List Informator
UVODNIK
Osvrt na Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu
Hrvatski je sabor 24. veljače 2012. usvojio Državni proračun Republike Hrvatske za 2012. Državni proračun Republike Hrvatske za 2012. godinu te projekcije za 2013. i 2014. temelji se na tri osnovna načela: - stvaranju preduvjeta za pokretanje gospodarstva - održivosti javnih financija u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti - usmjerenosti na zaštitu socijalno najosjetljivijih skupina društva. Uzimajući u obzir temeljne makroekonomske pretpostavke, planirane zakonske izmjene u poreznoj politici, daljnje usklađivanje s Europskom unijom i članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji, ukupni prihodi Državnog proračuna za 2012. godinu planirani su u iznosu od 109 milijardi kuna. Ukupni rashodi Državnog proračuna za 2012. godinu iznose 118,8 milijardi kuna, a čine ih rashodi poslovanja u iznosu 117,1 milijnardu kuna i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu 1,7 milijardi kuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda i rashoda, manjak Državng proračuna u 2012. godini iznosi 9,9 milijardi kuna ili 2,8% bruto domaćeg proizvoda. Uz Državni proračun Republike Hrvatske za 2012. godinu (u nastavku teksta: Proračun), donesen je i Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu na koji dajemo kraći osvrt.
Autor: Bernardica Rubčić, dipl. iur., Ministarstvo financija Republike Hrvatske
Sadržaj
Stručni članak
Gospodarsko-socijalno vijeće osnovano je 3. veljače 2012. Sporazumom, koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 18 od 15. veljače 2012. godine. Osnivanjem Gospodarsko-socijalnog vijeća stvorene su pretpostavke za učinkovito funkcioniranje socijalnog dijaloga od strane potpisnika navedenog Sporazuma, prepoznatog kao »važne demokratske vrednote društva i temeljnog uvjeta za zajedničko djelovanje na ostvarivanju postavljenih ciljeva i postizanje konsenzusa o razvoju hrvatskog društva«. Autor u članku opširnije piše o sadržaju navedenog Sporazuma, a posebno naglašava zadaće Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Stručni članak
U ovom broju pišemo o sadržaju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-III-6070/2010 od 30. lipnja 2011. Naime, stajalište je Ustavnog suda Republike Hrvatske da je u svakom konkretnom slučaju potrebno utvrditi je li stupanj tog pristupa dostatan da stranci osigura »pravo na sud« sa stajališta načela vladavine prava u demokratskom društvu, te je utvrđeno da je, u svakomkonkretnom slučaju, došlo do povrede prava na pristup sudu.
Stručni članak
Autor nas u članku upoznaje s novostima u kaznenopravnoj zaštiti intelektualnog vlasništva propisane Kaznenim zakonom (Nar. nov., br. 125/11) koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2013. Daje pregled odredaba novog Zakona kojima se izravno i neizravno pruža kaznenopravna zaštita intelektualnog vlasništva, tako da prikazuje izvorni zakonski tekst uz koji iznosi obrazloženja iz Konačnog prijedloga Kaznenog zakona.
Stručni članak
Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09 i 150/11 - u nastavku teksta: ZOLAP(R)S) u članku 53.a tog Zakona, propisane su ovlasti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, kao izvršnih čelnika za imenovanje i razrješenje pročelnika upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te razlozi za njihovo razrješenje. Na prava, obveze i odgovornosti kao i druga pitanja u svezi s radom pročelnika, koja nisu uređena tim Zakonom, temeljem stavka 4. članak 53.a ZOLAP(R)S-a, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje radni odnos službenika i namještenika u tijelima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 86/08 i 61/11). O razrješenju pročelnika upravnih tijela, temeljem članka 53.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, osobito iz razloga koji imaju obilježja teških povreda službene dužnosti, te dvojbama u primjeni te odredbe Zakona i primjeni posebnog službeničkog Zakona, piše ŠTEFANIJA KASABAŠIĆ, dipl. iur., iz Zagreba.
