Neka pitanja o nagradi i naknadi troškova stečajnog upravitelja
Autori: Dejan Bodul Ante Vuković

Stručni članak

Među indikatorima kvalitete stečajnog postupka svakako su i troškovi stečajnog postupka (uz duljinu trajanja stečajnog postupka i visinu namirenja vjerovnika). Naime, adekvatan model snošenja troškova stečajnog postupka, a time i model kompenzacije operativnog tijela, jedan je od osnovnih elemenata učinkovitog stečajnog postupka. U suprotnom, rizik je od neadekvatnog zalaganja operativnog tijela, a time se trošak skupog i sporog postupka, multiplicira. Zbog opsega problematike, rad je u mogućnosti dotaknuti tek određena pitanja troškova stečaja. Ono što autori žele istaknuti, ili treba biti odmah uočljivo, čak i u ovakvom osvrtu, kritična je potreba za revizijom de lege lata uređenja pravnog statusa nagrade za rad stečajnim upraviteljima.

Isplata i oporezivanje otpremnine
Autor: Nataša Novaković

Stručni članak

U članku razmatramo brojne slučajeve u kojima radnik ima pravo na otpremninu, a raspravljamo i o nekim situacijama kad bi radnik mogao imati pravo na otpremninu. Budući da je otpremnina mogući oporezivi primitak, autorica u članku ujedno razmatra i slučajeve kada će otpremnina biti oporeziva, a kada ne.

Zloporaba Europske direktive o porezu na dodanu vrijednost
Autor: Sanda Kapetanović

Stručni članak

Europski sud pravde (Court of Justice of EU - skraćeno: ECJ) je 2006. proširio doktrinu zluporabe prava na područje poreza na dodanu vrijednost. Doktrina ima za posljedicu da, pod određenim okolnostima, porezna tijela moraju ignorirati umjetne (artificijelne) transakcije provedene u okviru poreza na dodanu vrijednost. Ovdje se raspravlja o pojmovima »porezne prednosti« (»tax advantage«), tj. smanjenju, isključenju ili odgađanju poreza, odnosno ostvarenju porezne povlastice koja u potpunosti ili djelomično ne bi bila realizirana bez nekog plana ili postupka, i »porezne prednosti nasuprot svrhe Zakona o porezu na dodanu vrijednost«. Dolazi se do zaključka o postojanju napetosti između, s jedne strane, načela zloporabe zakona i, s druge strane, Europske unije načela pravne sigurnosti i slobode aktivnosti tvrtki zbog ograničavanja njihove porezne obveze. U prvom dijelu članka naglasak je dân na pojavu izbjegavanja obveze kao i zloporaba Zakona o porezu na dodanu vrijednost te prekogranično izbjegavanje obveze poreza na dodanu vrijednost. U drugom dijelu članka više se govori kako se nacionalna zakonodavstva određuju prema tim zloporabama te nekim drugim postupcima koji se odnose na izbjegavanja obveze oporezivanja porezom na dodanu vrijednost.

Neka načelna pitanja u svezi s naknadom za oduzetu imovinu
Autor: Božo Gagro

Stručni članak

U Informatoru, broj 6055 od 17. ožujka 2012., objavili smo prvi dio članka, pod naslovom »Neka načelna pitanja u svezi s naknadom za oduzetu imovinu« prema odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Nar. nov., br. 92/96, 39/99 - Odluka USRH, 42/99 - ispr. Odluke USRH, 92/99 - ispr., 43/00 - Odluka USRH, 131/00 - Odluka USRH, 27/01 - Odluka USRH, 34/01 - ispr. Odluke USRH, 65/01 - Odluka USRH, 118/01 - Odluka USRH, 80/02 i 81/02 - ispr.). U prvom nastavku autor se bavio slučajevima u kojima se, prema tom Zakonu, ne može ostvarivati pravo na naknadu za imovi-nu, iako je ta imovina oduzeta i prenesena u društveno vlasništvo prema propisima i načinu propisanim tim Zakonom, odnosno u slučajevima na koje se uopće ne odnosi Zakon o naknadi. U ovom, drugom nastavku dovršavamo temu, pišući o me|unarodnim sporazumima kojima je riješeno pitanje naknade za oduzetu imovinu stranih osoba, a te je sporazume zaključila bivša SFRJ.

Praunsperger protiv Hrvatske
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

Obveza koju države imaju na temelju članka 13. Konvencije, obuhvaća i njihovu dužnost da se pobrinu da nadležna tijela i izvrše odluke donesene u povodu pravnih sredstava kao i obvezu organiziranja sustava ovrhe presuda koji je djelotvoran, kako na razini prava, tako i u praksi, te koji osigurava njihovu ovrhu bez neopravdanih odugovlačenja

Određivanje mjesne nadležnosti od višeg suda – generalna delegacija
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Županijski sud koji nije mjesno nadležan za postupanje u određenom predmetu, nadležan je odlučivati o žalbi protiv prvostupanjske presude kad je predsjednik Vrhovnog suda RH odredio da u pojedinim predmetima postupa drugi stvarno nadležni sud umjesto suda koji je prema zakonu mjesno i stvarno nadležan, a koji ih zbog velikog broja predmeta u radu ne može riješiti u razumnom roku

Odgovornost za drugoga (odgovornost škole za maloljetnika)
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Škola je odgovorna za štetu nanošenja tjelesne ozljede učenika drugom učeniku, do koje je došlo za vrijeme izbivanja učitelja iz učionice nakon završetka školskog odmora, i nakon što je već bio označen početak školskog sata, osim ako dokaže da bi šteta nastala i pri brižljivom provođenju nadzora nad učenicima

Ovrha radi uzdržavanja – određivanje ovrhe za nedospjele obroke uzdržavanja
Sud: Županijski sud Bjelovar

SENTENCE

Ako obveznik plaćanja uzdržavanja ne postupi prema pravomoćnoj ovršnoj presudi kojom je utvrđena ta obveza, ovlaštenik uzdržavanja ovlašten je u ovršnom postupku, na temelju navedene presude tražiti donošenje rješenja o ovrsi, kojim će sud odrediti ovrhu na plaći (mirovini) ovršenika i za one obroke uzdržavanja koji još nisu dospjeli, odnosno čije će dospijeće uslijediti nakon donošenja rješenja o ovrsi

Ugostiteljstvo – djelokrug jedinice lokalne samouprave

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li gradonačelnik grada zaključkom, na zahtjev ugostitelja, produljiti radno vrijeme za ugostiteljske objekte vrste caffe bar, u kojim slučajevima, te komu se može obratiti ako postoje neke nezakonitosti?

Izbori za radnička vijeća

Vi pitate - mi odgovaramo

Mora li skupina radnika ili sindikat koji predlažu listu kandidata za izbor radničkog vijeća, imenovati svog predstavnika u izborni odbor?

Razvrgnuće suvlasničke zajednice – upućivanje na parnicu

Vi pitate - mi odgovaramo

Predlagatelji su protiv protustranke pokrenuli izvanparnični postupak radi razvrgnuća suvlasništva. Protustranka je prigovorila da je njezin suvlasnički dio veći jer je ulagala u nekretninu 20 godina i misli da je dosjelošću stekla veći udjel. Sud je rješenjem obustavio izvanparnični postupak i predlagatelje uputio da u parnici traže diobu suvlasništva. Je li sud trebao protustranku, koja osporava suvlasništvo, uputiti da to dokazuje u parnici?

Rok dostave Poreznoj upravi pisanog izvješća glede danih informacija iz knjigovodstvenih isprava i godišnjih financijskih izvještaja

Vi pitate - mi odgovaramo

Osobe ovlaštene za zastupanje poduzetnika pozvane su od strane Porezne uprave da sastave pisano izvješće glede davanja informacija iz knjigovodstvenih isprava i godišnjih financijskih izvještaja radi obavljanja nadzora. U kojem roku, od dana poziva Porezn

Filteri