Stručni članak

U članku autor piše o postupku osnivanja i registracije udruge prema odredbama Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr. 76/10 i 85/10 - proč. tekst), Zakona o udrugama (Nar. nov., br. 88/01 i 11/02 - ispr.) i drugih relevantnih propisa. Rad se ograničava na praktičnu stranu osnivanja udruge, ne ulazeći u aspekt upravljanja i djelatnosti udruga niti institutu pristupa sa stajališta njezine društvene važnosti.

Stručni članak

U izradi je Konačni prijedlog Zakona o djelatnosti socijalnog rada koji, između ostalog, uređuje sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjete za obavljanje djelatnosti, te stručni nadzor nad provođenjem djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj, kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Prijedlog Zakona sadržava i odredbe o organizacijskim oblicima i posebnim uvjetima za upis i realizaciju djelatnosti socijalnog rada u radnom odnosu ili samostalno, a predviđen je i ustroj Hrvatske komore socijalnih radnika, vođenje imenika, stručno usavršavanje, provjera stručnosti te obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad. Autor u članku piše na koji bi način Zakon uredio radnopravne i socijalnopravne pojmove, kategorije te pravne odnose u djelatnosti socijalnog rada.

Stručni članak

Da bismo mogli određenije pisati o bankovnoj tajni, njezinom čuvanju, otkrivanju i zaštiti potrebno je, prije svega, definirati pojam bankovne tajne. Definicija koja najbliže objedinjuje sve one koje opisuju pojam bankovne tajne, odnosi se na to da je bankovna tajna1 obveza banaka, članova njihovih upravljačkih i nadzornih tijela, kao i svih osoba u stalnoj ili povremenoj službi u banci, da čuvaju tajnu o poslovima banke ili o poslovima koje su same zaključile. To se posebno odnosi na imena i adrese komitenata i klijenata banke, visinu i vrstu uloga, stanje depozita, broj i vrste čuvanih vrijednosnica i drugih predmeta. Osim toga, to se odnosi i na čuvanje podataka koje su službene osobe saznale tijekom obavljanja svoje profesionalne obveze na radnom mjestu. Osim radnika banke obvezi čuvanja povjerenih podataka podvrgnuti su i radnici svih drugih kreditnih institucija odnosno institucija koje obavljaju financijsko-bankarske poslove2. O svemu tome opširnije u nastavku teksta.

Stručni članak

Zakon o upravljanju državnom imovinom (Nar. nov., br. 145/10), donesen krajem prošle godine, nakon gotovo dvadeset godina, riješio je pravni status stanova koji su izuzeti iz pretvorbe i koji nisu prodani nositeljima stanarskog prava, prema Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (Nar. nov., br. 27/91, 33/92, 43/92 - proč. tekst, 69/92, 25/93, 26/93, 48/93, 2/94, 44/94, 47/94, 58/95, 103/95, 11/96, 11/97 - Odluka USRH, 68/98, 163/98, 22/99, 96/99, 120/00, 94/01 i 78/02). U tom nedopustivo dugom razdoblju, takvi su stanovi zapravo bili u pravnom statusu društvenog vlasništva, te predmet prijepora između Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave, iako se u nedostatku donošenja posebnog zakona možebitno mogla primijeniti i presumpcija iz članka 362. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. Nar. nov., br. 91/96, 68/98 - v. čl. 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, 137/99 - Odluka USRH, 22/00 - Odluka USRH, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09) o vlasništvu Republike Hrvatske.

Stručni članak

Stručni članak

U Informatoru br. 5967 od 14. svibnja 2011., na uvodnim stranicama lista, pisali smo o temeljnim odrednicama Zakona o sprječavanju sukoba interesa (Nar. nov., br. 26/11). U ovom broju nastavljamo s obradom ove teme, pišući o sankcijama za utvrđenje sukoba interesa te o prekršajnim odredbama koje su po prvi put propisane u zakonu kojim se regulira sprječavanje sukoba interesa.

Stručni članak

U Informatoru broj 5788 - 5789 od 26. i 29. kolovoza 2009., objavili smo komentar prijašnjeg Zakona o mirenju nakon novele 2009. godine. U ovom broju lista, uz kraći uvodni dio o rješavanju spornih odnosa mirenjem u svijetu i u Republici Hrvatskoj i razlozima za donošenje novog Zakona prilagođenog aktima Europske unije i stvarnim potrebama, dajemo obrazloženje pojedinih odredaba Zakona o mirenju te navodimo i komentiramo odredbe drugih Zakona čija primjena dolazi u provedbi ovoga Zakona.

SENTENCE

Ukoliko sud odbije ispitati osnovanost podnositeljeve tužbe ne zbog toga što je bio nenadležan, već zbog toga što podnositelj zahtjeva navodno nije udovoljio njegovome zahtjevu da navede koji upravni akt osporava, takvo postupanje predstavlja pretjerani formalizam

SENTENCE

Zakonom nije predviđeno da osoba koja sebe smatra ocem može tužbom tražiti utvrđenje očinstva djeteta rođenog u braku i za kojeg je kao otac upisana osoba s kojom je majka djeteta u braku

SENTENCE

Kad sud uskrati zastupanje osobi koja ne može biti opunomoćenik stranke dužan je o tome obavijestiti stranku a propust prvostupanjskog suda da o tome obavijesti stranku ima za posljedicu onemogućavanje stranke da raspravlja u postupku što je bitna povreda odredaba parničnog postupka

SENTENCE

Budući da se neplaćena pristojba u iznosu od 100,00 kn ne može prisilno naplatiti, ne radi se o izdatku čija se naknada može tražiti od protivne strane.

Vi pitate - mi odgovaramo

Treba li poslodavac isplatiti nasljednicima preminulog radnika naknadu za neiskorišteni godišnji odmor?

Vi pitate - mi odgovaramo

Reviziju financijskog izvještaja podružnice naše tvrtke koja se nalazi u inozemstvu, obavio je revizor iz zemlje u kojoj se ta podružnica nalazi. Je li domaći revizor u obvezi izvršiti pregled obavljene revizije financijskog izvještaja (koji je sastavni dio konsolidiranog izvještaja) podružnice domaće tvrtke koja se nalazi u inozemstvu u svrhu revizije konsolidiranog izvještaja te domaće tvrtke?

Vi pitate - mi odgovaramo

Ako prodavačica vrati ukupni iznos protupravno prisvojenog novca, povjerenog joj na radu, može li se osloboditi kaznene odgovornosti?

Vi pitate - mi odgovaramo

Urbana cjelina grada, tj. kulturno-povijesna cjelina grada, preventivno je zaštićena kao kulturno dobro te upisana u Registar kulturnih dobara RH na Listi preventivno zaštićenih dobara. Pripada li vlasniku nekretnine (građevine) koja nije utvrđena kao pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro, a koja se nalazi na području te Urbane cjeline, pravo na naknadu i druga prava iz članka 24. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara?