Informator broj 5959 od 16. travnja 2011.

UVODNIK

Kako će hrvatski suci surađivati s Europskim sudom

Približavanjem članstva Republike Hrvatske u Europsku uniju (u nastavku teksta: EU), pravna pitanja koja se postavljaju pred hrvatski pravosudni sustav postaju sve konkretnija. Jedno od takvih pitanja, koje su sami suci počeli postavljati, jest kako će se, u postupovnom smislu, provoditi suradnja između naših sudova i Europskog suda u Luxembourgu, u okviru postupka za prethodnu odluku (u nastavku teksta: prethodni postupak). Namjera nam je, u ovom članku, otvoriti raspravu o tom pitanju te ponuditi neka rješenja de lege ferenda. Stoga autori u članku, u nastavku, nastoje prvo objasniti što od nacionalnih sudova zahtijeva pravo EU te kako su na te zahtjeve odgovorile pojedine države članice EU te potom raspraviti ponuđena rješenja hrvatskog zakonodavca i ponuditi alternativna. Time žele potaknuti javnu stručnu raspravu o optimalnom uređenju prethodnog postupka u Republici Hrvatskoj. Članak objavljujemo u dva nastavka.
Autor: prof. dr. sc. Tamara Ćapeta, redovita profesorica na Katedri za europsko javno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i  Tunjica Petrašević, dipl. iur. asistent na Katedri ustavnih i političkih znanosti Pravnog fakulteta J. J. Strossmayera u Osijeku

Sadržaj

Kako će hrvatski suci surađivati s Europskim sudom
Autori: Tamara Ćapeta Tunjica Petrašević

Stručni članak

Približavanjem članstva Republike Hrvatske u Europsku uniju (u nastavku teksta: EU), pravna pitanja koja se postavljaju pred hrvatski pravosudni sustav postaju sve konkretnija. Jedno od takvih pitanja, koje su sami suci počeli postavljati, jest kako će se, u postupovnom smislu, provoditi suradnja između naših sudova i Europskog suda u Luxembourgu, u okviru postupka za prethodnu odluku (u nastavku teksta: prethodni postupak). Namjera nam je, u ovom članku, otvoriti raspravu o tom pitanju te ponuditi neka rješenja de lege ferenda. Stoga autori u članku, u nastavku, nastoje prvo objasniti što od nacionalnih sudova zahtijeva pravo EU te kako su na te zahtjeve odgovorile pojedine države članice EU te potom raspraviti ponuđena rješenja hrvatskog zakonodavca i ponuditi alternativna. Time žele potaknuti javnu stručnu raspravu o optimalnom uređenju prethodnog postupka u Republici Hrvatskoj. Članak objavljujemo u dva nastavka.

Prikaz izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
Autori: Nevenka Mirković Jasenka Pap

Stručni članak

Hrvatski je sabor na 23. sjednici, 11. ožujka 2011., usvojio Zakon o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je objavljen u Nar. nov., br. 34/11, a stupio je na snagu 31. ožujka 2011. Donošenjem Izmjena, između ostalog, dodatno su usklađene odredbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08 i 111/08 - ispr.) s pravnom stečevinom Europske unije. U članku pišemo i o drugim razlozima donošenja Izmjena Zakona, izmjenama u odnosu na pojedine korisnike prava, pojedinim pravima zaposlenih i samozaposlenih roditelja, pravima roditeljima izvan sustava rada, posvojitelja, udomitelja i postupku ostvarivanja prava.

