List Informator
UVODNIK
Republika Hrvatska i unutarnje tržište EU
U Zagrebu je 27. listopada 2011., održan u HAZU, u okviru Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, okrugli stol pod naslovom Republika Hrvatska u Europskoj uniji. Raspravu za okruglim stolom moderirao je akademik Jakša Barbić, potpredsjednik HAZU. Na okrugom stolu uvodne teme su se odnosile na prilagodbu hrvatske politike, institucija i javnih politika Europskoj uniji, ekonomske aspekte u EU/EMU, Republiku Hrvatsku i unutarnje tržište Europske unije, te na temu građanstva Europske unije - što znači postati građaninom Unije? S tog okruglog stola, o značajnim uvodnim temama i održanoj raspravi, donosimo izlaganje prof. dr. sc. Siniš e Rodina , predstojnika na Katedri za europsko javno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje se odnosilo na Republiku Hrvatsku i unutarnje tržište EU, a iznesena su određena stajališta kako EU razgraničava tržište i državnu regulaciju te o tržištu i odredbama Ustava Republike Hrvatske i praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske o određenim pitanjima o kojima je riječ u ovom članku.
Autor: prof. dr. sc. Siniša Rodin, predstojnik Katedre za europsko javno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
Sadržaj
Stručni članak
Iako je Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95 – 94/09 - u nastavku teksta: Zakon o PDV-u) već dulji niz godina u primjeni, ne prestaju prijepori oko obračuna PDV-a na isporuke koje poduzetnik-porezni obveznik obavi bez naknade, bilo za svoje privatne potrebe, za potrebe članova svoje obitelji i drugih bliskih osoba, ali i svim drugim osobama u nepoduzetničke namjene. Poduzetništvo je, kao takvo, usmjereno na stvaranje nove vrijednosti i, u pravilu, ne obavlja nikakve isporuke dobara i usluga bez naknade. Isporuke bez naknade mogu, u načelu, biti dane samo zbog nekih privatnih, nepoduzetničkih razloga i takve isporuke treba oporezivati. O tome, kao i o slučajevima kad davanje bez naknade nije oporezivo, opširno piše autorica.
Stručni članak
Tijekom prepisivanja zemljišnih knjiga nailazilo se na neke stare upise i prava koji nisu prepisani u digitalni oblik, stoga se danas stanje u papirnatim digitalnim zemljišnim knjigama ne podudara, iako je prijepis verificiran. Jedan od takvih upisa je i upis stabala (maslina, smokava, krušaka). Središnje je pitanje ovoga članka, temeljem kojih propisa su u nekim otočkim i obalnim zemljišnim knjigama izvršeni upisi prava vlasništva na stablima maslina i gdje su ta upisana prava našla svoje mjesto u našem pravnom sustavu?
Stručni članak
Zakon o kaznenom postupku donesen je 2008. te je djelomično stupio na snagu 1. siječnja 2009., a za USKOČKE predmete 1. srpnja 2009., Zakon je u potpunosti stupio na snagu 1. rujna 2011., osim odredbe koja stupa na snagu danom ulaska Republike Hrvatske u EU te odredaba o Visokom kaznenom sudu. Isti Zakon dvaput je izmijenjen, i to 2009. te 1. srpnja 2011., neposredno prije stupanja na snagu. On uvodi ograničeni akuzatorski model te državnoodvjetničku istragu koju kontrolira samo sudac istrage. U noveli iz srpnja 2011. izmijenjene su odredbe o nadležnosti, o pritvoru i istražnom zatvoru, branitelju, raspravi, dokaznom postupku i dr., odnosno one koje su se pokazale manjkavima u praksi jer USKOK Zakon primjenjuje već dvije godine. Članak će biti objavljujeno u dva dijela.
