Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Stručni članci
×
21.03.2012.
Osvrt na Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu
Hrvatski je sabor 24. veljače 2012. usvojio Državni proračun Republike Hrvatske za 2012. Državni proračun Republike Hrvatske za 2012. godinu te projekcije za 2013. i 2014. temelji se na tri osnovna načela:
- stvaranju preduvjeta za pokretanje gospodarstva
- održivosti javnih financija u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti
- usmjerenosti na zaštitu socijalno najosjetljivijih skupina društva.
Uzimajući u obzir temeljne makroekonomske pretpostavke, planirane zakonske izmjene u poreznoj politici, daljnje usklađivanje s Europskom unijom i članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji, ukupni prihodi Državnog proračuna za 2012. godinu planirani su u iznosu od 109 milijardi kuna.
Ukupni rashodi Državnog proračuna za 2012. godinu iznose 118,8 milijardi kuna, a čine ih rashodi poslovanja u iznosu 117,1 milijnardu kuna i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu 1,7 milijardi kuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda i rashoda, manjak Državng proračuna u 2012. godini iznosi 9,9 milijardi kuna ili 2,8% bruto domaćeg proizvoda. Uz Državni proračun Republike Hrvatske za 2012. godinu
(u nastavku teksta: Proračun), donesen je i Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu na koji dajemo kraći osvrt.
1.Uvod
Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu (u nastavku teksta: Zakon o izvršavanju) uređuju se:
• postupci u procesu izvršavanja Državnog proračuna;
• osnovni preduvjeti za prijenos neizvršenih aktivnosti i projekata te njihovo izvršavanje u sljedećoj godini;
• iznos do kojeg korisnik može plaćati predujmom bez suglasnosti ministra financija;
• visina i način korištenja proračunske zalihe;
• ovlast Vladi Republike Hrvatske da može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave najviše do 2,5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u prethodnoj (2011.) godini;
• visina osnovice za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (proračunska osnovica);
• način upravljanja državnom imovinom;
• namjena i uvjeti korištenja pomoći koje se iz državnog proračuna daju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave; povrat poreza na dohodak obveznicima s područja posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja, isplata pomoći iz državnog proračuna jedinicama lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima u visini poreza na dobit koji se ostvaruje na njihovom području;
• izuzeće od obveze uplate namjenskih prihoda i vlastitih prihoda te način korištenja vlastitih prihoda;
• naplata proračunskih prihoda.
U nastavku teksta dajemo prikaz odredaba Zakona o izvršavanju koje su od osobite važnosti proračunskim korisnicima u dijelu ostvarivanja njihovih prava, ali ukazuju i na obveze koje imaju, uključujući i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju ostvarenih sredstava, s naglaskom na promjene u odnosu na prethodnu godinu.
2.Izvršavanje Državnog proračuna
Proračun se izvršava u skladu s raspoloživim sredstvima i dospjelim obvezama. Prema članku 3. Zakona o izvršavanju, proračunski korisnici za cijelu godinu izrađuju mjesečne financijske planove te ih usklađuju tijekom godine.
Radi upravljanja likvidnošću proračuna, za rashode i izdatke za koje je nastala obveza koja dospijeva u 2012., mora se izvršiti rezervacija sredstava prema datumu dospijeća tih obveza.
Proračunski korisnici koji su nositelji projekata financiranih iz pomoći i/ili namjenskih primitaka, obvezatni su u svojim financijskim planovima planirati sredstva udjela Republike Hrvatske, i to u iznosu koji je predviđen u ugovoru za financiranje projekta, razmjerno sredstvima koja će se koristiti u 2012. Navedena sredstva mogu se preraspodjeljivati samo između tih projekata, a preraspodjele su moguće, sukladno članku 46. stavak 2. Zakona o proračunu, tj. najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj stavci donesenoj od strane Hrvatskog sabora koja se umanjuje, ako to odobri ministar financija.
U Zakonu o izvršavanju, u 2012. nije predviđena mogućnost preraspodjele proračunskih sredstava iznad 5%, kao što je to bilo predviđeno prethodnih godina.