Mogućnosti korištenja riznice poslovnih informacija iz Registra godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika Republike Hrvatske
Autor: Mirko Grubišić

Stručni članak

Potražnja za informacijama o poslovanju pojedinih poduzetnika, gospodarskim kretanjima u nekom sektoru i ukupnome gospodarstvu postaje sve redovitijom potrebom naših poduzetnika, poslovnih udruženja, investitora, kreditora, revizora, analitičara i mnogih drugih korisnika. To pokazuje da se poslovanje poduzetnika ostvaruje u uvjetima dinamičkog konkurentskog okruženja i da je donošenje odluka »prema osjećaju« definitivno nepovratna prošlost. Danas, kada živimo u uvjetima gospodarske krize, potražnja za poslovnim informacijama rapidno se povećala. Poslovne se odluke temelje na egzaktnim analizama i računicama, velikim dijelom na financijskim podacima sadržanim u godišnjim financijskim izvještajima. Te su izvještaje poduzetnici obveznici poreza na dobit, prema Zakonu o Registru godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 47/03) i Zakonu o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07), dostavili u Registar godišnjih financijskih izvještaja, koji vodi FINA. O različitim mogućnostima korištenja riznice podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja za analizu poslovanja, kako pojedinog poduzetnika, tako i grupacije kojoj pripada, uz analizu gospodarskih kretanja Republike Hrvatske, pišemo u članku.

Poučak Dengove mačke« i zaštita ljudskih prava: bi li ukidanje specijalnih ombudsmana doista osnažilo pučkog pravobranitelja?
Autor: Branko Smerdel

Stručni članak

Približavanjem članstva Republike Hrvatske u Europsku uniju (u nastavku teksta: EU), pravna pitanja koja se postavljaju pred hrvatski pravosudni sustav postaju sve konkretnija. Jedno od takvih pitanja, koje su sami suci počeli postavljati, jest kako će se, u postupovnom smislu, provoditi suradnja između naših sudova i Europskog suda u Luxembourgu, u okviru postupka za prethodnu odluku (u nastavku teksta: prethodni postupak). Namjera nam je, u ovom članku, otvoriti raspravu o tom pitanju te ponuditi neka rješenja de lege ferenda. Stoga autori u članku, u nastavku, nastoje prvo objasniti što od nacionalnih sudova zahtijeva pravo EU te kako su na te zahtjeve odgovorile pojedine države članice EU te potom raspraviti ponuđena rješenja hrvatskog zakonodavca i ponuditi alternativna. Time žele potaknuti javnu stručnu raspravu o optimalnom uređenju prethodnog postupka u Republici Hrvatskoj. Članak objavljujemo u dva nastavka.

Postupanje s podnescima stranaka u upravnom postupku prema Zakonu o općem upravnom postupku
Autor: Štefanija Kasabašić

Stručni članak

U upravnom postupku stranke i javnopravna tijela, u pravilu, komuniciraju podnescima stranaka i aktima, koje javnopravna tijela odnosno njihove ovlaštene službene osobe donose u povodu tih podnesaka. Stoga o postupanju s podnescima stranaka u upravnom postupku i o određenim dvojbama u praksi i donošenju akata prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09), piše Štefanija Kasabašić, dipl. iur. iz Zagreba. Istovremeno donosimo i ogledne primjere zaključka i rješenja, koji mogu samo poslužiti kao jedan od mogućih načina u reguliranju ove materije.

Radni odnos ravnatelja ustanove
Autor: Alen Rajko

Stručni članak

Predmet ovog članka su odredbe Zakona o ustanovama (Nar. nov., br. 76/93, 29/97 - ispr., 47/99 - ispr. i 35/08) kojim se regulira imenovanje ravnatelja ustanova i odredaba drugih relevantnih propisa kojima se uređuje mandatni radni odnos ravnatelja, kao radni odnos sui generis. Stoga autor na primjeru jednog inspekcijskog rješenja i sudske praske zauzete u presudama Vrhovnog suda Republike Hrvatske analizira status ravnatelja i pravnu prirodu odluke o imenovanju ravnatelja te iznosi svoja mišljenja i prijedloge kako bi trebalo regulirati pravni status ravnatelja ustanove.