Stručni članak
Pretporez kod poreza na dodanu vrijednost, koji se može odbiti, u pravilu se obračunava na temelju podataka o prometu poreznog obveznika u cijelosti, no, porezni obveznici mogu odlučiti da dio pretporeza koji imaju pravo odbiti obračunavaju za svaki dio svojeg poslovanja, pod uvjetom da za dijelove poslovanja vodi odvojeno knjigovodstvo i da o tome prije primjene takvog obračuna obavijeste Poreznu upravu. Pritom treba uzeti u obzir da Porezna uprava može zabraniti takav način podjele pretporeza ako smatra da nema mogućnost nadzora nad obračunavanjem i plaćanjem poreza na dodanu vrijednost. Podjela pretporeza po dijelovima poslovanja poduzetnika je kompleksnija i izaziva dodatne troškove poreznog obveznika, ali i troškove nadzora. O svemu tome opširnije, uz konkretne primjere u nastavku teksta.
Stručni članak
Hrvatski je sabor 24. veljače 2012. usvojio Državni proračun Republike Hrvatske za 2012. Državni proračun Republike Hrvatske za 2012. godinu te projekcije za 2013. i 2014. temelji se na tri osnovna načela: - stvaranju preduvjeta za pokretanje gospodarstva - održivosti javnih financija u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti - usmjerenosti na zaštitu socijalno najosjetljivijih skupina društva. Uzimajući u obzir temeljne makroekonomske pretpostavke, planirane zakonske izmjene u poreznoj politici, daljnje usklađivanje s Europskom unijom i članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji, ukupni prihodi Državnog proračuna za 2012. godinu planirani su u iznosu od 109 milijardi kuna. Ukupni rashodi Državnog proračuna za 2012. godinu iznose 118,8 milijardi kuna, a čine ih rashodi poslovanja u iznosu 117,1 milijnardu kuna i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu 1,7 milijardi kuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda i rashoda, manjak Državng proračuna u 2012. godini iznosi 9,9 milijardi kuna ili 2,8% bruto domaćeg proizvoda. Uz Državni proračun Republike Hrvatske za 2012. godinu (u nastavku teksta: Proračun), donesen je i Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu na koji dajemo kraći osvrt.
SENTENCE
Propust suda da ocijeni što je bît spora u konkretnom slučaju, dovodi do povrede prava na pravično suđenje
SENTENCE
Prodaja nekretnine za vrijeme sudske zabrane otuđenja, nema za posljedicu ništetnost ugovora o kupoprodaji
SENTENCE
Ne može se naložiti predaja u isključivi posjed suvlasničkog dijela, jer se idealni dio ne može predati u isključivi posjed
SENTENCE
Ostvarena je bitna povreda odredaba parničnog postupka, iz članka 354. stavak 6. Zakona o parničnom postupku, kad je stranka, u sporu male vrijednosti, na glavnu raspravu pozvana običnim pozivom koji ne sadržava posebno upozorenje iz odredbe članka 465.
Vi pitate - mi odgovaramo
Tko predsjedava glavnom skupštinom dioničkog društva ako to pitanje nije riješeno statutom, primjerice, tako da je predsjednik nadzornog odbora ujedno i predsjednik glavne skupštine?
Vi pitate - mi odgovaramo
Ako se poslovni prostori u vlasništvu RH, općina, gradova, županija i Grada Zagreba - u kojima ne postoji zakupni odnos ili odnos korištenja prostora, odnosno koji su prazni - ne prodaju prema odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (Nar. nov., br. 125/11), molimo odgovor na temelju kojih propisa je moguće raspolagati i takvim poslovnim prostorima?
Vi pitate - mi odgovaramo
Poduzetnik je dužan godišnje financijske izvještaje dostaviti Financijskoj agenciji radi javne objave. Kad se smatra da je poduzetnik ispunio obvezu javne objave godišnjih financijskih izvještaja?
Vi pitate - mi odgovaramo
Kad je posebnim zakonom propisano da je pojedine vrste vještačenja u upravnom postupku mogu provoditi samo vještaci ili komisije javnopravnog tijela koje vodi postupak, može li u upravnom sporu, koji se nastavlja na odnosni upravni postupak, vještačenje biti povjereno kojem drugom vještaku, odnosno ustanovi?