Sustav registriranja nekretnina u Republici Hrvatskoj temelji se na dva državna registra: katastru i zemljišnoj knjizi. Statistika usklađenost stanja podataka ta dva registra, prema »Završnom izvješću projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra«, vrlo je niska, a neusklađenost stanja registara ne ulijeva pravnu sigurnost i ruši načelo povjerenja u zemljišnu knjigu. Institut pojedinačnog ispravnog postupka, koristeći podatke katastarskog sustava kao temeljnog sustava informacija o prostoru, vjerodostojan je instrument usklađenja zemljišnoknjižnog, katastarskog i stvarnog stanja. Pretpostavka pokretanju tog postupka je opravdani razlog, koji uvijek postoji kad je riječ o neusklađenom stanju, te se dokazuje javnim ili javnoovjerovljenim ispravama (npr. posjedovni list). U samom postupku, podatak o čestici ispravlja se na temelju prijavnog lista i preslika plana, potvrđenog od strane tijela nadležnog za katastar. Ispravljanje podataka posjedovnice provodi se radi kasnije provedbe u katastarskom operatu, u svrhu sređivanja imovinskopravnih odnosa ili u slučaju kad je podatak o čestici u zemljišnim knjigama potrebno uskladiti sa stanjem u katastru zemljišta. U tom smislu uloga katastarskih podataka u pojedinačnom ispravnom zemljišnoknjižnom postupku je neizostavna i u ovom radu obrađena je teorijski i praktično.