Povreda prava na žig
Autor: Ivana Koštarić Fegeš

Stručni članak

U članku razmatramo osnovne oblike povrede prava na žig koji su predviđeni člankom 7. stavak 2. Zakona o žigu (Nar. nov., br. 173/03 i 76/07) Navodimo domaće i međunarodne izvore žigovnog prava te određujemo pojam žiga i prava na žig kao subjektivnog, imovinskog i apsolutnog (isključivog) prava.

Boravišna pristojba u nautičkom turizmu
Autor: Jasenka Štiglec

Stručni članak

Prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu,1 nautički turizam je plovidba i boravak turista - nautičara na plovnim objektima (jahta, brodica i brod, za osobne potrebe ili gospodarsku djelatnost), kao i boravak u lukama nautičkog turizma radi odmora i rekreacije. Turističke usluge u nautičkom turizmu pružaju se, poglavito, u lukama nautičkog turizma i na plovnim objektima nautičkog turizma. Prema podacima kojima raspolaže Državni inspektorat, na području naše države, u 2010. godini, bilo je registrirano ukupno 2.447 objekata nautičkog turizma, i to: 120 luka nautičkog turizma i 2.327 plovnih objekata nautičkog turizma. Približavanjem uskrsnih blagdana, očekuje se dolazak većeg broja nautičara, koji su uglavnom naši prvi gosti, tako da boravišna pristojba postaje vrlo aktualna za pružatelje usluga u nautičkom turizmu, o kojoj autorica opširnije piše u nastavku.

Aktivna legitimacija - upravitelj zgrade – nepostojanje pretpostavki o povredi ustavnih prava
Sud: Ustavni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Upravitelj zgrade utvrđen ugovorom ili imenovani prinudni upravitelj ovlašten je ex lege pokretati sudske postupke u ime i za račun suvlasnika zgrade radi naplate zajedničke pričuve od suvlasnika koji tu pričuvu ne plaćaju

Popravljanje neimovinske štete - teški invaliditet bliske osobe
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Roditelji nemaju pravo na naknadu nematerijalne štete zbog naročito teškog invaliditeta njihovog sina kod koga je kao posljedica prometne nezgode došlo do smanjenja životne aktivnosti 70% i koji se toliko oporavio od zadobivenih ozljeda da živi normalnim obiteljskim životom

Odgovornost poslodavca za štetu prouzročenu radniku
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Kad je radnik u nastojanju da bi zaštitio živote drugih radnika, zanemario opasnost koja je njemu prijetila, takvo ponašanje ne može se staviti radniku na teret kao krivnja koja bi isključila odgovornost poslodavca za štetu koju je pri tome pretrpio

Privremeni upravitelj - ovlast za zastupanje
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Dok se ne imenuje nova uprava, privremeni upravitelj je zastu¬pnik društva s ograničenom odgovornošću po zakonu pa stoga on može opozvati danu punomoć i opunomoćiti novog punomoćnika za zastupanje u pojedinom parničnom predmetu

Neovlašteno snimanje

Vi pitate - mi odgovaramo

Kad snimatelj snima fotoaparatom osobu bez ovlaštenja, može li kazneno odgovarati s obzirom na to da nije imao suglasnost odnosne osobe?

Porez na dodanu vrijednost na postignutu cijenu na dražbi nekretnine koja je predmet ovrhe

Vi pitate - mi odgovaramo

Nedovršena nekretnina koja se sastoji od zemljišta i stambeno-poslovne zgrade, predmet je dražbe u ovršnom postupku. Plaća li se porez na dodanu vrijednost prilikom kupnje na dražbi nedovršene nekretnine?

Lokalna samouprava - komunalno gospodarstvo – poslovna tajna

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li općim aktom komunalnog društva biti propisano da se poslovnom tajnom smatraju podaci koje takvima odredi direktor (uprava) društva?

Vojni rok i stjecanje prava na jubilarnu nagradu

Vi pitate - mi odgovaramo

Računa li se vrijeme služenja vojnog roka tijekom radnog odnosa u radni staž za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu ?

Filteri