Plaćanje predujmom je Zakonom o proračunu1 predviđeno kao iznimka, uz suglasnost ministra financija. Proračunski korisnik može plaćati predujmom bez suglasnosti ministra financija isto kao i prethodne godine do pojedinačnog iznosa od 20.000,00 kuna.
Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračun vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda. Rješenje o povratu donosi Ministarstvo financija. Navedeno je rješenje upravni akt protiv kojeg žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
I nadalje se propisuju mjere ograničenja zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu s ovlasti iz članka 75. stavak 3. Zakona o proračunu.
Kvota do koje je Vlada Republike Hrvatske ovlaštena izdati suglasnost za zaduženje iznosi najviše do 2,5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2011., na Obrascu PR-RAS. U odnosu na prethodnu godinu povećana je kvota do koje je Vlada ovlaštena dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave s 2,3% na 2,5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Ograničenje se ne odnosi na:
1. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima je Vlada dala suglasnosti do 31. prosinca 2011., a nisu korištena u 2011.;
2. jedinice lokalne samouprave na području posebne državne skrbi
3. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se zadužuju za projekte koji se sufinanciraju iz pretpristupnih programa Europske unije;
4. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte energetske učinkovitosti (ESCO projekte).
Za 2012. ukinuto je ograničenje prema kojem se suglasnost za zaduženje mogla dati jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje prethodne godine iskazale višak prihoda poslovanja u stupcu 7 pod oznakom AOP 245. To ograničenje onemogućava zaduživanje u tekućoj godini onim jedinicama koje su, iako ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o proračunu i Pravilnikom o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u prethodnoj godini, ostvarile manje prihoda poslovanja u odnosu na rashode poslovanja. Međutim, to ograničenje ne uzima u obzir mogućnost ostvarivanja viška ukupnih prihoda nad rashodima u godinama koje su prethodile 2011., koji se, kao i manjkovi, prenose u iduću godinu. Stoga su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su u 2010. ostvarile višak prihoda i prenijele ga u 2011., ali su u 2011. ostvarile manjak prihoda poslovanja, stavljene u lošiji položaj, iako njihov fiskalni kapacitet nije umanjen.
Ako se u tijeku izvršavanja Proračuna utvrdi da su sredstva nenamjenski korištena, korisniku će se umanjiti sredstva u visini nenamjenskog korištenja sredstava ili će se privremeno obustaviti isplata sredstava na stavkama s kojih su sredstva bila nenamjenski utrošena, o čemu odluku donosi ministar financija.
Sredstva doznačena iz Proračuna do 31. prosinca 2012. uključujući i vlastite prihode za koje nisu iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca 2012., korisnici su dužni vratiti u Proračun. Način i rok povrata određuje ministar financija. Uobičajeno ministar financija to čini okružnicom o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna i korisnika proračuna za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca određene fiskalne godine koja se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva financija: www.mfin.hr (Državna riznica - Državno računovodstvo).
Prema članku 55. Zakona o proračunu, aktivnosti i projekti za koje su sredstva osigurana u proračunu tekuće godine, a koji nisu izvršeni do visine utvrđene proračunom, mogu se u toj visini izvršavati u sljedećoj godini, na način i pod uvjetima propisanima Zakonom o izvršavanju.
Preduvjeti za prijenos aktivnosti i projekata iz 2011. u 2012., te iz 2012. u 2013. jesu:
1. Proračunska sredstva osigurana u Proračunu tekuće godine za aktivnosti i projekte koji se prenose, moraju ostati na kraju tekuće godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom tekuće godine
2. Prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvršavati u sljedećoj proračunskoj godini uz suglasnost Ministarstva financija.
Kako bi dobili potrebnu suglasnost, korisnici trebaju podnijeti zahtjev Ministarstvu financija te obrazlažiti razloge neizvršenja projekta u tekućoj godini uz navođenje iznosa koji će ostati neizvršen na toj poziciji. Uz navedeno potrebno je navesti koliko je sredstava, od ukupno neizvršenih, potrebno prenijeti u sljedeću fiskalnu godinu jer taj iznos može biti manji ili jednak neizvršenom iznosu na aktivnosti/projektu koji se financira iz pretpristupnih programa pomoći Europske unije ili kapitalnom projektu.
