Stručni članak

Predmet ovog članka su odredbe Ustava Republike (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr. 76/10 i 85/10 - proč. tekst) Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske, Zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske, Uredbi o uredskom poslovanju, te drugim propisima kojima je uređena uporaba pečata i žiga s grbom Republike Hrvatske. Autor u ovom članku ukazuje na slučajeve i mogućnosti kad se rabe pečat i žig s grbom Republike Hrvatske te iznosi razlike u praksi.

Stručni članak

U Informatoru, u broju 6024 od 30. 11. 2011. objavili smo prvi dio članka o pravnom statusu prometne infrastrukture. Prometna infrastruktura su nekretnine javne namjene te, stoga, zahtijevaju posebno pravno uređenje u svrhu omogućavanja korištenja svim potencijalnim korisnicima, te očuvanja i održavanja tih nekretnina. Poseban pravni status tih infrastrukturnih građevina kao općeg, odnosno javnog dobra, osigurava njihovu pravnu zaštitu, no autorica smatra da bi bilo potrebno de lege ferenda ujednačiti sustav normi koje u posebnim zakonima djelomično različito uređuju pojedine pravne odnose u svezi s pojedinim vrstama prometne infrastrukture.

Stručni članak

Naplata tražbina putem factoringa godinama je široko prisutna u poslovnoj praksi, no taj ugovor autonomnog trgovačkog prava nije uređen u zakonu, a i u poslovnoj praksi nije jedinstveno uređeno pitanje što on sve obuhvaća. Autorica, stoga, obrazlaže najvažnija pitanja koja se javljaju u većini ugovora o factoringu.

Stručni članak

Pojam imovina ima različito značenje, ovisno o kontekstu na koji se odnosi (pravni, ekonomski, tj. knjigovodstveni ili gospodarski). Prema ekonomskom značenju, imovinu čini skup pokretnih i nepokretnih dobara i prava ili ukupnost njihove vrijednosti kojom raspolaže neka pravna ili fizička osoba u promatranom razdoblju.1 Ekonomsko shvaćanje pojma imovine stavlja težište na imovinsku masu, ali se bitno ne razlikuje od pravnog shvaćanja. Gospodarska aktivnost fizičkih i pravnih osoba ima za posljedicu promjenu obujma imovinske mase. S poreznog aspekta, kao važno načelo poreznog postupka, jest gospodarski pristup, prema kojemu za utvrđivanje porezne obveze nije bitan pravni položaj poreznog obveznika prema obavljanju djelatnosti, već učinci od djelatnosti. Sve nabave imovine (plovila, zrakoplova, nekretnina) poduzetnici-porezni obveznici (pravne i fizičke osobe) evidentiraju u svom knjigovodstvu kao dugotrajnu imovinu. Međutim, obavlja li se poduzetnička djelatnost i ostvaruju li se učinci od djelatnosti u punom smislu s nabavljenom dugotrajnom imovinom, ili se ta imovina koristi neznatno, u beznačajnom dijelu u poduzetničke svrhe, ili u najgoroj varijanti čak nikako, te kako se reflektira u poreznom smislu, pišemo u nastavku članka.

Stručni članak

Kaznenim zakonom iz 1997. godine (Nar. nov., br. 110/97, 27/98 - ispr., 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11), predviđena je, po prvi put domaćim zakonom, mogućnost zamjene izrečene kazne zatvora do šest mjeseci - radom za opće dobro na slobodi. Kasnije izmjene Kaznenog zakona nisu mijenjale tu odredbu Zakona Zakon o izvršavanju zaštitnog nadzora i rada za opće dobro na slobodi, stupio je na snagu dvije godine nakon što je ova alternativna sankcija uvedena u Kazneni zakon, ali taj propis kao niti sâm Zakon nije dao odgovarajuća rješenja za primjenu te alternativne sankcije, pa je u praksi njezina primjena otvorila brojne dvojbe, pitanja, a naposljetku, različit način njezinog shvaćanja i primjenu. Zakon o probaciji (Nar. nov., br. 153/09), koji je stupio na snagu 29. prosinca 2009., uspostavio je Upravu za probaciju, čime je dotadašnja aktivnost oko izvršavanja rada za opće dobro na slobodi, općenito postavljena, dobila proširene i jasno određene okvire. Novi Kazneni zakon (Nar. nov., br. 125/11), koji stupa na snagu 1. siječnja 2013., dublje je ušao u problem oko moguće zamjene kazne zatvora i novčane kazne, približavajući se, pritom, standardima drugih zakonodavstava. On nastoji riješiti dvojbe oko načina primjene te alternativne sankcije, potičući načelo individualizacije kazne kroz zamjenu kratkotrajnih kazni zatvora radom za opće dobro. Svrha ovoga članka je ukazati na nove zakonske odredbe koje reguliraju rad za opće dobro, a primjenjivati će se od 1. siječnja 2013.

SENTENCE

Kod utvrđivanja visine naknade za duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti uzimaju se u obzir iznosi primljeni s naslova osobne invalidnine

SENTENCE

Prvostupanjski sud je ovlašten donijeti procesnu ili meritornu odluku o prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim se rješenje pobija samo u dijelu u kojem je određena ovrha, ali nije ovlašten taj prigovor smatrati ovršenikovim prijedlogom za odgodu ovrhe

SENTENCE

O zahtjevu za suđenje u razumnom roku zbog duljine trajanja upravnog postupka ne može se voditi upravni spor, budući da se zahtjev ne odnosi na ocjenu zakonitosti konačnog upravnog akta niti se odnosi na donošenje upravnog akta u kakvoj upravnoj stvari.

Vi pitate - mi odgovaramo

Postoji li mogućnost preoblikovanja zadruge u trgovačko društvo ili pripajanje postojeće zadruge trgovačkom društvu?

Vi pitate - mi odgovaramo

Klijent - fizička osoba, u jednoj kreditnoj instituciji ima više otvorenih računa po osnovi deponiranih novčanih sredstava, položenih sredstava na štednoj knjižici, tekućem računu, žiro-računu i deviznom računu. Osiguravaju li se tako položena novčana sredstva do propisanog iznosa po svakom otvorenom računu u toj kreditnoj instituciji?

Vi pitate - mi odgovaramo

Kako utvrditi je li nekretnina, starija od 1993., nelegalna ili ne, u situaciji ako do tada nije bilo prostornog plana? Ponekad vlasnici ni sami ne znaju je li im nekretnina nelegalna. Za neke dijelove općine nema zemljišnih knjiga. Kako u predmetnoj situaciji postupiti i napraviti pouzdan popis nelegalnih nekretnina?

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li ovlast čelnika tijela za rješavanje pojedine upravne stvari, podijeljena prije stupanja na snagu Zakona o općem upravnom postupku, ostati na snazi do usklađenja ustrojstvenih akata tijela s navedenim Zakonom?