Stručni članak

Predmet ovog članka su odredbe Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr. 76/10 i 85/10 - proč. tekst), i to članka 129. (u proč. tekstu Ustava, a u Promjeni Ustava - Nar. nov., br. 76/10 - čl. 128.), kojima se uređuje nadležnost Ustavnog suda te odredbe članka 66. Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 53/91, 9/92 i 77/92), kojom se utvrđuje povreda zajamčenih ustavnih prava i sloboda čovjeka i građanina konačnim pojedinačnim aktom. Stoga autorica LJILJANA KARLOVČAN-ĐUROVIĆ, sutkinja Upravnog suda Republike Hrvatske, iznosi svoje stajalište o paralelnoj nadležnosti Ustavnog i Upravnog suda u zaštiti Ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina te piše o sadržaju prijedloga Zaključka sjednice sudaca od 14. veljače 2011. Naime, autorica se u tom prijedlogu, o kojem pišemo u članku, zalagala za promjenu ustaljene prakse Upravnog suda te za usklađivanje prakse Upravnog suda Republike Hrvatske sa stajalištem Ustavnog suda Republike Hrvatske u zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Stručni članak

Povoljne prilike za investiranje predstavljaju opcije - prava, ali ne i obveze da se poduzmu odgovarajuće aktivnosti. Kapitalne se investicije u osnovi mogu promatrati kao realne opcije, pri čemu treba izdvojiti dva ključna problema: prvi je njihova identifikacija u tijeku sastavljanja investicijskog prijedloga, a drugi je pitanje i uključivanje u izračun neto sadašnje vrijednosti investicijskog projekta. Autor u članku razmatra opcijski pristup ocjeni učinkovitosti investicija i vrednovanju poduzeća.

Stručni članak

Autorica se u ovom članku bavi pojmom narodnog identiteta kao zajednice svjesnih i nesvjesnih elemenata koji čine pripadnost kolektivitetu i predstavljaju psihološki i sociološki fenomen. Ustavni identitet je, za razliku od narodnog identiteta stvorenog ustavom kao sociološkog i psihološkog koncepta, potpuno pravni koncept. Taj se koncept osniva na ustavnim načelima - temeljnim elementima samog ustava. Autorica drži da ustavni identitet Republike Hrvatske, vlastita strukturalna načela Ustava RH, nisu iza ili iznad već unutar Ustava RH. Riječ je o obvezi poštovanja ljudskog dostojanstva, esenciji sadržaja načela vladavine prava i načela slobodnoga demokratskog poretka. Ustavni identitet Republike Hrvatske inherentno je određen u ustavnom tekstu kao logična posljedica odredbe o apsolutnoj granici za ograničenje primjene Ustava RH (čl. 17. st. 3. Ustava RH). Svrha »materijalne jezgre ustava«, uz koju se vezuje »zapovijed nepromjenjivosti« kao pravni i politički jamac Ustava. Autorica se protivi tvrdnji da Republika Hrvatska nema uvjeta, niti hrabrosti, zakoračiti prema sučeljavanju s logikom ustavne države i njezinim granicama: kontroli ustavnosti ustavnih promjena. Taj su put prešle predvodnice, europske države nastale nakon sloma totalitarnih režima poslije Drugog svjetskog rata, primjerice, Njemačka, Austrija i Italija, ali ga slijede Češka, Turska i druge. Istovremeno upućujemo na članak objavljen na uvodnim stranicama Informatora, br. 5936 od 26. siječnja 2011. pod naslovom »Ustavni identitet« u kojem se autorica bavila tom temom.

Stručni članak

Kad zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud ili drugo nadležno tijelo, a ne zemljišnoknjižni sud, zemljišnoknjižni sud će se ograničiti na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopušta. U svezi s primjenom navedenog, u praksi često postoje teškoće. Stoga autor, u nastavku članka, čiji je prvi dio bio objavljen u prošlom broju Informatora, navodi neke slučajeve iz sudske prakse kroz koje analizira primjenu članka 108. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama. Ujedno, kritizira neka stajališta koja za probleme koji nastaju u primjeni navedene odredbe krive zemljišnoknjižne sudove.

Stručni članak

Autori u radu se iscrpno obrađuju ustroj javnoovršiteljske službe propisan Zakonom o javnim ovršiteljima (Nar. nov., br. 139/10). Ukazuju na neke nedostatke i nejasnoće u zakonskim odredbama koje bi u primjeni mogle stvarati teškoće, a koje bi se do stupanja na snagu Zakona (1. prosinca 2012.) mogle otkloniti.

Stručni članak

Međunarodni standardi u kolektivnom pregovaranju, odnosno rješavanju kolektivnih radnih sporova, uspostavljeni su brojnim međunarodnim pravnim dokumentima a u Republici Hrvatskoj Zakonom o radu (Nar. nov., br. 149/09) i podzakonskim aktima: Pravilnikom o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima (Nar. nov., br. 122/10) i Odlukom o kriterijima isplate nagrade i troškova rada miritelja, odnosno članova mirovnog vijeća u postupcima mirenja u kolektivnim radnim sporovima (Nar. nov., br. 112/03) kojima se uređuje postupak mirenja, te drugim propisima, primjerice, Zakonom o arbitraži (Nar. nov., br. 88/01) kad se spor rješava pred arbitražom. U ovom članku autor piše o kolektivnim radnim sporovima u Republici Hrvatskoj i načinima njihovog rješavanja.

Stručni članak

Bît koncepcije parlamentarnog sustava čini politička odgovornost Vlade kolektivno i svakog ministra pojedinačno, pred parlamentom. To je objektivna odgovornost, odgovornost za rezultate, bez zahtjeva za krivnjom. Ona je čak i jača od »zapovjedne odgovornosti« jer se ne radi o kaznenoj odgovornosti, niti se zahtijeva subjektivni element djela: namjera ili nehaj. Mandati ministara stalno su »na raspolaganju« parlamentarcima, a u stvari premijeru koji kontrolira parlamentarnu većinu.

SENTENCE

U slučaju kad predlagatelj nije naveo ustavnopravne razloge za preispitivanje odluke ili nisu u pravnom poretku nastupile okolnosti zbog kojih bi to trebalo učiniti Ustavni sud neće preispitati svoju raniju odluku o suglasnosti određenog zakona s Ustavom

SENTENCE

Izgradnja zaobilaznice uz dozvolu nadležnog državnog tijela nije protupravna radnja niti na strani investitora postoji krivnja za štetu koja se sastoji u smanjenju vrijednosti poslovnog objekta oštećenika, ali je on u obvezi tu štetu nadoknaditi ako je ona prekomjerna

SENTENCE

Obveza sklapanja ugovora o radu može se temeljiti samo na zakonu ili ugovoru

SENTENCE

Sud u izreci presude mora potpuno navesti tužbeni zahtjev odnosno dio tužbenog zahtjeva kojeg prihvaća ili odbija i to kako u pogledu glavne stvari tako i u pogledu sporednih traženja. Izreka presude kojom sud usvaja ili odbija „spp" na određeni iznos glavnog potraživanja, nerazumljiva je

Vi pitate - mi odgovaramo

Pregledom robe djelatnik policije primijetio je da je roba (traper hlače - »Levis«) neoriginalna te je zatražio provođenje dokaznog postupka, u kojem je utvrđena neoriginalnost traper hlača – »Levis«. Trgovac smatra da nije bio dužan provjeravati kvalitetu kupljene robe, jer je kupio robu s odgovarajućim certifikatima. Je li trgovac dužan provjeriti originalnost robe koju kupuje od drugih dobavljača radi daljnje preprodaje iako je dobio odgovarajuće certifikate o kakvoći?

Vi pitate - mi odgovaramo

Fizička osoba ima namjeru kupiti zemljište u 2011. godini, da izgradi kuću kao prvu nekretninu kojom rješava svoje stambeno pitanje. S obzirom na to da osoba prilikom kupnje zemljišta ima mogućnost da bude oslobođena plaćanja poreza na promet nekretnina, u kojem roku od dana kupnje zemljišta treba izgraditi kuću da naknadno ne bi morala platiti porez na promet nekretnina?

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li sindikat ili skupina radnika, u postupku izbora radničkog vijeća, zadržati svog predstavnika u izbornom odboru ako ne podnese listu kandidata za radničko vijeće?

Vi pitate - mi odgovaramo

Pripada li dužnosnicima lokalne i područne (regionalne) samouprave koji profesionalno obavljaju dužnost gradonačelnika, odnosno dogradonačelnika pravo na naknadu za rad u tijelima Grada?