Novina u odnosu na prethodnu godinu je propisivanje roka u kojem su korisnici obvezatni podnijeti zahtjev za prijenos i obveze dostavljanja dokumentacije uz zahtjev.
Tako se zahtjev za prijenos aktivnosti i projekata iz 2011. u 2012. mora podnijeti najkasnije do 31. svibnja 2012., a uz zahtjev korisnici su obvezatni dostaviti ugovor i račun za obveze nastale u 2011., s dospijećem plaćanja u 2012.
Zahtjev za prijenos aktivnosti i projekata koji će ostati neizvršeni u 2012., te će se prenijeti u 2013. mora se podnijeti do 31. ožujka 2013., a uz zahtjev korisnici su obvezatni dostaviti ugovor i račun za obveze nastale u 2012., s dospijećem plaćanja u 2013.
Proračunski korisnici obvezatni su u svojim financijskim planovima planirati sredstva za obvezno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica, odnosno jahti prema posebnim propisima iz djelatnosti osiguranja.
U Proračunu, razdjelu Ministarstva financija osigurana su sredstva za:
- osiguranje prijevoznih sredstava i druge imovine koja je zbog pojačanog rizika i velike pojedinačne vrijednosti više izložena mogućim štetnim događajima u obavljanju redovite djelatnosti;
- naknadu štete na neosiguranoj imovini koja se doznačuju korisnicima na njihov zahtjev (novina je propisivanje obveze dostave dokaza o nastaloj šteti koji korisnik prilaže uz zahtjev);
- osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja. Iz državnog proračuna plaća se naknada za osiguranje od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) za zaposlene u državnim i javnim službama, kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu.
Osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa, primjerice, dječjeg doplatka, rodiljnih potpora za dio dodatnog rodiljnog dopusta, isplate trajnih prava hrvatskim braniteljima i dr. (proračunska osnovica) u 2012. iznosi 3.326,00 kuna i nije se mijenjala u odnosu na 2011.
3.Upravljanje državnom imovinom
Nefinancijska dugotrajna imovina može se stjecati kupnjom samo u opsegu potrebnom za ispunjavanje zadaća korisnika državnog proračuna.2
Nadležno općinsko državno odvjetništvo ovlašteno je, u smislu Zakona o državnom odvjetništvu, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske. Temeljno je pravilo da sve nekretnine koje su stečene, odnosno kupljene iz sredstava osiguranih u državnom proračunu, postaju vlasništvo Republike Hrvatske.
Stoga je korisnik koji stekne nekretninu obvezatan u roku 30 dana od dana stjecanja podnijeti zahtjev s potrebnom dokumentacijom nadležnom općinskom državnom odvjetništvu radi podnošenja prijedloga za upis prava vlasništva Republike Hrvatske i drugih stvarnih prava na nekretninama kojih je nositelj Republika Hrvatska, u zemljišne knjige. Državno odvjetništvo sastavlja zemljišnoknjižni prijedlog i podnosi ga nadležnom sudu radi upisa navedenih prava u zemljišne knjige.
Za stjecanje imovine bez naknade treba dobiti prethodnu suglasnost Vlade, ako bi takvo stjecanje prouzročilo veće troškove za državu.3 Državno odvjetništvo, sukladno članku 22. Zakona o izvršavanju, podnosi zemljišnoknjižni prijedlog za upis tako stečene nekretnine ako je Vlada dala prethodnu suglasnost.
4.Poticajne mjere u gospodarstvu
Povrat poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima poreza s područja posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja vratit će se i u 2012. na teret prihoda koji pripada državnom proračunu.
Pomoći iz državnog proračuna u visini poreza na dobit koji se ostvaruje na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskom području isplaćivat će se i u 2012. jedinicama lokalne samouprave na tim područjima.
Pomoći županijama, te pomoći gradovima i općinama prve i druge skupine na područjima posebne državne skrbi, planirane u razdjelu 025 - Ministarstvo financija,osiguravaju se prema kriterijima i za namjene utvrđene u članku 35. Zakona o izvršavanju.
