Stručni članak

Republika Hrvatska suočena je s velikim proračunskim deficitom, zaduženjem koje se približava granici izdržljivosti, izostankom priželjkivanog gospodarskog oporavka, nelikvidnosti zabrinjavajućih razmjera, opasnosti od novog vala neželjenih procesa i pojava u gospodarstvu i društvu, visokom stopom nezaposlenosti, smanjenjem stranih ulaganja i sl. Tom nabrajanju treba dodati i nedavno objavljeni podatak o iznimno visokom mjestu koje je Republika Hrvatska »osvojila« na rang-listi zemalja s visokim poreznim opterećenjem. Može li se tako visoko porezno opterećenje tolerirati, odnosno je li realno da se ono može osjetno smanjiti. O tome piše professor emeritus BOŽIDAR JELČIĆ, kojega je za osobite zasluge i doprinos na području društvenih znanosti - financija, Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, odlikovao predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.

Stručni članak

U prošlom broju Informatora objavili smo prvi dio članka, u kojem je obrađena tematika neispunjenja ugovora o specijalizaciji doktora medicine. Sudska je praksa, osobito s obzirom na učestalost sporova vezanih uz ugovore o specijalizaciji, uglavnom definirala stajališta. Ono o čemu treba razmisliti ubuduće, jest kako što bolje precizirati ugovore o specijalizaciji, ali i osigurati tražbine ustanove. Naime, zdravstvene ustanove »kreditiraju« specijalizacije liječnika te zbog kršenja ugovornih odredaba od strane liječnika, imaju visoke tražbine, koje u nemalom broju slučajeva prelaze iznose od 500.000,00 kn. Vrlo često ustanove moraju voditi dugotrajne i skupe sudske sporove, a onda, kad i dobiju ovršne presude kojima je utvrđena obveza liječnika na isplatu, problem se javlja kako ovršiti te tražbine. Autorica zaključno ističe da bi dobro definiranim ugovorom o specijalizaciji prava i obveze ugovornih strana bili jasniji, a time i prevenirani mogući sporovi.

Stručni članak

Autor u članku daje osvrt na pravnu prirodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom, općih akata u ustavnopravnom sustavu Republike Hrvatske. Članak ćemo objaviti u dva dijela, a prvi dio započinjemo temom o institutu ustavnopravne prirode prijedloga za pokretanje postupka apstraktne kontrole ustavnosti i zakonitosti. U drugom ćemo dijelu donijeti prikaz tog instituta na temelju usporedne analize u odnosu na njemački ustavnopravni sustav.

Stručni članak

Dolazak stranih banaka u Republiku Hrvatsku donio je niz novosti i načina ponašanja, čime je nestala većina stereotipa ponašanja kako bankara, tako i klijenata. Danas, kad se od klijenata traži da svoje osnovne transakcije obavljaju na samouslužnim uređajima, svakako uočavamo da se kod većine klijenata javlja otpor prema novome. Pojedini klijenti boje se podizati novac na bankomatima, drugi nemaju povjerenje u plaćanje preko interneta, stoga valja tražiti prijelazna rješenja ako želimo uspjeh. Zašto moramo biti strpljivi? Pa, upravo zbog podataka koji ukazuju da se klijenti još uvijek vežu uz poslovnice, ali i naznaka većeg korištenja samouslužnih uređaja. Svakako i klijenti trebaju razumjeti razloge zašto moraju ići na bankomate. O modelima sadašnjih i budućih usluga u poslovnicama hrvatskih banaka, autor piše u nastavku, s obzirom na to da su poslovnice i dandanas prva dodirna točka klijenata s bankama, unatoč sve jačem razvoju i primjeni informatičke tehnologije.

Stručni članak

U ovom članku autor analizira slučaj iz sudske prakse - u kojem je radnik zahtijevao utvrđenje nedopuštenosti otkaza ugovora o radu i vraćanje na rad, uz tvrdnju da poslodavac pri otkazivanju ugovora o radu nije vodio računa o njegovim socijalnim prilikama - te način rješavanja tog sudskog spora.

Stručni članak

Predmet ovog članka je Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, br. U-III-4467/2010 od 5. srpnja 2011. (Nar. nov., br. 92 od 4. kolovoza 2011.), kojom je utvrđena povreda ustavnog prava na pravičan postupak reguliran u članku 29. Ustava Republike Hrvatske Ustav Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr. 76/10 i 85/10 - proč. tekst). Stoga autorica u ovom članku piše o sadržaju te Odluke, za koju je Ustavni sud istaknuo da ima presedansko značenje na sve dosadašnje slučajeve povrede prava na pravično suđenje u odnosu na postupanje drugostupanjskog suda sa žalbama optuženika u kaznenom pravu u odnosu na više elementa.

Stručni članak

Autorica u članku piše o dužnostima, pravima i obvezama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na donošenje općih akata u provedbi Zakona o vodama (Nar. nov., br. 153/09) i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (Nar. nov., br. 153/09), te ukazuje na promjene u odnosu na odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 36/95, 109/95 - Uredba, 21/96 - Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - proč. tekst, 82/04, 110/04 - Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11 - v. Zakon o cestama i 90/11 - v. ZIDZPG).

SENTENCE

Članak 6. stavak 1. Europske konvencije primjenjuje se pod „građanskim naslovom“ na kazneni postupak u donošenju odluke o imovinskopravnim zahtjevima koje su postavili oštećenici

SENTENCE

Sve dok davatelj leasinga ne isporuči predmet leasinga jamci nisu u obvezi plaćati naknadu koju bi bio dužan plaćati primatelj leasinga nakon isporuke robe

SENTENCE

Samo povrede odredaba članka 277. stavka 2. i 3. Zakona o trgovačkim društvima koje se odnose na sazivanje glavne skupštine utječu na ništavost odluka donesenih na takvoj skupštini dok povreda drugih odredaba sadržanih u navedenom članku kao i neke druge pogreške pri sazivanju glavne skupštine, mogu imati za posljedicu samo pobojnost odluka

SENTENCE

Kad je ovrhovoditelj strana pravna osoba sa sjedištem u Grazu (Austrija) pravilno je tražbina određena u stranoj valuti

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li žalbeni sud, ako je prvostupanjska presuda donesena prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, ukinuti prvostupanjsku presudu dva puta i vratiti predmet na ponovno suđenje?

Vi pitate - mi odgovaramo

Trgovačko društvo čije dionice kotiraju na uređenom javnom tržištu, odnosno burzi, odlučilo je iz svog portfelja dodijeliti vlastite dionice svojim radnicima. Je li takva dodjela dionica trgovačkog društva oporeziva?

Vi pitate - mi odgovaramo

Našim posredstvom prodali smo stan jedne stranke koja nas je angažirala za taj posao. Međutim, stranka nikada nije potpisala ugovor o posredovanju, iako smo to više puta od nje zatražili. Uvijek je imala izgovore da je spriječena. Nakon obavljene prodaje stana, zatražili smo od stranke plaćanje posredničke naknade, no ona to odbija učiniti jer smatra da ugovor o posredovanju nije sklopljen u pisanom obliku i da do posredovanja, u biti, nije ni došlo. Mi se ne slažemo s tom tvrdnjom budući da smo obavili sav posao posredovanja između stranke i kupca stana. Dakle, posao je izvršen. Je li nam, stoga, stranka dužna platiti posredničku naknadu?

Vi pitate - mi odgovaramo

Mogu li dioničari sami inicirati sazivanje glavne skupštine i ako mogu, koliko ih je potrebno da to učine?