Stručni članak
U Zagrebu je 27. listopada 2011., održan u HAZU, u okviru Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, okrugli stol pod naslovom Republika Hrvatska u Europskoj uniji. Raspravu za okruglim stolom moderirao je akademik Jakša Barbić, potpredsjednik HAZU. Na okrugom stolu uvodne teme su se odnosile na prilagodbu hrvatske politike, institucija i javnih politika Europskoj uniji, ekonomske aspekte u EU/EMU, Republiku Hrvatsku i unutarnje tržište Europske unije, te na temu građanstva Europske unije - što znači postati građaninom Unije? S tog okruglog stola, o značajnim uvodnim temama i održanoj raspravi, donosimo izlaganje prof. dr. sc. Siniše Rodina, predstojnika na Katedri za europsko javno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje se odnosilo na Republiku Hrvatsku i unutarnje tržište EU, a iznesena su određena stajališta kako EU razgraničava tržište i državnu regulaciju te o tržištu i odredbama Ustava Republike Hrvatske i praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske o određenim pitanjima o kojima je riječ u ovom članku.
Stručni članak
U Informatoru smo, u broju 6015-6016 od 29. 10. i 2. 11. 2011., objavili prvi dio članka o upravnim sporovima pune jurisdikcije, u kojem autorica ukazuje na odredbe važećeg Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 53/91, 9/92 i 77/92) i novog Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10) koji stupa na snagu 1. siječnja 2012., a koje se odnose na spor pune jurisdikcije. U ovom broju nastavljamo s obradom te teme, te pišemo o upravnom sporu u okviru nove upravne reforme i odredbama koje se odnose na primjenu posebnih propisa u procesnim pitanjima. Autorica ukazuje u tekstu na razlike zakonskih rješenja u odredbama važećeg Zakona o upravnim sporovima i novog Zakona o upravnim sporovima.
SENTENCE
Policijski službenik koji je samo na temelju usmenog naloga nadređenog službenika privremeno obavljao poslove drugog radnog mjesta, bez pisanog rješenja o privremenom premještaju i bez rješenja o plaći za to drugo radno mjesto, nema pravo na isplatu plaće za to drugo radno mjesto, dok ne ishodi navedena rješenja
SENTENCE
Protiv drugostupanjske odluke o načinu održavanja susreta i druženja roditelja s djetetom revizija nije dopuštena
SENTENCE
Ako u postupku sudjeluje više tuženika, od kojih neki nisu podnijeli zahtjev za polaganje aktorske kaucije, rješenje o presumiranom povlačenju tužbe zbog izostanka tužiteljeve uplate osiguranja parničnih troškova sud može donijeti samo u odnosu na onog koji takav zahtjev nije postavio.
SENTENCE
Na prijedlog ovlaštene osobe sud može narediti premještaj zaustavljenog broda, ako utvrdi da bi to bilo potrebno radi sigurnosti broda ili korisno zbog drugih važnih razloga (primjerice, smanjenje troškova čuvanja i održavanja broda)
SENTENCE
Stranka može tražiti donošenje dopunskog rješenja o neriješenom dijelu zahtjeva, iako protiv rješenja koje podliježe reviziji nije izjavljena žalba
Vi pitate - mi odgovaramo
Kako postupiti kad postoje razlozi za obnovu upravnog postupka, a nije potrebno intervenirati u izreku, već u obrazloženje rješenja protiv kojeg se više ne može izjaviti žalba?
Vi pitate - mi odgovaramo
U kojem roku zastarijevaju prekršaji propisani Zakonom o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 110/07 i 125/08), s obzirom na to da taj Zakon prestaje vrijediti danom stupanja na snagu Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11, stupa na snagu 1. siječnja 2012., a u njima su propisani različiti rokovi zastare?
Vi pitate - mi odgovaramo
Radnik u našem društvu ima više od šest godina radnog staža, s tim da je prije dvije godine došlo do prestanka radnog odnosa na mjesec dana. Nakon tih mjesec dana radnik je ponovno kod nas zasnovao radni odnos. Protekom više od dvije godine od prekida, poslodavac otkazuje radniku (poslovno uvjetovani otkaz). Kako se računa otkazni rok - prema ukupnom stažu kod tog poslodavca ili radnom stažu u zadnje dvije godine, odnosno od prekida?
Vi pitate - mi odgovaramo
Smatra li se nagrada za posebno zalaganje u radu, koju svojem zaposleniku isplaćuje jedinica lokalne samouprave ,državnom nagradom i je li oporeziva?