Stručni članak

Glavna skupština je organ društva u kojem dioničari ostvaruju svoja prava na osnovi članstva u društvu i gdje se oblikuje i izražava volja svih dioničara. Volja dioničara izražena na glavnoj skupštini, predstavlja volju društva. Sazivanje i održavanje glavne skupštine osjetljivo je pitanje sa znatnim i dalekosežnim posljedicama za društvo. Zbog toga je zakonodavac podrobno regulirao sazivanje glavne skupštine da bi osigurao nazočnost i odlučivanje na sjednicama, o čemu pišemo u ovom članku.

Stručni članak

Predmet ovog članka je dokument EU koji se bavi istraživanjem Europskog parlamenta koliko pravosudni dužnosnici u državama članicama EU poznaju europsko pravo. Autorica, IVANA GORANIĆ, dipl. iur., ravnateljica Pravosudne akademije, piše o tome kakve zadaće EU postavlja u odnosu na svoje članice u edukaciji pravosudnih dužnosnika i o obvezama institucija koje se bave stalnom izobrazbom tih dužnosnika. Isto tako to je istraživanje pokazalo i nedovoljno poznavanje tih propisa, o čemu autorica, između ostalog, piše u ovom članku.

Stručni članak

U ovom članku autorica piše o Prijedlogu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o grobljima koji je 14. ožujka 2012., među ostalim novim aktima u zakonodavnoj proceduri koji još nisu uvršteni u dnevni red plenarne sjednice, naveden kao prijedlog Zakona koji je upućen u redoviti postupak. Stoga u članku iznosi određena mišljenja i prijedloge koji su vezani uz definiciju groblja u Zakonu o grobljima (Nar. nov., br. 19/98) i Pravilnikom o grobljima (Nar. nov., br. 99/02), te određena mišljenja o neusklađenostima propisa u tom području.

Stručni članak

Hrvatski je sabor na sjednici od 24. veljače 2012. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar. nov., br. 25/12) čije se odredbe primjenjuju od 1. ožujka 2012. Osnovna svrha donošenja toga Zakona je smanjivanje neporeznog tereta poduzetnicima i investitorima, a obveza smanjivanja neporeznih davanja naznačena je i u Proračunu za 2012. U nastavku teksta dajemo kratki osvrt na najvažnije izmjene i dopune Zakona.

Stručni članak

U ovom članku autorica piše o Prijedlogu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o grobljima koji je 14. ožujka 2012., među ostalim novim aktima u zakonodavnoj proceduri koji još nisu uvršteni u dnevni red plenarne sjednice, naveden kao prijedlog Zakona koji je upućen u redoviti postupak. Stoga u članku iznosi određena mišljenja i prijedloge koji su vezani uz definiciju groblja u Zakonu o grobljima (Nar. nov., br. 19/98) i Pravilnikom o grobljima (Nar. nov., br. 99/02), te određena mišljenja o neusklađenostima propisa u tom području.

Stručni članak

Sustav registriranja nekretnina u Republici Hrvatskoj temelji se na dva državna registra: katastru i zemljišnoj knjizi. Statistika usklađenost stanja podataka ta dva registra, prema »Završnom izvješću projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra«, vrlo je niska, a neusklađenost stanja registara ne ulijeva pravnu sigurnost i ruši načelo povjerenja u zemljišnu knjigu. Institut pojedinačnog ispravnog postupka, koristeći podatke katastarskog sustava kao temeljnog sustava informacija o prostoru, vjerodostojan je instrument usklađenja zemljišnoknjižnog, katastarskog i stvarnog stanja. Pretpostavka pokretanju tog postupka je opravdani razlog, koji uvijek postoji kad je riječ o neusklađenom stanju, te se dokazuje javnim ili javnoovjerovljenim ispravama (npr. posjedovni list). U samom postupku, podatak o čestici ispravlja se na temelju prijavnog lista i preslika plana, potvrđenog od strane tijela nadležnog za katastar. Ispravljanje podataka posjedovnice provodi se radi kasnije provedbe u katastarskom operatu, u svrhu sređivanja imovinskopravnih odnosa ili u slučaju kad je podatak o čestici u zemljišnim knjigama potrebno uskladiti sa stanjem u katastru zemljišta. U tom smislu uloga katastarskih podataka u pojedinačnom ispravnom zemljišnoknjižnom postupku je neizostavna i u ovom radu obrađena je teorijski i praktično.

SENTENCE

Čak i ako jedno jedino pravno sredstvo samo po sebi potpuno ne zadovoljava zahtjev »djelotvornosti«, to može činiti ukupnost dostupnih pravnih sredstava koje daje domaće pravo

SENTENCE

Društvo za osiguranje koje je oštećeniku naknadilo štetu nanesenu uporabom vozila čiji se vlasnik, odnosno korisnik nije osigurao od automobilske odgovornosti, nema pravo regresa prema štetniku, već to pravo ima Hrvatski ured za osiguranje

SENTENCE

Ocijenjeno je da je eksproprirana nekretnina privedena svrsi kad najvećim dijelom čini zaštitni pojas željezničke pruge u koju svrhu je i izvlašteno zemljište

SENTENCE

U zemljišnoknjižnom pravu, pravila o prvenstvenom redu određuju i postupanje zemljišnoknjižnog suda prilikom primitka prijedloga za upis i rješavanje o prijedlozima u istom zemljišnoknjižnom ulošku, pri čemu će dopustivost upisa za koji je poslije podnesen prijedlog, sud procjenjivati ovisno o sadržaju već dopuštenih i provedenih upisa, čiji je prvenstveni red mjerodavan za određivanje prvenstvenog reda kasnijeg prava

Vi pitate - mi odgovaramo

Ugovorom je utvrđeno da ravnatelj ustanove nakon prestanka radnog odnosa ima pravo na naknadu u visini pune plaće za razdoblje od šest mjeseci. Kakav je porezni tretman te naknade i plaćaju li se doprinosi?

Vi pitate - mi odgovaramo

Odgovara li više štetnika solidarno za štetu ako bi jedan odgovarao kao imatelj opasne stvari, a drugi prema načelu krivnje?

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li moguće nakon ponude za preuzimanje dioničkog društva i pohrane dionica, povući dionice i do kojeg roka?

Vi pitate - mi odgovaramo

Kako se izračunava naknada za pripravnost prema Zakonu o radu? Naime, ako u tijeku pripravnosti radnik radi dva sata po pozivu, ti sati rada ulaze u radno vrijeme i smatraju se prekovremenim radom, pa nas zanima umanjuje li se za spomenuta dva sata rada po pozivu naknada i vrijeme trajanja pripravnosti ili se istovremeno plaćaju dva sata rada po pozivu kao prekovremeni rad i pripravnost?