Ministarstvo financija obustavit će doznaku pomoći ako županije, općine i gradovi ne obavještavaju na propisani način i u propisanom roku, namjenski ne koriste odobrena sredstva pomoći ili ako kupuju dionice ili udjele u trgovačkom društvu, protivno članku 64. Zakona o proračunu.
5.Korištenje namjenskih prihoda i primitaka
Namjenski prihodi i primici proračuna jesu: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela, a Zakonom o izvršavanju, odnosno Odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se propisati izuzeće od obveze uplate tih prihoda u proračun.
Izuzeti su od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka: znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, pravosuđe, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture i Hrvatska poljoprivredna agencija, a od obveze uplate donacija i pomoći izuzete su ustanove socijalne skrbi.
Nadležna ministarstva obvezatna su nadzirati ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda. Prema Zakonu o sustavu državne uprave poslovi državne uprave su, uz ostalo, i provedba upravnog i inspekcijskog nadzora, ovisno o posebnim propisima kojima je nadzor uređen. Ministarstva, kao središnja tijela državne uprave u provedbi upravnog nadzora nadziru osobito zakonitost rada i postupanja te ako u provedbi upravnog nadzora ocijene da postoje određene nezakonitosti ili nepravilnosti u radu ili postupanju, poduzet će, uz ostalo, i druge mjere propisane posebnim zakonom u svrhu otklanjanja uočenih nezakonitosti ili nepravilnosti.
Člankom 38. Zakona o izvršavanju, dana je mogućnost nadležnim ministarstvima da u suglasnosti s Ministarstvom financija propišu mjerila i način korištenja donacija za koje nije utvrđena namjena.
6.Korištenje vlastitih prihoda
Vlastiti prihodi su prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima. Navedeni prihodi uplaćuju se u Proračun i ne mogu se prenositi u sljedeću godinu. Zakonom o izvršavanju može se propisati izuzeće od obveze uplate tih prihoda u proračun.
Izuzeti su od obveze uplate vlastitih prihoda: znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture, Hrvatska poljoprivredna agencija i Hrvatski hidrografski institut.
Nadležna ministarstva obvezatna su nadzirati ostvarenje i trošenje vlastitih prihoda.
Vlastite prihode korisnici koriste za podmirenje rashoda nastalih obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, temeljem kojih su prihodi i ostvareni, a ako se ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje navedenih rashoda, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovite djelatnosti.
Člankom 40. stavak 3. Zakona o izvršavanju, dana je mogućnost nadležnim ministarstvima da u suglasnosti s Ministarstvom financija propišu mjerila i način korištenja vlastitih prihoda.
7.Naplata proračunskih prihoda
U svrhu jačanja mehanizama za djelotvorniju naplatu prihoda iz nadležnosti proračunskih korisnika državnog proračuna i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i pravnih osoba u kojima država ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju odlučujući utjecaj na upravljanje, te s tim u svezi jačanja fiskalne discipline, člankom 43. uvodi se instrument nadzora naplate prihoda.
Odredbe ovoga članka odnose se na prihode za koje je posebnim propisima utvrđeno da su u nadležnosti proračunskih korisnika državnog proračuna i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i pravnih osoba u kojima država ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju odlučujući utjecaj na upravljanje kao što su, primjerice, prihodi od zakupa poljoprivrednog zemljišta, prihodi od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo, prihodi od naknada za koncesije koje uplaćuju koncesionari prema posebnim propisima i drugi prihodi, bilo da su prihod državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili zajednički prihod.
Tim člankom propisuje se ovlast inspektoru proračunskog nadzora koji u proračunskom nadzoru utvrdi da su navedeni prihodi neobračunani i/ili manje obračunani i neplaćeni i/ili manje plaćeni, da donese rješenje kojim nalaže uplatu tih prihoda u proračun, odnosno na račun pravne osobe.
Državni proračun i Zakon o izvršavanju stupili su na snagu 1. ožujka 2012.
1.Nar. nov., br. 87/08.
1.Nar. nov., br. 87/08.
2 Čl. 69. st. 1. Zakona o proračunu.
3 Čl. 69. st. 2. Zakona o proračunu.
3 Čl. 69. st. 2. Zakona o proračunu.
6.01. DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE